Bošnjački institut

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Bošnjački institut

Bošnjački institut je vakuf Adila Zulfikarpašića, prvobitno utemeljen 1988. godine u Cirihu, a potom prebačen u Sarajevo kada je sagrađen kompleks Instituta 2001. godine po zahtjevu i finansiranjem Adila Zulfikarpašića.

Sirijska soba 1

Sadržaji[uredi | uredi izvor]

Berberov salon 1
Mesdzid

Sačinjavaju ga tri zgrade čija ukupna površina iznosi 4500m. To su: glavna zgrada u kojoj se nalazi biblioteka, arhiv pisane građe, video i audio arhiva, zbirka likovnih djela, kabineti za naučno-istraživački rad, čitaonice, sala za konferencije, računarski centar, te drugi popratni sadržaji; Gazi Husrev-begov hamam (izgrađen 1535.godine) i upravna zgrada. U arhitektonskom smislu Institut predstavlja spoj moderne i orijentalne arhitekture, a arhitekti su Hasan Ćemalović i Ahmet Kapidžić. Sadržaj Bošnjačkog instituta nastao je kao rezultat sakupljanja, klasificiranja, i sistematiziranja različite građe o Bosni i Hercegovini, tačnije historijskog, književnog, novinsko-publicističkog, rukopisnog, arhivsko-dokumentacijskog, i folklornog blaga koje je Adil Zulfikarpašić pripremao u predhodnih 50 godina.

Biblioteka[uredi | uredi izvor]

Biblioteka, Bošnjačkog insittuta posjeduje više od 90 000 bibliotečkih jedinica. Institut posjeduje bogatu zbirku orijentalnih rukopisa, koja sadrži 743 kodeksa sa 1125 djela. Među ovim djelima je svjetski unikat, rukopis An- Nasabu S-Šarif-a. Bibliotečka građa je razvrstana po sljedećim odjelima:

  • Bosnika
  • Islamika
  • Croatika
  • Serbika
  • Jugoslavika
  • Balkanika
  • Turkika


Članstvo u biblioteci je besplatno, ali pošto je biblioteka zatvorenog tipa, knjige članovi mogu koristiti samo u čitaonicama Bošnjačkog instituta.

Umjetnička djela[uredi | uredi izvor]

Zbirka umjetničkih djela Bošnjačkog instituta broji 729 djela. Ismet Mujezinović, Hakija Kulenović, Rizah Štetić, Mersad Berber, Affan Ramić, Mevudin Ekmečić, Safet Zec, Salim Obralić, su samo neka od imena čija djela se nalaze u Institutu.

Zbirka je podjeljena na nekoliko zbirki:


  • Zbirka likovnih djela Bošnjaka
  • Zbirka ostalih bosanskohercegovačkih i drugih umjetnika sa prostora bivše Jugoslavije;
  • Zbirka stranih umjetnika sa dvije kolekcije akvarela austrougarskih slikara - oficira inspirirani bosanskohercegovačkim motivima: Eduarda Loidolta i Edmunda Misere
  • Zbirka Mersada Berbera (Mersad Berber je poklonio Institutu 60 ulja i 8 grafika 2005. godine.)

Primarni zadatak zbirke likovnih djela Instituta je predstavljanje umjetničkih ostvarenja Bošnjaka.

Arhiv i Dokumentacijski centar o ratu 1992-1995[uredi | uredi izvor]

Institut posjeduje također i originale i kopije dokumenata iz različitih razdoblja historije Bosne i Hercegovine i susjednih zemalja Arhiv nije otvoren za javnost jer se arhivska građa još uvijek klasificira.


U dokumentacijskom dijelu Instituta se prikuplja i katalogizira građa i dokumenti, strani i domaći materijali, fotografije, video i audio zapisi vezani za rat u Bosni i Hercegovini od 1992-1995.

Klub[uredi | uredi izvor]

Salon 2

U Bošnjačkom Institutu je smješten i klub Bošnjačkog Instituta koji je mjesto okupljanja istaknutih bosansko-hercegovačkih intelektualaca, i uglednih ličnosti iz kulturnog, javnog i političkog života Bosne i Hercegovine. Članstvo u klubu odobrava isključivo Adil Zulfikarpašić. U prostorijama kluba također postoji zavidna zbirka slika i portreta. Salon je uređen po ugledu na engleske klubove sa odvojenim separeima.

Zadaci[uredi | uredi izvor]

Bosanska soba

Temeljni zadaci instituta su promoviranje kulturne baštine, historijske istine i kulture Bošnjaka, kao i drugih naroda sa kojima Bošnjaci stoljećima žive. Aktivnosti instituta sastoje se u:

  • Vršenju naučnih istraživanja u saradnji sa srodnim ustanovama u zemlji i inostranstvu.
  • Održavanju i kompletiranju naučno vođenog arhiva.
  • Organizovanju kulturnih manifestacija, naučnih seminar, susreta, izložbi, promocija i sličnih priredbi.
  • Izdavačkoj djelatnosti- objavljivanju knjiga, brošura i periodike.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: