Dedukcija
 |
Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori). Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon. |
Dedukcija je logička metoda. To je oblik posrednog zaključka kod kojeg se zaključni sud izvodi od općeg ka posebnom ili pojedinačnom. Kada deduktivni zaključak ima tačno dvije premise (polazni sud) i konkluziju on se naziva silogizam. U zavisnosti od toga od kakvih je sudova građen može biti: kategorički, hipotetički i disjunktivni. Najčešći oblik silogizma je "kategorički silogizam", on je građen od tri kategorička suda, na primjer:
Svi ljudi(M) su živa bića(P)
Bosanci su ljudi(M)
________________________
Bosanci(S) su živa bića(P)
Ovaj zaključak se sastoji tačno iz tri suda i tri različita pojma. Pojmovi se razlikuju po obimu. Pojam koji ima najširi obim se naziva terminus maior-P, pojam sa najužim obimom naziva se terminus minor-S, pojam sa srednjim obimom terminus medius-M.
Kategorički silogizam ima četiri osnovne figure koje zavise od položaja srednjeg termina:
- MP i SM = SP I figura: daare, lat.
- PM i SM = SP
- MP i MS = SP
- PM i MS = SP
