Demetrije I Poliorket

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Demetrije I. Poliorket

Demetrije I Poliorket (336. p. n. e.-283. p. n. e.), makedonski kralj, vladao 294. p. n. e.-288. p. n. e. Sin Antigona I Monoftalmosa, član dinastije Antigonidi.

Demetrije je aktivno učestvovao u svim ratovima svoga oca za bivše carstvo Aleksandra Velikog, protiv Ptolemeja, Seleuka i Lizimaha. 312. p. n. e. poražen je u bitki kod Gaze od Ptolemeja. Time je izgubljen velik dio Sirije. Ubrzo zatim je uzvratio pobjedom nad Ptolemejem kod mjesta Mysa. Zatim je neuspješno pokušao od Seleuka preoteti Babilon. 311. p. n. e. je dogovoren mir. Tim sporazumom Antigon se trenutno zadovoljio posjedima u Aziji. Rat je, međutim, nastavljen već 310. p. n. e.

307. p. n. e. oslobodio je Atenu od Kasandrove blokade. Atenjani su ga trijumfalno dočekali na ulazu u grad, a u Ateni je uspostavljeno demokratsko uređenje. Zatim je porazio Ptolemejevu flotu u velikoj pomorskoj bitki kod Salamine, 306. p. n. e., kod Cipra. Kipar je nakon toga zauzet bez većeg otpora. Na Kipru Antigon i Demetrije su se proglasili kraljevima i nasljednicima čitavog Aleksandrovog carstva. Međutim, velika invazija na Egipat, protiv Ptolemeja, koja je uključivala 88000 vojnika i veliku mornaricu završila je zbog velikog nevremena neuspjehom. Demetrije se prebacio na ostrvoRhodos koji je stavio pod opsadu jer ga stanovnici nisu pomogli u ratu sa Ptolemejem. Opsada Rodosa trajala je više od godinu dana. Završila je sporazumom. Tu je Demetrije dobio nadimak Poliorket (Opsjedač gradova). Vrativši se u Grčku, ponovo je oslobodio Atenu Kasandrove blokade i grad ga opet slavi kao osloboditelja. 302. p. n. e. Demetrije je krenio sa vojskom od 57500 ljudi protiv Kasandra, tada kralja Makedonije. U međuvremenu Lizimah i Seleuk su istovremeno napali Antigona u Aziji pa se Demetrije priključuje Antigonu. U velikoj bitki kod Ipsa, 301. p. n. e., Antigon i Demetrije su poraženi od Lizimaha i Seleuka. Antigon je u bitki poginuo, a Demetrije se spasio bijegom. Veliko Antigonovo carstvo u Aziji podijelili su Lizimah, Seleuk i Ptolemej.

Demetrije je zadržao neke posjede u Grčkoj, ostrva i jaku mornaricu te nastavio osvajanja. 298. p. n. e. sklopio je sporazum sa Seleukom i dao je svoju kćer Stratoniku za ženu. Atenu, koja mu je zatvorila vrata, stavio je pod blokadu. Porazio je i Arhidama IV., kralja Sparte, u bitki kod Mantineje, 294. p. n. e.

Nakon što je ubio Aleksandra, Kasandrovog sina, postaje makedonski kralj. U međuvremenu je osvojio, između ostalog, Atenu i Tebu i tamo postavio svoje garnizone. Demetrije je, sagradivši flotu od 500 galija i sa vojskom (navodno) od 98000 pješaka i 12000 konjanika, planirao vojni pohod u Aziju. Tada se protiv njega udružuju Lizimah, Seleuk, Ptolemej i Pir. Zbog stalnog ratovanja vojska se počela buniti pa su Lizimah i Pir 288. p. n. e. osvojili i podijelili Makedoniju. Demetrije je pokušao krenuti u Aziju protiv Lizimaha, ali se predao Seleuku 285. p. n. e. Umro je u zatočeništvu dvije godine poslije. Nakon njegove smrti u borbe za makedonsku krunu upustio se njegov sin Antigon II. Gonata.

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: