Dolina kraljeva

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Dolina kraljeva (1995)

Dolina kraljeva je danas, zajedno s velikim piramidama u Gizehu, najpoznatije i najviše posjećeno mjesto u Egiptu. Theba, velika prijestolnica Egipta za vrijeme Novog kraljevstva, protezala se uz istočnu obalu Nila u prostoru od danasnjeg Luxora do veličanstvenog Karnaka.Taj je prostor udaljen nekih 500 km južno od Kaira. Oko ovog grada nastali su najveći i najslavniji hramovi u slavu boga Amona, a faraon je predstavljao njegovog zemaljskog sina. Bilo je to Amonovo kraljevstvo, grad živih. Na drugoj strani Nila (zapadnoj) nasuprot Thebe, stoji Thebanska planina, sveto mjesto gdje sunce zalazi i gdje počinje kraljevstvo boga Ozirisa, gospodara zagrobnog života. Tu, na ovoj zapadnoj obali Nila, smještena je velika kraljevska nekropola u srcu Thebanske planine i tu su pokopani faraoni iz vremena Novog kraljevstva antičkog Egipta (1570. - 1070. godine p. n. e.).

Osim Doline kraljeva, ova strana Nila je udomljavala veliki broj grobova velikodostojnika kao i kompletna groblja (npr. vojnika poginulih u bitkama). Pored Nila dali su sami faraoni jos za života sagraditi goleme zamkove (zapravo hramove) gdje se trebao poštovati i održavati kult umrlog faraona nakon što se preselio u Ozirisovo kraljevstvo.

Dolina kraljeva

Osim religijskih i ritualnih motiva jedan je razlog bio izuzetno bitan (ako ne i najvažniji) zašto je ovo mjesto izabrano za kraljevsku nekropolu. Sam pristup Dolini kraljeva bio je iznimno težak i bilo ga je lako nadgledati, kao i samu dolinu. Za to se brinuo odred čuvara, specijalno formiran u tu svrhu. Suprotno popularnom vjerovanju, ulazi u kraljevske grobnice nisu bili skriveni nego jasno vidljivi. Te ulaze zatvarala su vrata od kamenih ploča s pečatima na njima koji su tu stajali od trenutka faraonova pokopa. Te ulaze i njihove pečate stalno je obilazila straža u dolini i pomno sve to čuvala.

Sami grobovi su bili zapravo riznice golemih bogatstava, koja su faraonu trebala poslužiti u zagrobnom životu. Ona su bila tim veća što je faraon za života bio moćniji i slavniji. Ako je još i dugo vladao, onda je sadržaj tih grobnica morao biti nevjerovatan. Da je to tako, svjedoči sadržaj Tutankhamonove grobnice. On je bio zapravo beznačajan faraon iz XVIII. dinastije, preminuo je jako mlad, no u njegovoj grobnici nađeni su brojni predmeti neprocjenjive vrijednosti (oko 3500 komada).

Grobnice su imale brojne jednostavne ili kompleksne samoodbrambene mehanizme koji su trebali obeshrabriti i onemogućiti eventualne provalnike i pljačkaše grobova. Uglavnom su to bile lažne dvorane, lažni zidovi ili vrata, umjetno iskopane provalije, smrtonosne zamke i sl. Nažalost, pljačkasi grobova su uvijek bili dovoljno sposobni da savladaju prepreke bilo koje vrste. Isto tako, ni odredi čuvara nisu mogli spriječiti neminovno. U vremenima kad je slava i moć velikih vladara prošla, velike krize i nesigurnost napravili su Dolinu kraljeva atraktivnim i neodoljivim ciljem za bande pljačkaša grobova i oni su s vremenom opustošili sve grobnice. Tutankhamonova grobnica je nekim čudom ostala neispražnjena; njen ulaz je ostao zatrpan i skriven zahvaljujući gomilama kamenja i zemlje što su predstavljali ostatke od radova na drugim grobnicama.

S obzirom da je s velikim krizama i problemima u kojima se Egipatsko kraljevstvo našlo, Dolina kraljeva postala predobro poznato i privlačno mjesto za pljačkaše grobova, od tog se trenutka to mjesto prestalo koristiti za ukop vladara. Isto tako, svećenici su premjestili gotovo sve kraljevske mumije iz tih grobnica na sigurnija i bolje skrivena mjesta. Zahvaljujući njima, tako su očuvane mumije najvećih i najznamenitijih faraona Novog kraljevstva. Te mumije su otkrivene u zadnjoj četvrtini 19. vijeka u jednoj pećini iznad Deir el-Bahria, nakon što su tamo ležale neuznemiravane skoro 3000 godina!

Sama Dolina kraljeva ima dva dijela: zapadni dio sadrži 4 grobnice od kojih dvije pripadaju faraonima (Amenhotep III. i Ay), dok se istočni dio zapravo smatra pravom Dolinom kraljeva i ovdje je 58 grobnica (22 faraonske).


Pogreb faraona[uredi | uredi izvor]

Slika iz grobnice

Teško je sa sigurnošću utvrditi koji je prvi faraon odabrao tu dolinu za svoju grobnicu?! Danas se smatra da je to bio Tuthmosis I. U svakom slučaju, od vremena ženskog faraona, kraljice Hatshepsut i faraona Tuthmosisa III. dolina je postala mjesto pokapanja vladara i velikodostojnika. Kao kraljevska nekropola nastavila je služiti sve do kraja XX dinastije. Dakle, Ramses XI. je bio zadnji faraon pokopan u dolini.

Nakon što je Dolina kraljeva temeljito opljačkana, tišina i zaborav su pali na nju za mnoge vijekove. Tad su se pojavili grčki i rimski posjetitelji što pokazuju mnogi grafiti ostavljeni po zidovima grobnica u dolini. Čak je i povjesničar Diodorus Siculus ostavio zapis o njima 57. p. n. e. tvrdeći da su to grobnice antičkih kraljeva i da su prepune divno izrađenih zidova i natpisa. Poslije toga opet je pala tišina na to sveto mjesto sve do doba jezuita Claude Sicarda, koji je posjetio Egipat od 1708 do 1712. On je identificirao mjesto antičke Thebe i ponovo otkrio grobnice u Dolini kraljeva. Od tog trenutka Dolina je kraljeva postala neodoljivo mjesto za mnoštvo učenjaka, putnika i umjetnika. Svi značajniji egiptolozi iz 19. vijeka radili su u njoj, a tada je konačno temeljito i potpuno (?!) istražena.

Dolina kraljeva u hijeroglifima

G41 G1 Aa1
D21
O1 O29
Y1
A50 s Z4
Y1
G7 N35 C11 Z2
N35
M4 M4 M4 t
Z2
N35
O29
O1 O1
G7 S34 U28 s D2
Z1
R14 t
t
N23 Z1
N35
R19 t
O49
G7

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]


Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: