Geografski omotač

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Preferences-system.svg Ovom članku je potrebna jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija.
Pogledajte kako poboljšati članak, kliknite na link uredi i doradite članak vodeći računa o standardima Wikipedije.

Geografski omotač je kompleksni omotač,najsloženiji dio naše planete, formiran pod uticajem kosmičkih i telurskih sila, sastavljen od Zemljine kore, hidrosfere, biosfere, pedosfere i nižih dijelova atmosfere. Obično se uzima da mu je gornja granica na visini od 25 do 30 km (ozonosfera), dok se za donju granicu obično uzima Mohorovičićev diskontinuitet.

Granice i sastav geografskog omotača[uredi | uredi izvor]

Zemlja se razlikuje od svih drugih planeta u Sunčevom sistemu. Ona ima živa bića. Na njoj i mi živimo. Život na zemlji omogućuje njen omotač koji se naziva geografski omotač. U njemu je nastao i održava se život svih živih bića. Izvan njega ne postoje uvjeti za život.

Geografski omotač samo posjeduje Zemlja, od svih planeta u sunčevom sistemu. On štiti život na zemlji od unutrašnjih Zemljinih sila i spoljašnjih kosmičkih utjecaja. Geografski omotač je najvažniji dio Zemlje. Geografski omotač zaštićen je od pretjeranog utjecaja Sunčevog zračenja jednim gasom koji se naziva ozon, po čemu je i sloj u atmosferi nazvan ozonsfera. Ovaj sloj se nalazi na oko 25 km visoko iznad Zemlje. To je gornja granica geografskog omotača. Iznad ove granice ne postoji život.

Donja granica geografskog omotača se nalazi u Zemlji ispod nas gdje se tvrdi sloj topi visokim temperaturama iz kojih na površinu izlijeva lava ili magma. On se nalazi prosječno na dubini od oko 45 km. Ispod ovog sloja nema života. Ako se zbroji visina i dubina onda se dobiva podatak da živi svijet na Zemlji postoji u sloju koji je debeo do oko 70 km. Ako bismo ovom visinom obavili cijelu Zemlju onda bismo dobili omotač u kojem se odvija život na Zemlji. Taj omotač proučava geografija.

Sastav geografskog omotača[uredi | uredi izvor]

Geografski omotač je slojevit. Njega čine više omotača, koji se međusobno razlikuju po građi. Te ovojnice se nazivaju geosfere. Njih je Zemlja stvorila, one su Zemljie. Na njih djeluju i kosmičke sile. One se međusobno prožimaju i uz pomoć njih i kroz njih se razmjenjuje materija i energija.

Tako se toplotom, koju zemlja na svojoj površini prima od Sunca, zagrijava tlo i zrak. Usljed zagrijavanja nastaju kretanja, kao što su vjetar i morske struje, kojima se prenosi toplota, zrak i voda na sve dijelove površine Zemlje. Ovakvih kretanja ima i u Zemlji u kojoj se vrši preraspodjela toplote kojom se stijene tope i na površinu se izlijevalju u obliku tekućih užarenih stijena koje se nazivaju lava.

Geosfere se međusobno razlikuju po sastavu materije koje ih grade. Tvrdi kameniti spoljni sloj Zemlje naziva se litosfera. Nju čine čine stijene koje se razlikuju po obliku i načinu nastanka. Vodeni omotač na zemlji naziva se hidrosfera. Ovaj omotač čine sve slane i slatke vode na Zemlji. Sve vode na planeti Zemlji se nazivaju Svjetski okean. Zrak koji udišemo i kojega ima svugdje na zemlji obavija je i čini njen spojni sloj. Ovaj sloj se naziva atmosfera. Ona zaljedno sa zemljom, učestuje i kretanjima, zbog čega rotaciju i revoluciju, pored ostalog, ne osjećamo. Atmosfera je zaštitni omotač Zemlje od utjecaja kosmosa i štetnog dijela Sunčevog zračenja. Pored tri glavna omotača Zemlje postoje mali omotači kao što su pedosfera, čine je tlo, raspadnute stijene, kamenje. Biosfera čine je sav biljni i životinjski svijet na Zemlji.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]


Internet-web-browser.svg Nedovršeni članak Geografski omotač koji govori o geografiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: