Homerova Itaka

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Grčka po Homeru

Lokacija Homer-ove Itake, kakva je je predstavljena u Homer-ovoj Odiseji, je predmet rasprave. Centralne ličnosti epa, kao što su Odisej, Ahil, Agamemnon i Hektor, se općenito smatraju izmišljenim likovima. Postoji dosta tvrdnji da su neki Homerovski heroji obitavali u pojedinim regionima ili selima kao savremenici. Ovo, kao i izuzetno detaljni geografski opisi u samom epu, pobuđuju istragu o mogućnosti da su Homerovi heroji zaista mogli postojati i da se opisani lokaliteti mogu pronaći. Heinrich Schliemann je vjerovao da je ušao u trag nekima od više poznatih tradicija koje okružuju ove heroje. Mnoge lokacije u Mediteranu su predmet tvrdnje da su bili "domovi" heroja, kao što su ruševine u Mycenae i mali brežuljak blizu zapadnog turskog grada Hissarlik. Schlieman-ov rad i predložene iskopine, u veoma skeptičkom svijetu, da je Homerov Agamemnon živio u Mycenae, i da je sama "Troja" zaista postojala u Hisarliku. Mnogo je posla urađeno da se prepoznaju ostale Homerove lokacije kao što je Nestor-ova palata na Pylos-u. Ovi pokušaji su bili subjekat mnogih naučnih istraživanja, arheoloških radova, i kontroverzi.

Teorije o lokaciji Homerove Itake su formulisane čak u davnom 2. vijeku PNE, sve do najnovijih iz 2003. Svaki pristup da se identificira lokacija je bio različit, sa promjenama u stepenu naučne procedure, empirijske istrage, obrazovanih hipoteza, razmišljanja punih želja, gorljivim vjerovanjima, i potpunih fantazija. Svaki istraživač i svaka istraga su bile interesantne, kao indikator rigidnosti vremena u kojem je svaka pojedina teorija bila razvijana i razvijenog interesa za Odiseja i moguće činjenice njegovog života.


Teoretičari lokacija "Homerove Itake"[uredi | uredi izvor]

  • Eratosten (276. p. n. e. – 194. p. n. e.).
  • Demetrius od Scepsis-a (blizu Troje) izvor koristio Strabo.
  • Apolodor iz Atine (rođen oko 180. p. n. e.) izvor koristio Strabo. On sam se oslanjao na Demetrius-a od Scepsis-a
  • Strabo (63/4 PNE – do oko 24. n. e.).
  • William Gell -- pisao 1807.
  • William M. Leake -- pisao 1835.
  • Théophile Cailleux -- pisao u 1878.
  • Wilhelm Dörpfeld (Decembar 26, 1853 – April 25, 1940.)
  • G. Volterras - pisao 1903.
  • A.E.H. Goekoop - pisao 1908.
  • Lord Rennell of Rodd - pisao 1927.
  • W.A. Heurtley i Sylvia Benton * C.H. Goekoop - pisao u 1990, unuk A.E.H. Goekoop-a.
  • E.S. Tsimaratos - djelo publikovano posthumno 1998.
  • J.V. Luce -- (1920-) - pisao 1998.
  • Nicolas G. Livadas
  • Henriette Putman Cramer
  • Gilles le Noan - pisao 2001., 2003., 2004.
  • Christos Tzakos - pisao 1999. - 2002.
  • Robert Bittlestone, James Diggle & John Underhill

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: