Eratosten

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Bih-usa.svg Ovaj članak nije preveden ili je djelimično preveden.
Ako smatrate da ste sposobni da ga prevedete, kliknite na link uredi i prevedite ga vodeći računa o enciklopedijskom stilu pisanja i pravopisu bosanskog jezika.
Crystal Clear action spellcheck.png Moguće je da ovaj članak ne poštuje standarde Wikipedije na bosanskom jeziku
kao što su upotreba afrikata, pravopis, pisanje riječi u skladu sa standardima, te način pisanja članaka.
Eratosten (Ερατοσθένης)

Eratosten (Ερατοσθένης; 276. p. n. e. - 194. p. n. e.) grčki matematičar, geograf i astronom (vjerovatno) kaldejskog porijekla.

Rođen je u Kireni (danas Shahhat, Libija), a umro u ptolomejskoj Aleksandriji. Stekao je slavu kao prvi koji je upotrijebio sistav širina i dužina, te prvi koji je izračunao Zemljinu veličinu.

Eratosten je izučavao u Aleksandriji i nekoliko godina u Atini. Ptolomej III Euergeta imenovao ga je 236. p. n. e. predstojnikom aleksandrijske knjižnice. Eratosten je dao nekoliko važnijih doprinosa u matematici i nauci. Bio je dobar prijatelj s Arhimedom. Oko 255. p. n. e. je izumio armilarnu sferu, koja se naširoko koristila sve do pronalaska planetarija u 18. vijeku.

Oko 240. p. n. e. Eratosten je izračunao Zemljin opseg koristivši trigonometriju i poznavanje ugla visine Sunca u podne u Aleksandriji i Sieni (danas Asuan, Egipat). Račun je izveo pod pretpostavkom da je Zemlja okrugla i da je Sunce toliko udaljeno da se njegove zrake mogu uzeti kao paralelni pravci.

Eratosten je znao da u Sieni tačno u podne za vrijeme ljetnog solsticija (21. ili 22. juna) nema sjene u bunaru. Naime, tada je sunce u zenitu (kada sunce bude tačno u središtu neba) nad jarčevom obratnicom (iako se Siena nalazila neznatno sjevernije). Također je znao da je ugao visine Sunca u Aleksandriji u isto vrijeme 7° južno od zenita. Uzimajući da je Aleksandrija bila sjevernije od Siene - Aleksandrija je zapravo na zapadnijoj širini - zaključio je da udaljenost od Aleksandrije do Siene mora biti 7/360 ukupnog Zemljinog opsega. Budući da mu je udaljenost između gradova bila poznata (5,000 stadija), uspostavio je konačnu vrijednost od 700 stadija po stupnju, što znači da je opseg 252,000 stadija. Tačna veličina stadija, kojeg je koristio Eratosten, nije više poznata (uobičajen atički stadij iznosio je oko 185 m), ali vjeruje se da Eratostenova vrijednost odgovara između 39,690 km i 46,620 km. Današnja izmjerena vrijednost opsega Zemlje iznosi oko 40,008 km. 150 godina kasnije Eratostenovu metodu koristio je Posejdonije.

Oko 200. p. n. e. Eratosten je skovao riječ geografija (geografija - gea,što znači Zemlja i grafein što znači pisati,opisivati) što je označavalo opisno učenje o Zemlji.

Ostali Eratostenovi doprinosi jesu:

Eratosten je poznat pod imenom β, jer se navodno dokazao kao drugi u svijetu u mnogim područjima. Bio je na glasu po svom bahatom karakteru. Oslijepio je 195. p. n. e., a godinu kasnije izgladnio se na smrt.

Nazvano po Eratostenu[uredi | uredi izvor]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Bih-usa.svg Ovaj članak nije preveden ili je djelimično preveden.
Ako smatrate da ste sposobni da ga prevedete, kliknite na link uredi i prevedite ga vodeći računa o enciklopedijskom stilu pisanja i pravopisu bosanskog jezika.
Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: