Kleptotermija

Kleptotermija (starogrčki κλέπτειν - kléptein = ukrasti + θέρμη - thermē = toplina) je svaki oblik termoreguilacije pri kojoj životinje toplotu svoje metaboličke termogeneze prenose na druge životinje. To može i ne mora biti recipročno, a javlja se i kod endoterma i kod ektoterma. Njen najčešći oblik je zbijajanje u grupe (gomile) po modelu tijelo uz tijelo.

Zbijanje[uredi | uredi izvor]

Neke vrste ektotermnih životinja, uključujući guštere,^[1] zmije, kao što je Boa constrictor^[2] i "tigraste" zmije ,^[3] mogu povećati svoju efikasnu masu, čvrstim grupiranjem u klupko. Također je široko rasprostranjeno među društvenim endotermima, kao što su šišmiši^[4] ptice (kao što su ptica miš^[5] i carski pingvin ^[6]) gdje se omogućava razmjena toplote tijela (posebno među mladunčadima).

Najmanje u jednom slučaju to nije recipročan kontakt, a može se precizno opisati kao krađa topline. Neki mužjaci kanadske crvenoleđe zmije zvane "podvezica" sposobni su za mimikriju koja ih predstavlja kao ženke, proizvodeći lažne feromone, nakon hibernacije. To uzrokuje da rivalski mužjaci nastoje da ih pokriju, u zabludi da su ženke i pokušaju da se pare, tako prenoseći toplotu na njih. To omogućava onim mužjacima koji oponašaju ženke da se brže oporave nakon hibernacije (što zavisi od porasta tjelesne temperature), dajući im prednost u pokušajima da se pare.^[7]

Zajedničko stanište[uredi | uredi izvor]

Mnogi ektotermi iskorištavaju toplotu endoterma, dijeleći gnijezdo i jazbine. Naprimjer, sisarske jazbine koriste gekon i morske ptice, australijska tigar zmija i novozelandska tuatara.^[8] Termiti se grupišu u gomile sa visokim i reguliranim temperaturama, a to iskorištavaju neke vrste guštera, zmija i krokodila.^[9]^[10]

Istraživanje je pokazalo, da kleptotermija može dati prednost: plavousna morska zmija krait (vrlo otrovna azijska zmija iz porodice kobri), kada zauzme jazbinu para klinastorepe ptice koja inkubira svoje piliće, podiže tjelesnu temperaturu na 37,5^oC, u odnosu na 31,7^oC kada je u drugim staništima. Njena tjelesna temperatura je stabilnija. Jazbina bez ptica ne može obezbijediti toplotu iznad 28^oC.^[11]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Termoregulacija

Reference[uredi | uredi izvor]

^ Shah B, Shine R, Hudson S, Kearney M. (2003). Sociality in lizards: why do thick-tailed geckos (Nephrurus milii) aggregate? Behaviour 140, 1039–1052. doi:10.1163/156853903322589632
^ Myres BC, Eells MM. (1968). Thermal aggregation in Boa constrictor. Herpetologica 24, 61–66.
^ Aubret F, Shine R. (2009). Causes and consequences of aggregation by neonatal tiger snakes (Notechis scutatus, Elapidae). Aust. Ecol. 34, 210–217. doi:10.1111/j.1442-9993.2008.01923.x
^ Arends A, Bonaccorso FJ, Genoud M. (1995). Basal rates of metabolism of nectarivorous bats (Phyllostomidae) from a semiarid thorn forest in Venezuela. J. Mammal. 76, 947–956. doi:10.2307/1382765
^ Brown, C. R.; Foster, G. G. (1992). "The thermal and energetic significance of clustering in the speckled mousebird, Colius striatus". Journal of Comparative Physiology B. 162 (7): 658–664. doi:10.1007/BF00296648.
^ Ancel A, Visser H, Handrich Y, Masman D. Le Maho Y. (1997). Energy saving in huddling penguins. Nature 385, 304–305. doi:10.1038/385304a0
^ Shine R, Phillips B, Waye H, LeMaster M, Mason RT. (2001). Benefits of female mimicry to snakes. Nature, 414, 267. doi:10.1038/35104687
^ Newman DG. (1987). Burrow use and population densities of Tuatara (Sphenodon punctatus) and how they are influenced by fairy prions (Pachyptila turtur) on Stephens Island, New Zealand. Herpetologica 43, 336–344.
^ Ehmann H, Swan G, Swan G, Smith B. (1991) Nesting, egg incubation and hatching by the heath monitor Varanus rosenbergi in a termite mound. Herpetofauna 21, 17–24.
^ Knapp CR, Owens AK. (2008). Nesting Behavior and the Use of Termitaria by the Andros Iguana (Cyclura Cychlura Cychlura). Journal of Herpetology 42(1):46-53. doi:10.1670/07-098.1
^ Brischoux F, Bonnet X, Shine R. (2009). Kleptothermy: an additional category of thermoregulation, and a possible example in sea kraits (Laticauda laticaudata, Serpentes). Biol Lett. 5(6):729-31. doi:10.1098/rsbl.2009.0550 PMID 19656862

[1] Shah B, Shine R, Hudson S, Kearney M. (2003). Sociality in lizards: why do thick-tailed geckos (Nephrurus milii) aggregate? Behaviour 140, 1039–1052. doi:10.1163/156853903322589632

[2] Myres BC, Eells MM. (1968). Thermal aggregation in Boa constrictor. Herpetologica 24, 61–66.

[3] Aubret F, Shine R. (2009). Causes and consequences of aggregation by neonatal tiger snakes (Notechis scutatus, Elapidae). Aust. Ecol. 34, 210–217. doi:10.1111/j.1442-9993.2008.01923.x

[4] Arends A, Bonaccorso FJ, Genoud M. (1995). Basal rates of metabolism of nectarivorous bats (Phyllostomidae) from a semiarid thorn forest in Venezuela. J. Mammal. 76, 947–956. doi:10.2307/1382765

[5] Brown, C. R.; Foster, G. G. (1992). "The thermal and energetic significance of clustering in the speckled mousebird, Colius striatus". Journal of Comparative Physiology B. 162 (7): 658–664. doi:10.1007/BF00296648.

[6] Ancel A, Visser H, Handrich Y, Masman D. Le Maho Y. (1997). Energy saving in huddling penguins. Nature 385, 304–305. doi:10.1038/385304a0

[7] Shine R, Phillips B, Waye H, LeMaster M, Mason RT. (2001). Benefits of female mimicry to snakes. Nature, 414, 267. doi:10.1038/35104687

[8] Newman DG. (1987). Burrow use and population densities of Tuatara (Sphenodon punctatus) and how they are influenced by fairy prions (Pachyptila turtur) on Stephens Island, New Zealand. Herpetologica 43, 336–344.

[9] Ehmann H, Swan G, Swan G, Smith B. (1991) Nesting, egg incubation and hatching by the heath monitor Varanus rosenbergi in a termite mound. Herpetofauna 21, 17–24.

[10] Knapp CR, Owens AK. (2008). Nesting Behavior and the Use of Termitaria by the Andros Iguana (Cyclura Cychlura Cychlura). Journal of Herpetology 42(1):46-53. doi:10.1670/07-098.1

[11] Brischoux F, Bonnet X, Shine R. (2009). Kleptothermy: an additional category of thermoregulation, and a possible example in sea kraits (Laticauda laticaudata, Serpentes). Biol Lett. 5(6):729-31. doi:10.1098/rsbl.2009.0550 PMID 19656862

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]

[7]

[8]

[9]

[10]

[11]