Kuća porodice Gradaščević
Kuća porodice Gradaščević nalazi se u Gradačcu i sagrađena je u osmanskom periodu. Proglašena je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.[1]
Historija[uredi | uredi izvor]
Kada je granica Osmanskog carstva utvrđena na Savi (definitivno odredbama Beogradskog mira 1739. godine), Gradačac dobija na značaju.[2][3] Oko 1710. godine, a sigurno prije 1730. godine, iz agaluka je izrasla kapetanija koja je imala 300 plaćenih vojnika, raznih rodova vojske.[4] Gradačačka tvrđava izgrađena je za potrebe funkcionisanja kapetanije. Situirana je u najvišem dijelu Starog grada i predstavlja tip dvorca feudalca, utvrđenog radi sigurnosti. Fermanom sultana, kapetani su birani iz ugledne porodice Gradaščevića. Posljednji kapetan Gradačca bio je Husein-kapetan Gradaščević, u narodu poznat pod nazivom “Zmaj od Bosne”.
Opis[uredi | uredi izvor]
Kuća Gradaščevića podignuta je 1786. godine, a posljednja dogradnja i adaptacija ove kuće vršena je 1868. godine, nakon jednog požara, kada je uklesan i tarih. Nalazi se nedaleko od poznate gradačačke kule. U toj kući još uvijek stanuju potomci iz porodice Gradaščevića. Komfor života u ovakvoj kući bio je na visokom stepenu u odnosu na kuće siromašnijih porodica iz perioda u kojem je izgrađena. Pojedine prostorije su izgubile autentičnost pregrađivanjem i ubacivanjem sanitarne opreme koje nije bilo do 50-ih godina prošlog stoljeća, kada su uvedene vodovodne i kanalizacione cijevi.
Zahvaljujući Hamdiji Kreševlakoviću kuća je 1949. stavljena pod zaštitu države. Bila je oštećena u ratu 1992-1995, ali je obnovljena. Kuća predstavlja primjer jedne od najbolje očuvanih begovskih kuća i uvrštena je u izložbu tradicionalne bosanske arhitekture – Kuće sjeveroistočne Bosne.
Spoljašnost kuće je u tlocrtu 15x13 metara. Ima prizemlje i sprat. Do 1944. bila je opasana zidom unutar kojeg se nalazila ženska avlija. Izvan zida se nalazio konak za muškarce, konjušnica i štala.
Prizemlje je građeno od kamena, a sprat od cigle. Ima 5 soba, predsoblje i divanhanu, sve ukrašeno rezbarijom. U sobama se nalaze dulafi, rafe, rafice i musandre. Kuća posjeduje biblioteku knjiga sa pečatima, uz obavezu da se nesmiju otuđiti. Među raritetima izdvaja se mapa sa fotografijama koju je car Franjo Josip poklonio Mustaj-begu.
Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]
- Historija Gradačca Arhivirano 17. 7. 2012. na Wayback Machine
- Kuća Gradaščevića
- Kuća porodice Gradašćević Arhivirano 23. 9. 2017. na Wayback Machine
- Kuća porodice Gradaščević Arhivirano 19. 11. 2016. na Wayback Machine
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ "Kuća porodice Gradaščević". Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika BiH. Pristupljeno 9. 2. 2017.
- ^ "Hazim Šabanović: BOSANSKI PAŠALUK". Pristupljeno 9. 2. 2016.
- ^ "Hamdija Kreševljaković, STARI BOSANSKI GRADOVI" (PDF). Naše starine I, Sarajevo, 1953, 7-45 –. Pristupljeno 9. 2. 2016.
- ^ "Hamdija Kreševljaković, KAPETANIJE U BOSNI I HERCEGOVINI". Hamdija Kreševljaković, Izabrana djela I, Veselin Masleša, 1991. Pristupljeno 9. 2. 2016.
