Laskerova zamka

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Laskerova zamka
a b c d e f g h
8alt= crni top alt= crni konj alt= crni lovac alt= crna kraljica alt= crni kralj alt= crni konj alt= crni top8
7alt= crni pješak alt= crni pješak alt= crni pješak alt= crni pješak alt= crni pješak alt= crni pješak7
6 6
5 alt= bijeli pješak 5
4 alt= crni lovac alt= bijeli pješak 4
3 alt= crni pješak 3
2alt= bijeli pješak alt= bijeli pješak alt= bijeli lovac alt= bijeli pješak alt= bijeli pješak alt= bijeli pješak2
1alt= bijeli top alt= bijeli konj alt= bijela kraljica alt= bijeli kralj alt= bijeli lovac alt= bijeli konj alt= bijeli top1
a b c d e f g h
Pozicija nakon 5...dxe3 – postavljanje zamke
ECOD08
Nazvano poEmanuelu Laskeru
Glavno otvaranjeAlbinov protivgambit

Laskerova zamka je zamka u šahovskom otvaranju nazvana po Emanuelu Laskeru iako ju je prvi zabilježio Serafino Dubois (Hooper i Whyld 1996, str. 219).[1] Neobična je po tome što dolazi do potpromocije već u 7. potezu.

Analiza[uredi | uredi izvor]

1. d4 d5 2. c4 e5

Albinov protivgambit.

3. dxe5 d4

Crni pješak na d4 jači je nego što se čini.

4. e3?

Neoprezno. Uobičajenije i bolje jest 4. Sf3.

4...Lb4+ 5. Ld2 dxe3! (vidi dijagram)

Sada je bijelom najbolja opcija da prihvati udvajanje pješaka potezom 6. fxe3.

6. Lxb4??

Grubi previd kojim se pada u Laskerovu zamku. U konsultacijskoj partiji u Moskvi 1899. Blumenfeld, Bojarkov i Falk, igrajući bijelim figurama protiv Laskera, pokušali su 6. Da4+?, ali crni dobija i nakon ovog poteza. Partija se nastavila: 6...Sc6 7. Lxb4 Dh4 8. Se2 Dxf2+ 9. Kd1 Lg4 10. Sc3 0-0-0+ 11. Ld6 cxd6 12. e6 fxe6 13. Kc1 Sf6 14. b4 d5 15. b5 Se5 16. cxd5 Sxd5 17. Dc2 Nb4 18. Sd1+ Sxc2 19. Sxf2 Rd2 i bijeli je predao.
a b c d e f g h
8alt= crni top alt= crni konj alt= crni lovac alt= crna kraljica alt= crni kralj alt= crni konj alt= crni top8
7alt= crni pješak alt= crni pješak alt= crni pješak alt= crni pješak alt= crni pješak alt= crni pješak7
6 6
5 alt= bijeli pješak 5
4 alt= bijeli lovac alt= bijeli pješak 4
3 3
2alt= bijeli pješak alt= bijeli pješak alt= bijeli kralj alt= bijeli pješak alt= bijeli pješak2
1alt= bijeli top alt= bijeli konj alt= bijela kraljica alt= bijeli lovac alt= crni konj alt= bijeli top1
a b c d e f g h
Pozicija nakon 7...fxg1=S+!
Enciklopedija šahovskih otvaranja (tom D) navodi 6. fxe3 kao najbolji potez. Crni stječe blagu prednost, ali bijeli je izbjegao najgore i može se braniti.

6...exf2+

Sada bi 7. Kxf2 dovelo do gubitka dame zbog 7...Dxd1, dakle, bijeli mora igrati 7. Ke2.

7. Ke2 fxg1=S+! (vidi dijagram)

Potpromocija je ključ ove zamke. (Ako se umjesto toga odigra 7...fxg1=D, onda je 8. Dxd8+ Kxd8 9. Txg1 u redu za bijelog.) Sada 8. Txg1 Lg4+ osvaja bijelu damu, pa se kralj mora opet pomjeriti.

8. Ke1 Dh4+ 9. Kd2

Alternativnim potezom, 9. g3, gubi se top na h1 usljed dvostrukog napada 9...De4+.

9... Sc6

Bijeli je beznadno izgubljen. Nakon 10. Lc3, 10...Lg4, a zatim 11...0-0-0+ razarajuće je.

Reference[uredi | uredi izvor]

Napomene[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Hooper i Whyld 1996 kažu da je Dubois ukazao na ovu zamku 1872 (str. 219). Iako nisu specificirali gdje ju je Dubois objavio, može se odnositi na trotomno djelo o otvaranjima koje je Dubois objavio od 1868. do 1873 (str. 116). Na drugom mjestu navode da Albinov protivgambit nije bio uveden do 1881 (str. 6), za što se čini da je kontradikcija. Nije jasno da li bi godina otkrivanja ove zamke – 1872 – možda trebala biti 1882. ili da li se 1881. prvi put na nekom turniru pojavilo otvaranje koje je bilo objavljeno 1872. ili ranije.

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Burgess, Graham (2000), The Mammoth Book of Chess, Carroll & Graf, ISBN 0-7867-0725-9
  • Hooper, David; Whyld, Kenneth (1996), The Oxford Companion to Chess (2 izd.), Univerzitet u Oxfordu, ISBN 0-19-280049-3 CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
  • Blumenfeld/Bojarkov/Falk – Emanuel Lasker, Moskva, 1899, pristupljeno 24. 1. 2008 (prikaz partije na chessgames.com)