Masakr u Goraždu
| Masakr u Goraždu | |
|---|---|
| Lokacija | Goražde |
| Datum | decembar 1941. |
| Meta | Bošnjaci |
| Vrsta napada | Masovno ubistvo |
| Mrtvih | 2.000 – 7.000 |
| Počinioci | Četnici |
Masakr u Goraždu predstavlja ubistvo između 2.000 i 7.000 goraždanskih Bošnjaka koje su u decembru 1941. počinili četnici. Sve bošnjačke kuće su opljačkane, a silovane su brojne žene. Period četničkih zločina u gornjem Podrinju obilježila je njihova dobra saradnja sa italijanskim vlastima.
30. novembra 1941. Goražde su napustile hrvatske i italijanske jedinice, a narednog dana u grad su ušli četnici. Komandant četnika Jezdimir Dangić održao je govor u kojem je veličao Veliku Srbiju i rekao: "draga braćo četnici, nećemo više zajedno mi i balije". Goraždanski Srbi sa oduševljenjem su dočekali četnike, zahvaljujući im na oslobođenju od hrvatskog i "turskog" zuluma. Od večeri 1. decembra započela su klanja i spaljivanja bošnjačkih sela. U Zidinama živo je zapaljeno oko 50 osoba. Žrtve su najprije odvođene u glavnu kasarnu u Goraždu, gdje su pljačkane i prebijane. U 1 sat iza ponoći, žrtve su svezane u grupama od 80 do 100 dovođene na željezničke mostove u Goraždu i Kopačima gdje su ubijane klanjem ili iz vatrenog oružja, a potom bacane u Drinu. Na ovakav način ljudi su ubijani i u Mravinjcu, Osanici, Ustikolini i Foči. Sela Deševa i Odžak potpuno su spaljena. U Kopačima je 100 ljudi živo spaljeno. U Bošinu i Mravinjcu poklano je gotovo svo stanovništvo, čija su tijela potom bačena u kuću koja je spaljena. Vlasti NDH procjenjivale su da je na tri mosta u Goraždu zaklano 7.000 ljudi, dok se komandant fočanskih četnika Sergije Mihajlović hvalio činjenicom da je u Goraždu ubijeno 2.000 ljudi.
Također pogledajte[uredi | uredi izvor]
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Čekić, Smail (1996). Genocid nad Bošnjacima u Drugom svjetskom ratu (PDF). Udruženje Muslimana za antigenocidne aktivnosti. Arhivirano s originala (PDF), 15. 10. 2020. Pristupljeno 9. 3. 2019.