Omolje

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Accessories-text-editor.svg Ovaj članak je u začetku.
Članak treba imati najmanje 5 rečenica i linkove na druge postojeće članke. Uključite se i pomozite Wikipediji proširivanjem ovog članka.
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe validnim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Crystal Clear action spellcheck.png Moguće je da ovaj članak ne poštuje standarde Wikipedije na bosanskom jeziku
kao što su upotreba afrikata, pravopis, pisanje riječi u skladu sa standardima, te način pisanja članaka.
Omolje
naselje
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet Federacija BiH
Kanton Kanton 10
Općina Tomislavgrad
Površina 9,12[1] km2
Stanovništvo
 - Naselje 662[1] (2013)
Gustoća
 - Naselje 72,59[1] /km2 
Vremenska zona Srednjoevropsko vrijeme
Pozivni broj (+387) 34[1]
Matični broj 113883
Omolje u BiH

Omolje je naselje smješteno u podnožju planine Lib, u Duvanjskom polju, općina Tomislavgrad, FBiH, Bosna i Hercegovina. Nalazi se ispod planinskog vrha Orlovkuk (1391 m/m). Pisani trag o postojanju stanovnika na području današnjeg Omolja sežu u godinu 1743. gdje se u crkvenim spisima župe Seonica spominju stanovnici naselja. Tragovi nasebine potiču još od Ilirskih vremena. Iznad sela nalazi se neistraženi historijski lokalitet pod nazivom "Grepčić" za koji se predpostavlja da je iz Ilirskog doba. Dolaskom Slavena na područje današnjeg Duvanjskog polja i krunidbe kralja Tomislava (prema predaji oko kilometar sjeverozapadno od sela) dolazi do potiskivanja i asimilacije Ilira na cijelom području Duvanjskog polaja.


Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Sastav stanovništva - naselje Omolje
2013. [1] 1991. [1]
Osoba 1 662 (100,0%) 670 (100,0%)
Bošnjaci - 2 0 (0,000%)
Srbi - 0 (0,000%)
Jugoslaveni - 0 (0,000%)
Hrvati - 667 (99,55%)
Ostali - 3 (0,448%)
  1. 1 Preliminarni rezultati.
  2. 2 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

U popisu biskupa Bragićevića iz 1742. godine Omolje je navedeno kao Omuljina, još jedno naselje na području današnje župe Seonica u kojem živi 321 katolička duša. U popisu iz 1768. god. u Omolju je samo 105 odraslih i 66 djece. Za vrijeme popisa Duvna iz 1867. godine Omolj ima 24 porodice koje imaju 243 duše. Podaci iz 1892. godine govore da u Omolju ima 40 porodica koje zajednički imaju 327 duša. Današnji stvarni broj stanovnika teško je utvrditi, jer veći broj Omoljana nalazi se razasut širom svijeta od Amerike (južne i sjeverne), Australije, a najveći broj stanovnika i njegovih potomaka nalazi se u Republici Hrvatskoj. Glavni razlozi iseljavanja iz ovog kraja bili su političke prirode (posebno nakon stvaranja I. i II. Jugoslavije), a potom ekonomski.

Reference[uredi | uredi izvor]