Paavo Nurmi

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Paavo Nurmi
Example alt text
finski atletičar
Rođenje 13. juni 1897.
Turku, Finska
Smrt 2. oktobar 1973.
Helsinki, Finska

Paavo Nurmi, (13. juni 18972. oktobar 1973), finski atletičar, ostao je poznat u historiji sporta kao "leteći Finac" i najveći dugoprugaš svih vremena. Od 1922 do 1931 Paavo Nurmi poboljšao je sve svjetske rekorde na stazama od 1.500 do 20.000 metara, i ukupno je 25 puta rušio svjetske rekorde. Legendom je postao još dok je bio živ: prvi je sportista kojemu je za života podignut spomenik. Bio je specifična ličnost, šutljiv, povučen, ničim se nije previše isticao, osim svojom veličinom na atletskoj stazi. Trenirao je trčeći sam, a zvali su ga čovjek sa štopericom, jer je, i na treninzima i na utrci, njegov glavni protivnik najčešće bilo – vrijeme.


Rođen u Turku, u Finskoj, Nurmi je tokom dvadesetih godina XX vijeka zajedno sa svojim sunarodnjacima Hannesom Kolehmainenom i Villeom Ritolom tvorio nepobjedivu grupu koja je dominirala srednje i dugoprugaškim atletskim natjecanjima u sklopu Olimpijskih igara 1920, 1924 i 1928 godine, pobjeđujući i deklasirajući nevjerovatnom superiornošću čitavu tadašnju međunarodnu konkurenciju.

Na Olimpijskim igrama 1920. u Antwerpenu, 1924 u Parizu i 1928 u Amsterdamu Paavo Nurmi je osvojio ukupno devet zlatnih i tri srebrne olimpijske medalje. Podvig koji je obilježio njegovu karijeru i ušao u olimpijsku legendu postignut je na Igrama u Parizu, kad je osvojio pet (5) zlatnih medalja, a kruna tih Igara su njegove antologijske pobjede, 10. juli 1924. godine, na 1500 i 5000 m, koje je ostvario (izvori se tu razlikuju) u razmaku od, negdje stoji 30-ak, negdje 50, ali nikako više od 90 minuta. Namjeravao se natjecati i na Olimpijskim igrama u Los Angelesu, 1932 godine, i to u maratonu ali je odlukom nadležnih instanci MOO-a, u skladu s onovremenim krutim amaterskim načelima, bio doživotno diskvalificiran jer je ustanovljeno da je 1925. godine, za 55 nastupa u dvoranama širom Amerike, naplatio više od 250.000 dolara, za ono vrijeme basnoslovan novac. Uoči Olimpijskih igara u Helsinkiju, 1952 Medunarodni olimpijski odbor rehabilitirao je Nurmija, a Finci su mu dodijelili čast da zapali olimpijski plamen.

Kad je umro 1973. godine, u Helsinkiju je ovom, možda najpoznatijem Fincu u historiji, priređen pogreb sa svim državnim počastima. Njegov spomenik, koji dominira pred Olimpijskim stadionom u Helsinkiju, zauvjek će ostati podsjetnik na jednog od najdominantnijih i najvećih sportista XX vijeka.

Karijera[uredi | uredi izvor]

  • 1920 – OI, 3 zlatne medalje (10,000 m, cross country pojedinačno i cross country momčadski) i 1 srebrna medalja (5000m)
  • 1924 – OI, 5 zlatnih medalja ( 1500 m, 5000 m, cross country pojedinačno, 3000 m momčadski i cross country momčadski)
  • 1928 – OI, 1 zlatna medalja (10000 m) i 2 srebrne medalje (5000 m i 3000 m sa zaprekama)

Lični rekordi[uredi | uredi izvor]

(svi lični rekordi bili su u trenutku postizanja – svjetski rekordi)

  • 1500 m: 3:52,6 (1924.)
  • 2000 m: 5:24,6 (1927.)
  • 3000 m: 8:20,4 (1926.)
  • 5000 m: 14:28,2 (1924.)
  • 10000 m: 30:06,2 (1924.)
  • 15000m: 46:49,6 (1928.)
  • 20000 m: 1.04:38,4 (1930.)
  • 1 sat: 19 210 m (1928.)
  • Milja: 4:10,4 (1923.)
  • 2 milje: 8:59,6 (1931.)
  • 3 milje: 14:11,2 (1923.)
  • 4 milje: 19:15,4 (1924.)
  • 5 milja: 24:06,2 (1924.)
  • 6 milja: 29:36,4 (1930.)
  • Štafeta 4 × 1500 m: 16:11,4 (1926.)

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: