Paavo Nurmi

Paavo Nurmi
finski atletičar
Rođenje	13. juni 1897. Turku, Finska
Smrt	2. oktobar 1973. (76 godina) Helsinki, Finska

Paavo Nurmi, (13. juni 1897 – 2. oktobar 1973), finski atletičar, ostao je poznat u historiji sporta kao "leteći Finac" i najveći dugoprugaš svih vremena. Od 1922 do 1931 Paavo Nurmi poboljšao je sve svjetske rekorde na stazama od 1.500 do 20.000 metara, i ukupno je 25 puta rušio svjetske rekorde. Legendom je postao još dok je bio živ: prvi je sportista kojemu je za života podignut spomenik. Bio je specifična ličnost, šutljiv, povučen, ničim se nije previše isticao, osim svojom veličinom na atletskoj stazi. Trenirao je trčeći sam, a zvali su ga čovjek sa štopericom, jer je, i na treninzima i na utrci, njegov glavni protivnik najčešće bilo – vrijeme.

Rođen u Turku, u Finskoj, Nurmi je tokom dvadesetih godina XX vijeka zajedno sa svojim sunarodnjacima Hannesom Kolehmainenom i Villeom Ritolom tvorio nepobjedivu grupu koja je dominirala srednje i dugoprugaškim atletskim natjecanjima u sklopu Olimpijskih igara 1920, 1924 i 1928 godine, pobjeđujući i deklasirajući nevjerovatnom superiornošću čitavu tadašnju međunarodnu konkurenciju.

Na Olimpijskim igrama 1920. u Antwerpenu, 1924 u Parizu i 1928 u Amsterdamu Paavo Nurmi je osvojio ukupno devet zlatnih i tri srebrne olimpijske medalje. Podvig koji je obilježio njegovu karijeru i ušao u olimpijsku legendu postignut je na Igrama u Parizu, kad je osvojio pet (5) zlatnih medalja, a kruna tih Igara su njegove antologijske pobjede, 10. juli 1924. godine, na 1500 i 5000 m, koje je ostvario (izvori se tu razlikuju) u razmaku od, negdje stoji 30-ak, negdje 50, ali nikako više od 90 minuta. Namjeravao se natjecati i na Olimpijskim igrama u Los Angelesu, 1932 godine, i to u maratonu ali je odlukom nadležnih instanci MOO-a, u skladu s onovremenim krutim amaterskim načelima, bio doživotno diskvalificiran jer je ustanovljeno da je 1925. godine, za 55 nastupa u dvoranama širom Amerike, naplatio više od 250.000 dolara, za ono vrijeme basnoslovan novac. Uoči Olimpijskih igara u Helsinkiju, 1952 Medunarodni olimpijski odbor rehabilitirao je Nurmija, a Finci su mu dodijelili čast da zapali olimpijski plamen.

Kad je umro 1973. godine, u Helsinkiju je ovom, možda najpoznatijem Fincu u historiji, priređen pogreb sa svim državnim počastima. Njegov spomenik, koji dominira pred Olimpijskim stadionom u Helsinkiju, zauvjek će ostati podsjetnik na jednog od najdominantnijih i najvećih sportista XX vijeka.

Karijera

• 1920 – OI, 3 zlatne medalje (10,000 m, cross country pojedinačno i cross country momčadski) i 1 srebrna medalja (5000m)
• 1924 – OI, 5 zlatnih medalja ( 1500 m, 5000 m, cross country pojedinačno, 3000 m momčadski i cross country momčadski)
• 1928 – OI, 1 zlatna medalja (10000 m) i 2 srebrne medalje (5000 m i 3000 m sa zaprekama)

Lični rekordi

(svi lični rekordi bili su u trenutku postizanja – svjetski rekordi)

• 1500 m: 3:52,6 (1924.)
• 2000 m: 5:24,6 (1927.)
• 3000 m: 8:20,4 (1926.)
• 5000 m: 14:28,2 (1924.)
• 10000 m: 30:06,2 (1924.)
• 15000m: 46:49,6 (1928.)
• 20000 m: 1.04:38,4 (1930.)

• 1 sat: 19 210 m (1928.)

• Milja: 4:10,4 (1923.)
• 2 milje: 8:59,6 (1931.)
• 3 milje: 14:11,2 (1923.)
• 4 milje: 19:15,4 (1924.)
• 5 milja: 24:06,2 (1924.)
• 6 milja: 29:36,4 (1930.)

• Štafeta 4 × 1500 m: 16:11,4 (1926.)

Vanjski linkovi

• Paavo Nurmi,100 godina