Patogen

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Patogen (od gr. πάθος - pathos - "patnja, strast", i γἰγνομαι - gignomai - "rađam"), ili klica, je biološki agent koji uzrokuje bolest organizma. Patogen, dakle, na grčkom jeziku znači "onaj koji uzrokuje patnju".

Postoji više puteva i sredina iz kojih patogeni mogu doprijeti u organizam domaćina. Period u kojem se patogen može očuvati van ljudskoj tijela zavisi od sredine u kojoj se nalazi, a najduže se može održati u tlu.

Organizam ima mnoge prirodne mehanizme odbrane od najčešćih patogena kao što je Pneumocystis. Odbranu čine čovječiji imuni sistem i neke "korisne" bakterije koje obitavaju u ljudskom tijelu. Dakle, ako su ili imuni sistem ili korisne bakterije oštećeni na neki način, npr. hemoterapijom, virusom HIV ili antibioticima (koji se koriste za uništenje nekih drugih patogena), tada patogene bakterije, do tada uspješno odbijane, počinju svoje ubrzano razmnožavanje i napadaju organizam domaćina. Ovakvi slučajevi zovu se oportunističke infekcije.

Neki patogeni, poput bakterije Yersinia pestis (koja je vjerovatno uzrokovala epidemije Crne kuge), virus Variola, i protozoa malarije, su uzrokovali veliki broj žrtava i posljedica po preživjele. U današnje vrijeme je potrebno obratiti pažnju na virus HIV-a koji izaziva Sidu (AIDS) i već je zarazio nekoliko miliona ljudi, te SARS (od engl. Severe Acute Respiratory Syndrome - Teški akutni respiratorni sindrom) i virus gripe.

Iako se medicina uspješno bori protiv mnogih patogena metodom vakcinacije i upotrebom antibiotika i fungicida, patogeni i dalje predstavljaju ozbiljnu prijetnju zdravlju i životu ljudi. Metode prevencije uključuju održavanje tjelesne higijene i higijenu hrane i vode.

Ipak, nisu ni svi patogeni štetni. U entomologiji, nauci o insektima, patogeni služe kao biološko sredstvo za kontrolu populacije gamadi i napasti.

Vrste[uredi | uredi izvor]

Bakterijski patogeni[uredi | uredi izvor]

Iako većina bakterija nije štetna ili je čak korisna, nekoliko vrsta bakterija mogu izazvati infektivne bolesti. Najčešće su tuberkuloza (Mycobacterium tuberculosis), upala pluća (mogu je izazvati bakterije Streptococcus i Pseudomonas), zatim trovanja hranom, odnosno bakterijama Shigella, Campylobacter i Salmonella. Patogene bakterije su uzrok i tetanusa, tifusa, difterije, sifilisa i lepre. Bakterije obično mogu uništiti antibiotici. Dužina bakterija iznosi oko 1-5 mikrometara.

Virusni patogeni[uredi | uredi izvor]

Patogeni virusi najčešće su pripadnici familija Adenoviridae, Picornaviridae, Herpesviridae, Hepadnaviridae, Flaviviridae, Retroviridae, Orthomyxoviridae, Paramyxoviridae, Papovaviridae, Rhabdoviridae, Togaviridae, i izazivaju bolesti poput boginja, gripe, zaušnjaka, ospica, šarlaha i sl. I Ebola je patogeni virus. Dužina virusa je oko 20-300 nanometara.

Snaga patogena[uredi | uredi izvor]

Nova teorija o patogenima tvrdi da što je veća njihova sposobnost da prežive van organizma domaćina to su više opasniji. Na primjer, virus boginja (variola virus) može opstati van ljudskog tijela oko 885 dana. Ovo je i jedan od najsmrtonosnijih virusa, jer ubija jednog od deset zaraženih. Virus tuberkuloze ubija jednog od pet zaraženih, a može opstati samo 244 dana van tijela čovjeka. Smrtonosni virus Ebole ubija devet od deset zaraženih ljudi.

Prenošenje[uredi | uredi izvor]

Jedan od primarnih uzroka kontaminacije hrane ili vode je ispuštanje nefiltriranih i netretiranih kanalizacionih otpadnih i fekalnih voda u vodene tokove ili poljoprivredno zemljište. Ljudi koji se hrane i piju na takvim područjima neminovno postaju žrtve zaraze. Prljave ruke i uopšte neodržavanje lične higijene i higijene stanovanja samo pospješuju mogućnost pojave zaraze i njeno širenje.