Yersinia pestis

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Yersinia pestis
Nakupina bakterija pod elektronskim mikroskopom.
Nakupina bakterija pod elektronskim mikroskopom.
Sistematika
DomenaBacteria
KoljenoProteobacteria
RazredGammaproteobacteria
RedEnterobacteriales
PorodicaEnterobacteriaceae
RodYersinia
VrstaYersinia pestis

Yersinia pestis (ranije Pasteurella pestis) jest bakterija, Gram-negativni štapić, iz roda Yersinia, koji kod ljudi može uzrokovati bolest kugu.[1][2][3][4]

Bakterija je fakultativni anaerob, a primarno je bolest glodavaca. Kroz historiju je najpoznatiji oblik kuge, bubonska kuga, bolest koja je uzela veliki broj života, pa se čak i dio historije naziva Doba kuge. Bubonska kuga se širi ugrizom buhe, koja sa zaraženog glodara prenese bakteriju na čovjeka. Ostali poznatiji primarni oblici bolesti koje može uzrokovati Yerisnia pestis su plućna kuga i septička kuga. Bakterija rijetko može izazvati faringitis ili primarni meningitis.

Bakteriju je otkrio Alexandre Yersin, švicarsko-francuski bakteriolog, 1894. tokom epidemije kuge u Hong Kongu.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Yersinia pestis". web.uconn.edu. Arhivirano s originala, 12. 9. 2013. Pristupljeno 15. 4. 2020.
  2. ^ Publishing, Harvard Health. "Plague (Yersinia Pestis)". Harvard Health. Pristupljeno 15. 4. 2020.
  3. ^ Perry, R. D.; Fetherston, J. D. (1997-01). "Yersinia pestis--etiologic agent of plague". Clinical Microbiology Reviews (jezik: engleski). 10 (1): 35. PMID 8993858. Provjerite vrijednost datuma u parametru: |date= (pomoć)
  4. ^ "Yersinia pestis | bacterium". Encyclopedia Britannica (jezik: engleski). Pristupljeno 15. 4. 2020.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]