Piramida (arhitektura)

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe validnim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Za druga značenja pojma Piramida pogledajte Piramida (čvor).

Piramida se u Egiptu kao oblik građevine razvila iz prizemne pravokutne grobnice, mastabe, nazvane prema arapskoj riječi mastaba što znači klupa. Faraona Djosera iz III dinastije smatra se graditeljem prve stepenaste, a faraona Snefrua iz IV dinastije graditeljem prve kose piramide.

U Gizi se dakle nalazi jedno, ujedno i jedino sačuvano, čudo Starog svijetapiramide faraona IV dinastije: Keopsa, Kefrena i Mikerena. Samom gradnjom piramida faraonske su se grobnice premjestile iz prijašnje Saqqare na visoravan Gizu.

  • Keopsova ili Velika piramida visoka je gotovo 150 metara i sagrađena od oko 2 miliona kamenih blokova. Izgrađena je oko godine 2560. p. n. e. po nalogu faraona Keopsa – Snefruovog sina i nasljednika. Ugao stranica u odnosu na osnovicu iznosi 51° i 51', a svaka je stranica pažljivo orijentisana prema jednoj od četiri strana svijeta. Horizontalni je presjek građevine u bilo kojem dijelu kvadratan, a dužina stranica osnovice iznosi 229 metara. Dužnosnici koji su služili Keopsa dali su podići svoje grobnice oko njegove piramide. Sam Keops želio je uz sebe sahraniti i tijelo svoje majke Hetepheres, Snefruove žene. Godine 1954 u jami pokraj Keopsove piramide pronađena je netaknuta lađa duga oko 48 i široka oko 5 metara. Nakon 16 godina rada ponovno je složena i izložena u modernoj zgradi nedaleko od nalazišta.
  • Kefrenova piramida je znatno manja od piramide njegova oca Keopsa, ali je pronađena u znatno boljem stanju. Sagrađena je od granitnih blokova koji teže oko nekoliko tona i crvenom bojom odražavaju kontrast s bijelim alabasternim podovima. Na njenom je vrhu vidljiv dio oplate od bijelog vapnenca. Istočna strana piramide otkriva ostatke hrama u kojem su se odvijali pogrebni rituali za pokojnog vladara. Godine 1860 francuski je arheolog Auguste Mariete našao impozantni Kefrenov kip nizvodno od same piramide.
  • Osnova Mikerenove piramide, znatno manje od svojih prethodnica, prekrivena je pločama sijenita, odnosno granita vrlo visoke kvalitete. Mikerenov je pogrebni kompleks bio ukrašen mnoštvom kipova, a jedan od najpoznatijih je tzv. Mikerenova trijada koja kralja prikazuje između božice Hator i personifikacije egipatske pokrajine. Piramide su toliko jedinstvene i nevjerojatne da su postale simbolom čitave egipatske kulture...

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Wolfgang Kosack: Die altägyptischen Pyramidentexte. In neuer deutscher Uebersetzung; vollständig bearbeitet und herausgegeben von Wolfgang Kosack Christoph Brunner, Berlin 2012, ISBN 978-3-9524018-1-1.
Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: