Riemannova zeta-funkcija

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Riemannova zeta-funkcija u kompleksnoj ravni
Riemannova zeta-funkcija za realni s > 1

U matematici, Riemannova zeta-funkcija, nazvana po Bernhardu Riemannu, je važna funkcija u teoriji brojeva zbog veze s teoremom o raspodjeli prostih brojeva. Također se primjenjuje u fizici, teoriji vjerovanoće, i primjenjenoj statistici.

Definicija[uredi | uredi izvor]

Funkcija ζ(s) je funkcija kompleksne varijable s i najprije se definirala slijedećom beskonačnom sumom:


\zeta(s) =
\sum_{n=1}^\infty \frac{1}{n^s}

Leonhard Euler je otkrio vezu zeta-funkcije i raspodjele prostih brojeva


\begin{align}
\sum_{n\geq 1}\frac{1}{n^s}& = \prod_{p \text{ prim}} \frac{1}{1-p^{-s}} \\
& = \left(1 + \frac{1}{2^s} + \frac{1}{4^s} + \cdots \right) \left(1 + \frac{1}{3^s} + \frac{1}{9^s} + \cdots \right) \cdots \left(1 + \frac{1}{p^s} + \frac{1}{p^{2s}} + \cdots \right) \cdots,
\end{align}

gdje, po definiciji, lijeva strana je ζ(s) a beskonačni produkt na desnoj strani je po svim prostim brojevima p.

Zeta-funkcija daje sljedeće vrijednosti za neke odabrane brojeve:

\zeta(0) = -1/2
\zeta(1/2) \approx -1.4603545088095868
\zeta(1) = 1 + \frac{1}{2} + \frac{1}{3} + \cdots = \infty; (harmonički niz)
\zeta(3/2) \approx 2.612; koristi se za računanje kritične temperature Bose–Einsteinovog kondenzata u fizici.
\zeta(2) = 1 + \frac{1}{2^2} + \frac{1}{3^2} + \cdots = \frac{\pi^2}{6} \approx 1.645; dokaz ove jednakosti je tzv. Bazelski problem.
\zeta(5/2) \approx 1.341
\zeta(3) = 1 + \frac{1}{2^3} + \frac{1}{3^3} + \cdots \approx 1.202 ; tzv. Apéryjeva konstanta
\zeta(7/2) \approx 1.127
\zeta(4) = 1 + \frac{1}{2^4} + \frac{1}{3^4} + \cdots = \frac{\pi^4}{90} \approx 1.0823

Poznato je da zeta-funkcija ima nule -2, -4, -6... One se nazivaju trivijalnima. Hipoteza da sve ostale (kompleksne) nule imaju realni dio jednak 1/2 je poznata kao Riemannova hipoteza i do sada nije riješena.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Bernhard Riemann, Über die Anzahl der Primzahlen unter einer gegebenen Grösse (1859). In Gesammelte Werke, Teubner, Leipzig (1892), Reprinted by Dover, New York (1953).
  • Jacques Hadamard, Sur la distribution des zéros de la fonction ζ(s) et ses conséquences arithmétiques, Bulletin de la Societé Mathématique de France 14 (1896) pp 199-220.
  • Helmut Hasse, Ein Summierungsverfahren für die Riemannsche ζ-Reihe, (1930) Math. Z. 32 pp 458-464. (Globally convergent series expression.)
  • E. T. Whittaker and G. N. Watson (1927). A Course in Modern Analysis, fourth edition, Cambridge University Press (Chapter XIII).

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: