Abeceda (računarstvo)

U računarstvu, abeceda (ili alfabet) jeste konačan skup znakova (simbola), koji su najčešće znamenke ili ASCII karakteri.^[1]^[2] Najuobičajeniji primjer abecede jest binarna abeceda {0,1}.

Niz je konačni slijed znakova abecede postavljenih jedan do drugoga. Primjer nizova nad binarnom abecedom su 101, 001101 i 11100010101. Od elemenata abecede možemo konstruisati i nizove beskonačne dužine.

Za dazu abecedu $\Sigma$ , sa $\Sigma ^{*}$ označavamo skup svih konačnih nizova nad abecedom $\Sigma$ . Ovdje ${}^{*}$ označava Kleeneov operator. Sa $\Sigma ^{\infty }$ (još i $\Sigma ^{\mathbb {N} }$ ili $\Sigma ^{\omega }$ ) označavamo skup svih beskonačnih slijedova nad abecedom $\Sigma$ .

Reference[uredi | uredi izvor]

^ Aho, Alfred V.; Sethi, Ravi; Ullman, Jeffrey D. (1985). Compilers: Principles, Techniques, and Tools (mart 1988 izd.). Addison-Wesley. str. 92. ISBN 0-201-10088-6. The term alphabet or character class denotes any finite set of symbols. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
^ Ebbinghaus, H.-D.; Flum, J.; Thomas, W. (1994). Mathematical Logic (2. izd.). New York: Springer. str. 11. ISBN 0-387-94258-0. By an alphabet ${\mathcal {A}}$ we mean a nonempty set of symbols.

[aho-1] Aho, Alfred V.; Sethi, Ravi; Ullman, Jeffrey D. (1985). Compilers: Principles, Techniques, and Tools (mart 1988 izd.). Addison-Wesley. str. 92. ISBN 0-201-10088-6. The term alphabet or character class denotes any finite set of symbols. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)

[ebbinghaus-2] Ebbinghaus, H.-D.; Flum, J.; Thomas, W. (1994). Mathematical Logic (2. izd.). New York: Springer. str. 11. ISBN 0-387-94258-0. By an alphabet ${\mathcal {A}}$ we mean a nonempty set of symbols.

[1]

[2]