Dobro došli na Wikipediju,

slobodnu enciklopediju koju svako može uređivati.

Odabrani članak

Ahemenidsko Carstvo

Ahemenidsko Carstvo ili ponekad Perzijsko Veliko Kraljevstvo (perzijski: هخامنشیان, staroperzijski Haxâmanešiyan) bilo je prvo Perzijsko Carstvo koje je od 550. do 330. p. n. e. obuhvatalo prostor Velikog Irana, odnosno druga iranska carska dinastija (nakon Medijskog Carstva). Na vrhuncu svoje moći iransko Kraljevstvo se protezalo na 10,7 miliona km², što ga je činilo najvećim carstvom u historiji antike. Također, carstvo je u to doba obuhvatalo oko 46% svjetske populacije.

Perzijsko veliko kraljevstvo osnovao je Kir Veliki koji ga je proširio na veći dio azijskog dijela Bliskog istoka, dok su ga njegovi nasljednici Kambiz II. i Darije I proširili i na Afriku odnosno Evropu, što ga je činilo prvim carstvom koje se protezalo na tri kontinenta. Teritorija carstva osim Irana obuhvatao je dijelove današnje Indije i Pakistana, područja Srednje Azije, Male Azije, Trakije, veći dio obala Crnog mora, Mesopotamije, sjever Arapskog poluostrva, Levant, Siriju, te sjeveroistočni dio Afrike uključujući Egipat, Libiju, Sudan i Etiopiju.

U zapadnoj historiji Perzijsko Veliko Kraljevstvo ostalo je najviše upamćeno po grčko-perzijskim ratovima, uspješnom modelu Kirove odnosno Darijeve centralizovane administracije, bogatom umjetničkom naslijeđu, oslobađanju Jevreja iz babilonskog ropstva, toleranciji vjerskih manjina, te prvom pisanom spomeniku o ljudskim pravima (Kirov cilindar). Ahemenidsko Carstvo doživljava pad početkom 4. vijeka p. n. e, nakon što ga 330. p. n. e. osvaja Aleksandar Makedonski.

Slika dana

30th Street Station, Philadelphia, osvjetljena u čast Nacionalne demokratske konvencije 2016.

Više
Arhiva

Aktuelno

Glasajte za novi ili predložite naredni odabrani članak mjeseca
Pomozite rješavanju statusa slika na Wikipediji
Proširivanje 1000 članaka koje svaka Wikipedia treba imati
Projekti
Portali
Zatraženi članci

Nedavni događaji

Vijesti

5. juli – U Republici Hrvatskoj održavaju se deseti parlamentarni izbori od proglašenja samostalnosti.
30. maj – Svemirska letjelica Dragon 2 i raketa Falcon 9 kompanije SpaceX lansirani u orbitu, što je prva NASA-ina misija s posadom od 2011.
26. maj – Nemiri i protesti u Minneapolisu povodom smrti Georgea Floyda.
24. april – Nakon četiri mjeseca i tri sedmice od početka pandemije koronavirusa u svijetu registrirano više od 2.700.000 potvrđenih slučajeva zaraze novim koronavirusom, od čega ih se oporavilo više od 742.000, dok je od posljedica bolesti COVID-19 umrlo više od 190.000 ljudi.
22. mart – Zemljotres magnitude 5,3 pogodio Zagreb.
11. mart – Svjetska zdravstvena organizacija proglasila pandemiju novog koronavirusa; kulturni i sportski događaji zaustavljeni u cijeloj Evropi zbog širenja bolesti COVID-19.
26. februar – Umro bosanskohercegovački akademik i predsjednik BANU-a Muhamed Filipović.
25. februar – Prvi slučaj nove koronavirusne bolesti potvrđen u Hrvatskoj nakon što je u Italiji potvrđeno više od 200 slučajeva.
25. februar – Umro bivši egipatski predsjednik Hosni Mubarak.
24. februar – Bivši američki filmski producent Harvey Weinstein osuđen po dvije od pet tačaka optužnice za seksualno zlostavljanje.
16. februar – U finalu Kupa "Mirza Delibašić" Spars Realway pobijedio Igokeu i osvojio svoj prvi trofej.
10. februar – Evropska svemirska agencija lansirala Solar Orbiter, koji će detaljno proučavati heliosferu, a prvi put bit će snimljeni i Sunčevi polovi.

Više

Na današnji dan

13. juli

1527 – Rođen John Dee, engleski matematičar i naučnik.
1772 – Brod Resolution, pod komandom kapetana Jamesa Cooka, isplovio iz Plymoutha.
1832 – Henry Rowe Schoolcraft otkrio izvor rijeke Mississippi.
1921 – Umro Gabriel Lippmann (na slici), francuski fizičar.
1941 – Drugi svjetski rat: Crnogorci otpočeli narodni ustanak protiv sila Osovine (Trinaestojulski ustanak).

Obližnji datumi:

Više

Citat dana

“	Duša može često da održi tijelo, ali tijelo dušu nikad; ona posrće i gubi se sama.	”
Mehmed Meša Selimović

Više
Arhiva

Wikipedia

Wikipedia je enciklopedijski projekt slobodnog sadržaja na internetu koju razvijaju dobrovoljci pomoću wiki-softvera. Njene članke može mijenjati svako s pristupom internetu.

Prvobitna verzija projekta započeta je 15. 1. 2001, dok je izdanje na bosanskom jeziku započeto 12. 12. 2002. Trenutno ima više od 50 miliona članaka na preko 300 jezika, od kojih je 83.555 na bosanskom jeziku.

Doprinosi

Članke na Wikipediji zajednički pišu dobrovoljci širom svijeta, a većinu stranica može uređivati svako ko ima pristup internetu. Pritom je neophodno držati se pravila i smjernica koje je usvojila zajednica.

Postoje stranice za pomoć u kojima je objašnjeno kako se započinju novi ili uređuju postojeći članci, kako se postavljaju i koriste slike itd. U bilo kojem trenutku možete zatražiti pomoć.

Zajednica

Do sada je na Wikipediji na bosanskom jeziku 125.989 korisnika napravilo račun, a od toga je 180 aktivno. Svi urednici su volonteri, koji udružuju napore u okviru različitih tematskih oblasti. Posjetite Vrata zajednice i saznajte kako i vi možete pomoći.

Rasprave i komentari sadržaja članaka su dobrodošli. Stranice za razgovor koriste se za razmjenu mišljenja i ukazivanje na greške, kako bi se postojeći članci učinili što boljim i sveobuhvatnijim.

Početna strana