Početna strana

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Istaknuti članak

Bizantijska umjetnost za vrijeme vladavine Justinijanove i Heraklijeve dinastije

Dvojica careva ovjekovječena su kao oci osnivači Bizantije u mozaiku iz Haja Sofije iz 10. vijeka. U njemu Justinijan I (lijevo) predstavlja model Haja Sofije Bogorodici, zaštitnici grada, dok Konstantin Veliki (desno) nudi model Konstantinopolja koji je on dao da se izgradi

Bizantijska umjetnost za vrijeme vladavine Justinijanove i Heraklijeve dinastije (6–7. vijek) bilo je drugo razdoblje u razvoju bizantijske likovne umjetnosti, u kojem se u potpunosti ispoljila individualnost bizantijskih, posebno hrišćanskih elemenata umjetnosti. Za razliku od prethodnog ranohrišćanskog perioda, u kojem je cijela hrišćanska umjetnost imala više ili manje slična obilježja, jedinstveni umjetnički stil formuliran je za vrijeme vladavine cara Justinijana I. Bilo je to i prvo zlatno doba bizantijske umjetnosti.

Sakralno arhitektonsko stvaralaštvo je u potpunosti razvijeno i stvoreno je nekoliko bizantijskih djela od svjetskog značaja. S druge strane, dok su neka umjetnička područja u Bizantiji, poput arhitekture, iluminacije i mozaika, dostigla vrhunac, druga, poput skulpture, bila je u priličnom padu. Slično tome, drevna rimsko-grčka paganska umjetnost, koja se smatrala nemoralnom i idolatrijskom, pomaknuta je na marginu interesa.

Slika dana

Embalse de Kechut, Armenia, 2016-10-01, DD 60-63 PAN.jpg
Panorama vještačkog Kečutskog jezera u Armeniji.
Nedavni događaji

Vijesti

Mark Selby
Na današnji dan

29. juli

Vincent van Gogh
Obližnji datumi:

Citat dana

Najljepši dio ljepote jest onaj koji slika ne može izraziti.

Francis Bacon

Wikipedia

Wikipedia je enciklopedijski projekt slobodnog sadržaja na internetu koji razvijaju dobrovoljci pomoću wiki-softvera. Njene članke može mijenjati svako s pristupom internetu.

Prvobitna verzija projekta započeta je 15. 1. 2001, dok je izdanje na bosanskom jeziku započeto 12. 12. 2002. Trenutno postoji više od 50 miliona članaka na više od 300 jezika, od kojih je 86.567 na bosanskom jeziku.

Doprinosi

Članke na Wikipediji zajednički pišu dobrovoljci širom svijeta, a većinu stranica može uređivati svako ko ima pristup internetu. Pritom je neophodno držati se pravila i smjernica koje je usvojila zajednica.

Postoje stranice za pomoć, na kojima je objašnjeno kako se počinju novi ili uređuju postojeći članci, kako se postavljaju i koriste slike itd. U bilo kojem trenutku možete zatražiti pomoć.

Zajednica

Dosad je na Wikipediji na bosanskom jeziku 134.878 korisnika napravilo račun, a od toga je 166 aktivno. Svi urednici su volonteri, koji udružuju napore u okviru različitih tematskih područja. Posjetite Vrata zajednice i saznajte kako i Vi možete pomoći.

Rasprave i komentari o sadržajima članaka dobrodošli su. Stranice za razgovor koriste se za razmjenu mišljenja i ukazivanje na greške kako bi se postojeći članci učinili što boljima i sveobuhvatnijima.