Dobro došli na Wikipediju,

slobodnu enciklopediju koju svako može uređivati.

Odabrani članak

Mars

Mars je četvrta planeta u Sunčevom sistemu. Naziv je dobio po Marsu, starorimskom božanstvu rata i poljoprivrede koje je u grčkoj mitologiji poznato pod imenom Ares. Često se naziva i crvena planeta.

Poznat je jos od prahistorijskih vremena i ne zna se pouzdano ko ga je prvi otkrio. Stari Egipćani su ga zvali "Horus Crveni" i zbog njegovog retrogradnog kretanja su za njega govorili da "putuje unatrag". Drevnim Arapima je bio poznat pod imenom "Al-Kahira", po čemu je i sam glavni grad Egipta, Kairo, kasnije dobio ime. U drevnoj indijsko-vedskoj astrologiji, Džiotišu, na sanskrtu se pominje pod imenima Mangal (Sretni), Angaraka (Gorući ugalj) i Kudža (Divni). Sumerci su ga zvali Lahmu i ujedno je smatran jednim od prvobitnih božanstava. Otkrićem teleskopa bilo je moguće posmatrati ovu planetu, ali uz mnoge poteškoće s obzirom na to da je Mars manji u odnosu na Zemlju (koja je nešto veća). Često se pominje u raznim djelima pisaca naučne fantastike i najpoželjnije je mjesto za ljudsku kolonizaciju u budućnosti.

Ljudsko biće sve do danas nije kročilo na Mars, ali su slate mnogobrojne svemirske letjelice sa Zemlje, u čemu su posebno imali učešća Amerikanci i Rusi. Prva svemirska letjelica koja je posjetila Mars bila je Mariner 4 1986. godine. Nakon nje su uslijedile misije Marsa 2 i dvaju Vikinga 1976. godine. Dvadeset godina poslije, 4. jula 1997. godine, na Mars je uspješno sletio Mars Pathfinder, a već 2004. dvije svemirske ekspedicijske sonde "Spirit" i "Opportunity". Dvije navedene sonde su prikupile i poslale mnoštvo geoloških podataka i zanimljivih fotografija. Spirit je završio misiju 2011, a Opportunity 2019. Pet orbitalnih letjelica Mars Reconnaissance Orbiter, Mars Odyssey, Mars Express Orbiter, MAVEN i Mars Orbiter također, trenutno obavljaju misiju kružeći oko planete.

Slika dana

Panorama vještačkog Kečutskog jezera u Armeniji.

Više
Arhiva

Aktuelno

Glasajte za novi ili predložite naredni odabrani članak mjeseca
Pomozite rješavanju statusa slika na Wikipediji
Proširivanje 1000 članaka koje svaka Wikipedia treba imati
Projekti
Portali
Zatraženi članci

Nedavni događaji

Vijesti

15. novembar – Održani lokalni izbori u Bosni i Hercegovini.
7. novembar – Na predsjedničkim izborima u SAD-u pobijedio demokrat Joe Biden.
3. novembar – U terorističkom napadu u Beču smrtno stradale četiri, a povrijeđene 23 osobe.
30. oktobar – U zemljotresu u Egejskom moru poginule najmanje 104 osobe, a povrijeđeno ih je gotovo 1.000.
23. august – Bayern München osvojio Ligu prvaka pobjedom u finalu protiv Paris Saint-Germaina s 1:0.
4. august – Dvije eksplozije u Bejrutu usmrtile više od 180, a ranile više od 6.000 osoba.
5. juli – U Republici Hrvatskoj održani deseti parlamentarni izbori od proglašenja samostalnosti.
30. maj – Svemirska letjelica Dragon 2 i raketa Falcon 9 kompanije SpaceX lansirani u orbitu, što je prva NASA-ina misija s posadom od 2011.
26. maj – Nemiri i protesti u Minneapolisu povodom ubistva Georgea Floyda.

Više

Na današnji dan

28. novembar

1520 – Portugalski moreplovac Ferdinand Magellan uplovio u Tihi okean, prošavši iz Atlantskog okeana kroz moreuz koji danas nosi njegovo ime.
1820 – Rođen njemački političar, sociolog, filozof i revolucionar Friedrich Engels (na slici).
1912 – Albanija proglasila nezavisnost od Osmanlijskog carstva.
1919 – Nancy Astor postala prva žena izabrana u Britanski parlament.
1939 – Umro James Naismith, kanadsko-američki izumitelj košarke.
1996 – General Ratko Mladić, protiv koga je Međunarodni sud za ratne zločine 25. jula 1995. podigao optužnicu, formalno smijenjen s funkcije komandanta Glavnog štaba Vojske Republike Srpske. Mladić je na toj funkciji bio od 12. maja 1992.
2002 – 200-milioniti turist posjetio Eiffelov toranj.

Obližnji datumi:

Više

Citat dana

“	Reci mi šta čitaš, pa ću ti reći ko si.	”
François Mauriac

Više
Arhiva

Wikipedia

Wikipedia je enciklopedijski projekt slobodnog sadržaja na internetu koju razvijaju dobrovoljci pomoću wiki-softvera. Njene članke može mijenjati svako s pristupom internetu.

Prvobitna verzija projekta započeta je 15. 1. 2001, dok je izdanje na bosanskom jeziku započeto 12. 12. 2002. Trenutno ima više od 50 miliona članaka na preko 300 jezika, od kojih je 84.595 na bosanskom jeziku.

Doprinosi

Članke na Wikipediji zajednički pišu dobrovoljci širom svijeta, a većinu stranica može uređivati svako ko ima pristup internetu. Pritom je neophodno držati se pravila i smjernica koje je usvojila zajednica.

Postoje stranice za pomoć u kojima je objašnjeno kako se započinju novi ili uređuju postojeći članci, kako se postavljaju i koriste slike itd. U bilo kojem trenutku možete zatražiti pomoć.

Zajednica

Do sada su na Wikipediji na bosanskom jeziku 128.553 korisnika napravila račun, a od toga je 175 aktivno. Svi urednici su volonteri, koji udružuju napore u okviru različitih tematskih oblasti. Posjetite Vrata zajednice i saznajte kako i vi možete pomoći.

Rasprave i komentari sadržaja članaka su dobrodošli. Stranice za razgovor koriste se za razmjenu mišljenja i ukazivanje na greške, kako bi se postojeći članci učinili što boljim i sveobuhvatnijim.

Početna strana