Početna strana
Terminator (1984)
.jpg)
Terminator je naučnofantastični, akcioni film u režiji Jamesa Camerona snimljen 1984. godine. U njemu Arnold Schwarzenegger glumi Terminatora, kiborga atentatora poslatog u prošlost iz 2029. u 1984. godinu da ubije Sarah Connor (Linda Hamilton), čiji će nerođeni sin jednog dana spasiti čovječanstvo od izumiranja zbog neprijateljske umjetne inteligencije u postapokaliptičnoj budućnosti. Michael Biehn glumi Kylea Reesea, vojnika poslanog u prošlost da zaštiti Saru. Za Scenarij je zaslužan James Cameron i producentica Gale Anne Hurd, dok je ko-scenarist William Wisher Jr. zaslužan za dodatne dijaloge. Cameron je premisu filma osmislio nakon sna u groznici koju je doživio tokom snimanja svog prvog filma, Pirana 2: Mrijest (1982), u Rimu, i razvio je koncept u saradnji s Wisherom. Prodao je prava na projekat New World Pictures svojoj bivšoj studentici Hurd, pod uslovom da će ona producirati film samo ako bi on bio režiser; Hurd je na kraju osigurala ugovor o distribuciji sa Orion Pictures, dok su izvršni producenti John Daly i Derek Gibson iz Hemdale Film Corporation bili ključni za finansiranje i produkciju filma. Orion mu se prvobitno obratio za ulogu Reesea, Schwarzenegger je pristao igrati glavnu ulogu nakon što se sprijateljio s Cameronom. Snimanje filma, koje se odvijalo uglavnom noću na lokaciji u Los Angelesu, odgođeno je zbog Schwarzeneggerove obaveze na filmu Conan razarač (1984), tokom koje je Cameron pronašao vremena za rad na scenarijima za filmove Rambo 2 (1985) i Vanzemaljci (1986). Specijalne efekte filma, koji su uključivali minijature i stop-motion animaciju, uradio je tim umjetnika predvođenih Stanom Winstonom i Genom Warrenom Jr.
Aktuelno
- Glasajte za novi ili predložite naredni istaknuti članak mjeseca
- Pomozite rješavanju statusa slika na Wikipediji
- Proširivanje 1000 članaka koje svaka Wikipedia treba imati
- Projekti
- Portali
- Zatraženi članci
Vijesti
_(cropped).jpg)
- 13. august – Počinje 27. Sarajevo Film Festival koji otvara film Danisa Tanovića Deset u pola.
- 3. august – Mesud Pezer plasirao se u finale takmičenja u bacanju kugle na Olimpijskim igrama 2020. u Tokiju.
- 1. august – Amel Tuka (na slici) plasirao se u finale trke na 800 metara na Olimpijskim igrama 2020. u Tokiju.
- 13. juni – Novak Đoković i Barbora Krejčíková pobjednici su Roland Garrosa u pojedinačnoj konkurenciji.
- 8. juni – Ratko Mladić, bivši general Vojske Republike Srpske, osuđen je na doživotnu robiju u Den Haagu.
- 3. maj – Mark Selby osvojio je titulu na Svjetskom prvenstvu u snukeru, pobijedivši Shauna Murphyja u finalu.
- 19. april – Helikopter Ingenuity poletio je na Marsu, čime je bilježen prvi let na drugoj planeti.
- 15. mart – Film Quo Vadis, Aida? Jasmile Žbaniċ nominiran je za najbolji strani film na 93. dodjeli "Oscara".
18. septembar
- 53 – Rođen Trajan (na slici), rimski car.
- 1739 – Potpisan Beogradski mir, kojim je Beograd pripao Osmanlijskom carstvu.
- 1783 – Umro Leonhard Euler, švicarski matematičar i fizičar.
- 1888 – Rođen Hamdija Kreševljaković, bosanskohercegovački historičar i pisac.
- 1919 – Holandija dala ženama pravo glasa.
Wikipedia
Wikipedia je enciklopedijski projekt slobodnog sadržaja na internetu koji razvijaju dobrovoljci pomoću wiki-softvera. Njene članke može mijenjati svako s pristupom internetu.
Prvobitna verzija projekta započeta je 15. 1. 2001, dok je izdanje na bosanskom jeziku započeto 12. 12. 2002. Trenutno postoji više od 50 miliona članaka na više od 300 jezika, od kojih je 87.268 na bosanskom jeziku.
Doprinosi
Članke na Wikipediji zajednički pišu dobrovoljci širom svijeta, a većinu stranica može uređivati svako ko ima pristup internetu. Pritom je neophodno držati se pravila i smjernica koje je usvojila zajednica.
Postoje stranice za pomoć, na kojima je objašnjeno kako se počinju novi ili uređuju postojeći članci, kako se postavljaju i koriste slike itd. U bilo kojem trenutku možete zatražiti pomoć.
Zajednica
Dosad je na Wikipediji na bosanskom jeziku 136.008 korisnika napravilo račun, a od toga je 165 aktivno. Svi urednici su volonteri, koji udružuju napore u okviru različitih tematskih područja. Posjetite Vrata zajednice i saznajte kako i Vi možete pomoći.
Rasprave i komentari o sadržajima članaka dobrodošli su. Stranice za razgovor koriste se za razmjenu mišljenja i ukazivanje na greške kako bi se postojeći članci učinili što boljima i sveobuhvatnijima.
Wikipedia je pohranjena na serverima Fondacije Wikimedia, nekomercijalne organizacije koja upravlja i raznim drugim projektima
Wikirječnik Slobodni rječnik
Wikicitat Zbirka slobodnih citata
Wikiknjige Slobodne knjige i priručnici
Wikizvor Slobodna biblioteka
Wikivijesti Slobodni izvor vijesti
Wikiverzitet Slobodni materijali za učenje
Wikivrste Katalog bioloških vrsta
MediaWiki Razvoj wiki-softvera
Wikipodaci Slobodna baza znanja
Wikimedia Commons Zajedničko skladište
Wikiputovanje Slobodni vodič za putovanja
Meta-Wiki Koordinacija projekata i dokumentacija
