Čovjek
 Homo sapiens |
|
|---|---|
| Status zaštite: Sigurni | |
Slika muškarca i žene na oplati letjelice u sklopu misije Pioneer 11
|
|
| Sistematika | |
| Carstvo | Animalia |
| Koljeno | Chordata |
| Natklasa | Tetrapoda |
| Razred | Mammalia |
| Infraklasa | Eutheria |
| Red | Primates |
| Podred | Haplorrhini |
| Infrared | Simiiformes |
| Pared | Catarrhini |
| Natporodica | Hominoidea |
| Porodica | Hominidae |
| Potporodica | Homininae |
| Pleme | Hominini |
| Rod | Homo |
| Vrsta | H. sapiens |
| Podvrsta | H. s. sapiens |
| Trojno ime | |
| Homo sapiens sapiens Linnaeus, 1758 |
|
Čovjek (lat. hūmānus, homōlat, homo = čovjek, osoba; mn. hominis = ljudi) definira se kao biološko, sociološko i duhovno biće.
Kao riječ i izraz, "čovjek" je historijski, vjerski i kulturno uvriježena riječ koja se koristi u smislu označavanja ljudske vrste općenito, tj. pokrivajući sve rodove i polove: muškarce, žene, djecu, transseksualce, itd. U nedostatku boljeg neutralnog izraza, riječ čovjek se koristi kao prevod latinske riječi homo koja označava "osobu". Slično stanje je i u mnogim drugim jezicima, kao naprimjer, u engleskom, gdje se riječ man, doslovno "muškarac", često, mada ne uvijek, koristi u smislu ljudskog bića, pa prema tome uključuje i seksualne spolove koji nisu muški, kao naprimjer žene.
Sadržaj
Biološki aspekt[uredi | uredi izvor]
Biološki, čovjek se klasifikuje kao vrsta Homo sapiens (na latinskom, "mudri čovjek" ili "misleći čovjek"), iz roda homo (na latinskom, "čovjek"); Homo sapiens je dvonogi primat iz natporodice Hominoidea, u koju spadaju ostali čovjekoliki majmuni: čimpanze, gorile, orangutani i giboni. Od ostalih primata ih izdvajaju:
- Y-oblikovane glavne brazde na površini kutnjaka,
- bezrepost, i
- položaj ramenskog (lopatičnog) pojasa (leđni, a ne bočni).[1][2]
Čovjek ima uspravno tijelo, koje mu oslobađa gornje udove za baratanje predmetima, i veoma razvijeni mozak, koji je u stanju da vrši apstraktno mišljenje, govor, jezik i introspekciju. Čini se da se dvonožno kretanje evolucijski razvilo prije encefalizacije, tj. razvoja velikog mozga. Istraživanje o porijeklu dvonogog hoda i njegove uloge u evoluciji ljudskog mozga je još uvijek u toku.
- Divergencija DNK sekvenci čovjeka i ostalih hominida (%)
| Pokazatelj | Čovjek – Čimpanza | Čovjek – Gorila | Čovjek – Orangutan |
| Alu elementi | 2 | – | – |
| Nekodirajuće sekvence hromosoma Y | 1.68 ± 0.19 | 2.33 ± 0.2 | 5.63 ± 0.35 |
| Autosomni pseudogeni | 1.64 ± 0.10 | 1.87 ± 0.11 | – |
| Pseudogeni hromosoma X | 1.47 ± 0.17 | – | – |
| Autosomne nekodirajuće sekvence | 1.24 ± 0.07 | 1.62 ± 0.08 | 3.08 ± 0.11 |
| Geni Ks | 1.11 | 1.48 | 2.98 |
| Introni | 0.93 ± 0.08 | 1.23 ± 0.09 | – |
| Xq13.3 | 0.92 ± 0.10 | 1.42 ± 0.12 | 3.00 ± 0.18 |
| Subtotal X hromosoma | 1.16 ± 0.07 | 1.47 ± 0.08 | – |
| Geni Ka | 0.8 | 0.93 | 1.96 |
Sociološki aspekt[uredi | uredi izvor]
Sociološki, čovjek je suštinski društveno biće, kao i većina primata. Ljudska bića stvaraju složene društvene strukture koje sačinjavaju saradničke (kooperativne) ili takmičarske (kompetitivne) grupe. U ove spadaju grupe u rasponu od nacije i države pa sve do porodice.
| Statistika ljudskog društva | |
|---|---|
| Ukupan broj ljudi | 6.861.000.000[3](august 2010) |
| Gustoća stanovništva | 12,7 st./km2 na ukupnoj površini Zemlji 43,6 st./km2 na kopnu |
| Najveće aglomeracije | Tokio, Mumbai, Seul, Delhi, Mexico City, Istanbul, New York City, Lagos, Jakarta, Sao Paulo, Osaka, Shanghai, Manila, Hong Kong-Shenzhen, Los Angeles, Kuala Lumpur, Kolkata, Teheran, Moskva, Kairo, Chicago, Buenos Aires, Pariz, London, Taipei, Peking, Karači, Dhaka, Philadelphia, Ruhr, Toronto |
Duhovni, vjerski i kulturni aspekt[uredi | uredi izvor]
Duhovno, vjerski i kulturno, ljudska bića stvaraju i obogaćuju svoje unutrašnje i vanjske svjetove putem traganja za razumijevanjem, upotrebom i manipulisanjem nauke i tehnologije, religije i mitologije, običaja i rituala, estetskih i društvenih vrijednosti i normi - jednom riječju, duhovnih i kulturnih aktivnosti.
Također pogledajte[uredi | uredi izvor]
Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]
- MNSU
- Archaeology Info
- Homo sapiens – The Smithsonian Institution's Human Origins Program
Homo sapiens Linnaeus, 1758 na Enciklopediji života
- View the human genome on Ensembl
Šablon:Spoken Wikipedia 4 Šablon:Human Evolution Šablon:Prehistoric technology Šablon:Hominidae nav Šablon:Apes
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ Hadžiselimović R. (1986): Uvod u teoriju antropogeneze. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-9344-2-6.
- ^ Lambert D. (1989): The Cambridge guide to prehistoric man. Cambridge University Press, Cambridge, ISBN 0 521 33364 4; ISBN 0 521 33364 9.
- ^ Procjena broja ljudi na svijetu
 |
Wikicitati imaju citate vezane za: Čovjek |
 |
Commons ima datoteke na temu: Čovjek |
