Čovjek
Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Čovjek | |
---|---|
Status zaštite: Sigurni | |
![]() Slika muškarca i žene na oplati letjelice u sklopu misije Pioneer 11 | |
Sistematika | |
Carstvo | Animalia |
Koljeno | Chordata |
Natklasa | Tetrapoda |
Razred | Mammalia |
Infraklasa | Eutheria |
Red | Primates |
Podred | Haplorrhini |
Infrared | Simiiformes |
Pared | Catarrhini |
Natporodica | Hominoidea |
Porodica | Hominidae |
Potporodica | Homininae |
Pleme | Hominini |
Rod | Homo |
Vrsta | H. sapiens |
Podvrsta | H. s. sapiens |
Trojno ime | |
Homo sapiens sapiens Linnaeus, 1758 |
Čovjek (mn. ljudi) definiše se na biološki, sociološki i duhovni način.
Kao riječ i izraz, "čovjek" je historijski, vjerski i kulturno uvriježena riječ koja se koristi u smislu označavanja ljudske vrste općenito, tj. pokrivajući sve rodove i polove: muškarce, žene, djecu, transseksualce, itd. U nedostatku boljeg neutralnog izraza, riječ čovjek se koristi kao prevod latinske riječi homo koja označava "osobu." Slično stanje je i u mnogim drugim jezicima, kao naprimjer, u engleskom, gdje se riječ man, doslovno "muškarac," često, mada ne uvijek, koristi u smislu ljudskog bića, pa prema tome uključuje i seksualne polove koji nisu muški, kao naprimjer žene.
Biološki aspekt[uredi | uredi izvor]
Biološki, čovjek se klasifikuje kao vrsta homo sapiens (na latinskom, "mudri čovjek" ili "misleći čovjek"), iz roda homo (na latinskom, "čovjek"); homo sapiens je dvonogi primat iz natporodice hominoidea, u koju spadaju ostali čovjekoliki majmuni: čimpanze, gorile, orangutani i giboni.
Čovjek ima uspravno tijelo, koje mu oslobađa gornje udove za baratanje predmetima, i veoma razvijeni mozak, koji je u stanju da vrši apstraktno mišljenje, govor, jezik i introspekciju. Čini se da se dvonogo kretanje evolutivno razvilo prije encefalizacije, tj. razvoja velikog mozga. Istraživanje o porijeklu dvonogog hoda i njegove uloge u evoluciji ljudskog mozga je još uvijek u toku.
Sociološki aspekt[uredi | uredi izvor]
Sociološki, čovjek je suštinski društveno biće, kao i većina primata. Ljudska bića stvaraju složene društvene strukture koje sačinjavaju saradničke (kooperativne) ili takmičarske (kompetitivne) grupe. U ove spadaju grupe u rasponu od nacije i države pa sve do porodice.
Duhovni, vjerski i kulturni aspekt[uredi | uredi izvor]
Duhovno, vjerski i kulturno, ljudska bića stvaraju i obogaćuju svoje unutrašnje i vanjske svjetove putem traganja za razumijevanjem, upotrebom i manipulisanjem nauke i tehnologije, religije i mitologije, običaja i rituala, estetskih i društvenih vrijednosti i normi - jednom riječju, duhovnih i kulturnih aktivnosti.
Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]
![]() | Ovaj odlomak potrebno je proširiti. |
Reference[uredi | uredi izvor]
Wikicitati imaju citate vezane za: Čovjek |
Commons ima datoteke na temu: Čovjek |