Homininae

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigaciju, pretragu

Šablon:Italik

Šablon:TaksokvirVodič za izradu taksokvira
Homininae
Predstavnici rodova Pan i Gorilla su ugrožene vrste
Mužjak zapadnog gorile (Gorilla gorilla)
Mužjak zapadnog gorile (Gorilla gorilla)
Sistematika
Carstvo Animalia
Koljeno Chordata
Razred Mammalia
Red Primates
(nesvrstani) podred Anthropoidea - Catarrhini
Uskonosni majmuni
Natporodica Hominoidea
Porodica Hominidae
Rod Homo
Pan
Gorilla
Gray, 1825.
Tipična vrsta
Homo sapiens
Pan troglodytes
Gorilla gorilla

Homininae su podporodica porodice Hominidae, koja obuhvata ljude, čimpanze i gorile, te nekoliko izumrlih vrsta. Ova potporodica se sastoji od svih hominida koji su se pojavili nakon izdvajanja podporodice orangutana (Ponginae).

Do 1980, u porodicu Hominidae su svrstavani samo ljudi, a preostali hominidi (rodovi: Pongo, Pan i Gorilla) bili uključeni u porodicu Pongidae.[1] Na temelju kasnijih istraživanja došlo se do revizije te klasifikacije, prema kojoj porodica Hominidae obuhvata potporodice Ponginae (orangutani) i Homininae (čimpanze, gorile i ljudi).[2]. Dalja otkrića su pokazala da su gorile i šimpanze srodnije ljudima od orangutana [3]

Historija otkrića i klasifikacija[uredi | uredi izvor]

Do 1980. godine, porodica Hominidae sadržavala je samo ljude, sa velikim majmunima porodice Pongidae. Kasnija otkrića su revidirala ovu klasifikaciju, kada su u porodicu Hominidae uključeni i veliki majmuni (sada u subporodici Ponginae) i ljudi (u subporodici Homininae). Osim toga, otkrića pokazuju da su gorile i čimpanze uže povezane sa ljudima nego orangutani, što dovodi do njihovog sadašnjeg svrstavanja u Homininae. Potfamilija Homininae se može dalje dijeliti u tri plemena (tribusa), pri čemu svaki ima samo po samo jednim današnji rod: Gorillini (gorile), Panini (čimpanze) i Hominini (ljudi i njihovi izumrli rođaci). Ranomiocenski Nakalipithecus nakayamai, opisan u 2007., a možda i onovremeni Ouranopithecus, su bazni članovi ove grane ali se ne mogu dodijeliti bilo kojem od tri postojeća plemena. Oni ukazuju na to da su se tribusi potporodice hominine (Homininae) razišli ne ranije od prije od oko 8 miliona godina. [4]

Danas, čimpanze i gorile žive u tropskim šumama sa kiselim tlima koja rijetko očuvaju fosile. Iako nema otkrivenih fosilnih gorila, na istoku afričke doline Rift Valley (Kapthurin, Kenija) nađena su četiri zuba čimpanze, stara oko 500.000 godina, gdje su nađeni i ostaci mnogih fosila ljudske loze (Hominini) . Ipak se još uvijek se dovodi u sumnju pretpostavka da su pronađeni zubi čimpanzi dokaz da su oni živjeli u neposrednoj blizini pripadnika roda Homo (H. erectus ili H. rhodesiensis) i da se to odnosi vjerojatno i na gorile.

Evolucijsko stablo Hominoidea : Nakon incijalne separacije od glavne linije porodice Hylobatidae (sadašnji giboni), prije oko 18 miliona godina, linija pongina (Ponginae) se odvojila prema današnjim orangutanima, dok su se hominine (Homininae) kasnije razodvojile na tribuse Gorillini i Hominini.

Evolucija[uredi | uredi izvor]

Dvonožnost[uredi | uredi izvor]

Dosadašnja proučavanja nalaza Ardipithecus ramidus (starih 4.4 miliona godina) i Orrorin tugenensis (6 miliona godina) sugeriraju izvjesni stepen mogućnosti za dvonožno kretanje. Međutim, građa karlice u zglobljavanja glave i kičme kod rodova Australopithecus i rani Paranthropus dokazuju njihov bipedalizam. Vrlo rani hominini kao Ardipithecus ramidus mogli su imati mogućnost za bipedalizam na drveću i potencijale za hodanje i trčanje kao današnji ljudi.

Zapremina mozga[uredi | uredi izvor]

Evolucija zapremine mozga u procesu hominizacije

Tokom filogeneze potporodice Homininae, došlo je do postepenog povećanja zapremine (veličine) mozga, počevši od oko 600-650 cm3 u vrsti Homo habilis do 1500 cm3 u Homo sapiens neanderthalensis. Međutim, moderni ljudi (Homo sapiens) imaju u prosjeku nešto manji mozak (oko 1250 cm3) nego Neandertalaci (žene imaju mozak nešto manji u odnosu na muškarce), a hominidi sa Floresa (Homo floresiensis), zvani „hobiti“, imali su volumen od oko 380 cm3 (što je malo i za čimpanze), oko trećine prosjeka kod Homo erectus. Smatra se da su hobiti evoluirali od H. erectus, kao slučajna i izolirana grana, gemu je doprinosio i njihov patulast stas. Uprkos manjeg mozga, postoje dokazi da je H. floresiensis koristitio vatru i pravio kamene alatke, barem onoliko sofisticirane kao i one pretpostavljenog pretka H. erectus. Ovaj slučaj dokazuje da je za inteligenciju važnija struktura mozga nego njegova veličina.

Porodični život i seksualnost[uredi | uredi izvor]

Seksualnost je u vezi sa porodičnom strukturu i dijelom je oblikuje. Uključenost očeva u učenje je prilično jedinstvena za ljude, barem u odnosu na druge Homininae. Skrivena ovulacija i menopauza kod žena, koje se također javljaju i kod nekoliko drugih primata, međutim, ali rijetko kod drugih vrsta. Izgleda da su testisi i veličinu penisa u vezi sa porodičnim strukturom: odnosno na monogamiju ili promiskuitet, ili harem, kod ljudi, čimpanze ili gorile. Nivoi seksualnog dimorfizma uglavnom izgledaju kao markeri spolnog odabiranja. Istraživanjasu pokazala da su najraniji hominini bili dimorfani i da je to umanjivano tokom evolucije roda Homo, u korelaciji sa porastom učestalosti monogamije, dok gorile, koji žive u haremima, pokazuju veliki stupanj seksualnog dimorfizma. Naoko skrivena ovulacije znači da se kod ženki ne može vizuelno uočiti faza plodnosti kod žena, dok čimpanze ispoljavaju ovulaciju u vidu očigledanog oticanja genitalija. Žene mogu biti djelomično svjesni svoje ovulacije duž menstrualne faze, ali ljudi su u suštini moći otkriti ovulaciju kod žena. Većina primata imaju polu-skrivene ovulacije, tako da se može misliti da je zajednički predak imao polu-skrivene ovulacije, koji je naslijedio od gorile, a da je kasnije evoluirao u skrivene ovulacije kod ljudi i reklamira ovulacije kod čimpanzi. Menopauza također se javlja u rezus majmuna, a možda i kod čimpanzi, ali ne u gorile i je prilično neuobičajeno u drugim primata (i drugih sisara grupe)

Žene mogu biti djelomično svjesni svoje ovulacije tokom menstrualne faze, ali muškarci su esencijalno namoćni da otkriju ovulaciju kod žena. Većina primata imaju poluskrivene ovulacije, tako da se može pretpostviti da je zajednički predak također imao poluskrivene ovulacije, koji je naslijedio od gorile, a da je kasnija evolucija, u tom smislu, išla u dva pravca: skrivenu kod ljudi i ispoljenu („reklamiranu“) ovulacije kod čimpanzi. Menopauza se također javlja kod rezus majmuna, a možda i kod čimpanzi, ali ne u gorile, a prilično je neuobičajeno kod drugih primata (i drugih sisarskih grupa) [5]

Taksonomska klasifkacija[uredi | uredi izvor]

Homininae

  • Pierolapithecus †
    • Pierolapithecus catalaunicus
  • Udabnopithecus †
    • Udabnopithecus garedziensis

Tribus Dryopithecini

  • Oreopithecus (upitna pozicija)
    • Oreopithecus bambolii
  • Nakalipithecus†
    • Nakalipithecus nakayamai
  • Anoiapithecus
    • Anoiapithecus brevirostris
  • Dryopithecus
    • Dryopithecus wuduensis
    • Dryopithecus fontani
    • Dryopithecus brancoi
    • Dryopithecus laietanus
    • Dryopithecus crusafonti
  • Rudapithecus †
    • Rudapithecus hungaricus
  • Samburupithecus †
    • Samburupithecus kiptalami

Tribus Gorillini

Tribus Hominini

  • Sahelanthropus † (homininski status visoko problematičan)
    • Sahelanthropus tchadensis
  • Orrorin †
    • Orrorin tugenensis

Subtribus Panina

Subtribus Hominina

  • Ardipithecus †
    • Ardipithecus ramidus
    • Ardipithecus kadabba
  • Kenyanthropus † (upitan položaj)
    • Kenyanthropus platyops
  • Praeanthropus †
    • Praeanthropus bahrelghazali
    • Praeanthropus anamensis
    • Praeanthropus afarensis
  • Australopithecus †
    • Australopithecus africanus
    • Australopithecus garhi
    • Australopithecus sediba
  • Paranthropus †
    • Paranthropus aethiopicus
    • Paranthropus robustus
    • Paranthropus boisei
  • 'Homo – neposredni preci sadašnjih ljudi
    • Homo gautengensis
    • Homo rudolfensis
    • Homo habilis
    • Homo floresiensis
    • Homo erectus
    • Homo ergaster
    • ++Homo antecessor
    • Homo heidelbergensis
    • Homo cepranensis
    • Denisova (naučno ime još nije određeno) †
    • Homo neanderthalensis
    • Homo rhodesiensis
    • Homo sapiens
    • Anatomski moderni čovjek, Homo sapiens sapiens
    • Homo sapiens idaltu
    • Arhaični Homo sapiens (Kromanjonac) †
    • „Ljudi iz pećine Red Deer
      (Naučno ime još uvijek nije određeno; moguće da je rasa današnjih ljudi ili njihov hibrid sa skupinom Denisova)

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Goodman M. (1964 ): Man’s place in the phylogeny of the primates as reflected in serum proteins. In: Washburn S. L.: Classification and human evolution . Aldine, Chicago.
  2. ^ Goodman (1974): Biochemical evidence on hominid phylogeny. Annual Review of Anthropology, 3: 203–228.
  3. ^ Goodman et al. (1990): Primate evolution at the DNA level and a classification of hominoids . Journal of Molecular Evolution, 30: 260–266.
  4. ^ Goodman, M.. Man’s place in the phylogeny of the primates as reflected in serum proteins. In Washburn S.L. Classification and Human Evolution. Transaction Publishers. pp. 204–234. ISBN 978-0-202-36487-2.
  5. ^ Hollox E., Hurles M., Kivisild T., Tyler-Smith C. (2013). Human Evolutionary Genetics (2nd ed.). Garland Science. ISBN 978-0-8153-4148-2.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

  • Chimpanzee-human last common ancestor
  • List of human evolution fossils (Sa slikama)
  • The Third Chimpanzee
  • "Homininae". NCBI Taxonomy Browser. 207598.