Menopauza

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Menopauza
Klasifikacija i vanjski resursi
ICD-10N95.0
ICD-9627.2
DiseasesDB8034
MedlinePlus000894
eMedicinearticle/264088
MeSHD008593

Menopauza, poznata i kao klimakterij i klimaks, vrijeme je u životnoj dobi žena kada menstruacijski period prestaje trajno i kada žene više ne mogu rađati.[1][2] Menopauza je suprotnost menarhe, dobi kada djevojčici počinju menstruacije.

Menopauza se obično javlja u dobi između 49. i 52. godine.[3] Medicinski profesionalci često menopauzu definiraju kao pojavu kada žena godinu dana nije imala menstrualno krvarenje.[4] To se također može definirati smanjenjem proizvodnje hormona u jajnicima.[5] Kod onih žena koje su imale operaciju radi uklanjanja maternice, ali još uvijek imaju jajnike, može se smatrati da je menopauza nastupila u vrijeme operacije ili kada im je nivo hormona opao.[5] Nakon uklanjanja maternice, simptomi se obično javljaju ranije, u prosjeku sa 45 godina.[6]

Životna dob[uredi | uredi izvor]

U rjetkim sličajevima, ženski jajnici prestaju da funkcionišu u veoma ranom uzrastu, u periodu od puberteta do 40 godina starosti. Ova pojava je poznata kao prerano zatajenje jajnika. Spontano prerano zatajenje jajnika se javlja kod 1% žena do 40 godina i 0.1% žena do 30 godina. To se ne smatra normalnom posljedicom starenja.

Usljed nejasnoća u rukovođenju podacima u mnogim oblastima svijeta, najstarija dob javljanja menopauze nije precizno poznata. Postoje izvještaji o normalnom začeću i porođaju u 70. godini, ali su oni kontroverzni.

Simptomi i prognoza[uredi | uredi izvor]

U godinama prije menopauze, menstruacije obično postaju neredovne,[7][8] što znači da razdoblja mogu biti duža ili kraća, ili lakša ili teža u količini toka.[7] U tom periodu, žene često doživljavaju vruće bljeskalice (poznate kao valunzi); one obično traju od 30 sekundi do deset minuta i mogu biti povezane s drhtavicom, znojenjem i crvenilom kože.[7] Vrući valunzi često se prestaju javljati nakon godinu ili dvije.[2] Ostali simptomi mogu uključivati suhoću vagine, probleme sa spavanjem i promjene raspoloženja.[7] Ozbiljnost simptoma varira među ženama. Iako se često smatra da je menopauza povezana s porastom bolesti srca, to se prvenstveno događa zbog povećanja starosti i nema direktnu vezu sa menopauzom. Kod nekih žena kod kojih su bili prisutni problemi, poput endometrioze ili bolnih perioda, stanje će se poboljšati kroz menopauzu.[2]

Uzrok[uredi | uredi izvor]

Menopauza je obično prirodna promjena.[9] Može se dogoditi ranije kod onih žena koje puše duhan.[4][10] Ostali uzroci uključuju operaciju kojom se uklanjaju jajnici ili neke vrste hemoterapija.[4] Na fiziološkom nivou, menopauza se događa zbog smanjenja proizvodnje hormona estrogena i progesterona u jajnicima.[1] Iako obično nije potrebna, dijagnoza menopauze može se potvrditi mjerenjem nivoa hormona u krvi ili urinu.[11][12]

Liječenje[uredi | uredi izvor]

Obično nije potreban specifičan tretman.[13] Neki simptomi, međutim, mogu se poboljšati liječenjem.[13] S obzirom na valunge, često se preporučuje izbjegavanje pušenja, kofeina i alkohola.[13] Može pomoći spavanje u hladnoj sobi i korištenje ventilatora.[13] Sljedeći lijekovi mogu pomoći: hormonska terapija menopauze (MHT), klonidin, gabapentin ili selektivni inhibitori ponovnog preuzimanja serotonina.[13][14] Vježbanje može pomoći u rješavanju problema sa spavanjem.[13] Iako je MHT nekada bio rutinski propisivan, sada se preporučuje samo onima sa značajnim simptomima, jer postoji zabrinutost zbog nuspojava.[13] Nisu pronađeni visokokvalitetni dokazi o efikasnosti alternativne medicine.[2] Postoje okvirni dokazi za fitoestrogenae.[15]

Znaci i simptomi[uredi | uredi izvor]

Simptomi menopauze

Tokom rane tranzicije menopauze, menstrualni ciklusi ostaju pravilni, ali se interval između njih počinje produžavati. Nivo hormona počinje da varira. Ovulacija se možda neće dogoditi sa svakim ciklusom.[16]

Termin "menopauza" odnosi se na vremenski period koji slijedi godinu dana nakon posljednje menstruacije.[16] Tokom menopauzalne tranzicije i nakon menopauze, žene mogu iskusiti širok spektar simptoma.

Vagina i maternica[uredi | uredi izvor]

Tokom prelaska u menopauzu, menstruacijski obrazac može pokazati kraće odstupanje ciklusa (za 2–7 dana);[16] i dalje su mogući duži ciklusi.[16] Može postojati neredovno krvarenje (lakša, teža, uočljiva).[16] Disfunkcionalno krvarenje iz maternice često imaju žene koje se približavaju menopauzi, zbog hormonskih promjena koje prate menopauzni prijelaz. Uočavanje ili krvarenje mogu jednostavno biti povezani s vaginskom atrofijom, dobroćudnim ranim (polipom) ili lezijom ili mogu biti funkcijskii odgovor endometrija. Evropsko društvo za menopauzu i andropauzu objavilo je smjernice za procjenu endometrija, koji je obično glavni izvor kapanja ili krvarenja.[16][17]

Međutim, u žena u postmenopauzi bilo koje genitalno krvarenje je alarmantni simptom koji zahtijeva odgovarajuću studiju kako bi se isključila mogućnost malignih bolesti.

Simptomi koji se mogu pojaviti tokom menopauze i nastaviti se kroz postmenopauzu uključuju:

Ostale fizičke promjene[uredi | uredi izvor]

Mineralna gustina kostiju, posebno pršljenova, opada s menopauzom

Ostali fizički simptomi menopauze uključuju nedostatak energije, bol u zglobovima, ukočenost,[16] bolove u leđima,[16] povećanje dojki,[16]bolove u dojkama,[16] lupanje srca,[16] glavobolju,[16] vrtoglavicu,[16] suhoću, svrbež kože,[16] stanjivanje, trnjenje, debljanje,[16] mokraćnu inkontinenciju,[16][18] hitnost mokrenja, obrasce isprekidanog spavanja,[19][20] jako noćno znojenje,[16] te vrući valunzi.[16]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b "Menopause: Overview". Eunice Kennedy Shriver National Institute of Child Health and Human Development. 28. 6. 2013. Arhivirano s originala, 2. 4. 2015. Pristupljeno 8. 3. 2015.
  2. ^ a b c d "Menopause: Overview". PubMedHealth. 29. 8. 2013. Arhivirano s originala, 10. 9. 2017. Pristupljeno 8. 3. 2015.
  3. ^ Takahashi TA, Johnson KM (maj 2015). "Menopause". The Medical Clinics of North America. 99 (3): 521–34. doi:10.1016/j.mcna.2015.01.006. PMID 25841598.
  4. ^ a b c "What is menopause?". Eunice Kennedy Shriver National Institute of Child Health and Human Development. 28. 6. 2013. Arhivirano s originala, 19. 3. 2015. Pristupljeno 8. 3. 2015.
  5. ^ a b Sievert, Lynnette Leidy (2006). Menopause : a biocultural perspective ([Online-Ausg.] izd.). New Brunswick, N.J.: Rutgers University Press. str. 81. ISBN 9780813538563. Arhivirano s originala, 10. 9. 2017.
  6. ^ International position paper on women's health and menopause : a comprehensive approach. DIANE Publishing. 2002. str. 36. ISBN 9781428905214. Arhivirano s originala, 10. 9. 2017.
  7. ^ a b c d "What are the symptoms of menopause?". Eunice Kennedy Shriver National Institute of Child Health and Human Development. 6. 5. 2013. Arhivirano s originala, 20. 3. 2015. Pristupljeno 8. 3. 2015.
  8. ^ "What Is Menopause?". National Institute on Aging. Pristupljeno 6. 10. 2018.
  9. ^ "What causes menopause?". Eunice Kennedy Shriver National Institute of Child Health and Human Development. 6. 5. 2013. Arhivirano s originala, 2. 4. 2015. Pristupljeno 8. 3. 2015.
  10. ^ Warren M, Soares CN, ured. (2009). The menopausal transition: interface between gynecology and psychiatry ([Online-Ausg.] izd.). Basel: Karger. str. 73. ISBN 978-3805591010.
  11. ^ "How do health care providers diagnose menopause?". Eunice Kennedy Shriver National Institute of Child Health and Human Development. 6. 5. 2013. Arhivirano s originala, 2. 4. 2015. Pristupljeno 8. 3. 2015.
  12. ^ Wood J. "9". Dynamics of Human Reproduction: Biology, Biometry, Demography. Transaction Publishers. str. 401. ISBN 9780202365701. Arhivirano s originala, 10. 9. 2017.
  13. ^ a b c d e f g "What are the treatments for other symptoms of menopause?". Eunice Kennedy Shriver National Institute of Child Health and Human Development. 28. 6. 2013. Arhivirano s originala, 20. 3. 2015. Pristupljeno 8. 3. 2015.
  14. ^ Krause MS, Nakajima ST (mart 2015). "Hormonal and nonhormonal treatment of vasomotor symptoms". Obstetrics and Gynecology Clinics of North America. 42 (1): 163–79. doi:10.1016/j.ogc.2014.09.008. PMID 25681847.
  15. ^ Franco OH, Chowdhury R, Troup J, Voortman T, Kunutsor S, Kavousi M, Oliver-Williams C, Muka T (juni 2016). "Use of Plant-Based Therapies and Menopausal Symptoms: A Systematic Review and Meta-analysis". JAMA. 315 (23): 2554–63. doi:10.1001/jama.2016.8012. PMID 27327802.
  16. ^ a b c d e f g h i j k l m n o p q r s t Hoffman, Barbara (2012). Williams Gynecology. New York: McGraw-Hill Medical. str. 555–56. ISBN 9780071716727.
  17. ^ Dreisler E, Poulsen LG, Antonsen SL, Ceausu I, Depypere H, Erel CT, Lambrinoudaki I, Pérez-López FR, Simoncini T, Tremollieres F, Rees M, Ulrich LG (juni 2013). "EMAS clinical guide: assessment of the endometrium in peri and postmenopausal women". Maturitas. 75 (2): 181–90. doi:10.1016/j.maturitas.2013.03.011. PMID 23619009.
  18. ^ Pérez-López FR, Cuadros JL, Fernández-Alonso AM, Chedraui P, Sánchez-Borrego R, Monterrosa-Castro A (decembar 2012). "Urinary incontinence, related factors and menopause-related quality of life in mid-aged women assessed with the Cervantes Scale". Maturitas. 73 (4): 369–72. doi:10.1016/j.maturitas.2012.09.004. PMID 23041251.
  19. ^ Arakane M, Castillo C, Rosero MF, Peñafiel R, Pérez-López FR, Chedraui P (juni 2011). "Factors relating to insomnia during the menopausal transition as evaluated by the Insomnia Severity Index". Maturitas. 69 (2): 157–61. doi:10.1016/j.maturitas.2011.02.015. PMID 21444163.
  20. ^ Monterrosa-Castro A, Marrugo-Flórez M, Romero-Pérez I, Chedraui P, Fernández-Alonso AM, Pérez-López FR (april 2013). "Prevalence of insomnia and related factors in a large mid-aged female Colombian sample". Maturitas. 74 (4): 346–51. doi:10.1016/j.maturitas.2013.01.009. PMID 23391501.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Šablon:Menstruacijski ciklus

Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Menopauza&oldid=3362260"