Žena

Uredi veze
S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Slika žene na Pioniru koja je poslana u svemir

Žena је odraslo ljudsko biće koje ima ženske spolne organe.[1][2] Odrastanje žene period je u životu svake žene iz kojega ona prelazi iz djevojčice u odraslu osobu,[3] barem na tjelesni način. Žena taj period započinje menstruacijom. Izraz žena može se koristiti općenito u bilo kojem dobu njenog života, ili konkretnije kada se želi naznačiti dob i razlučiti je od mlade žene, djevojke ili cure. U današnjem vremenu, izraz djevojka se također koristi i za neudanu ženu. U nekim oblicima izraz djevojka se može odnositi i na odraslu ženu u svakodnevnim situacijama (kao npr. djevojačka večer) i među starijim ženama. Osim već navedenih izraza, u širokoj upotrebi je i riječ ženstvenost, što označava žensku osobu s karakterističnim ženskim ponašanjem.

Žene nasljeđuju par X hromosoma, po jedan od svakog roditelja, i sposobne su za trudnoću i rađanje od puberteta do menopauze. Općenito, spolna diferencijacija ženskog fetusa je vođena nedostatkom prisutnog ili funkcionalnog SRY-gena na bilo kojem od odgovarajućih polnih hromozoma.[4] Žensku anatomiju od muške anatomije razlikuje ženski reproduktivni sistem, koji uključuje jajnike, jajovode, matericu, vaginu i vulvu. Potpuno razvijena žena općenito ima širu karlicu, šire bokove i veće grudi od odraslog muškarca. Žene imaju znatno manje dlaka na licu i tijelu, imaju veći sastav tjelesne masti i u prosjeku su niže i manje mišićave od muškaraca.

Kroz ljudsku historiju, tradicionalne rodne uloge često su definisale i ograničavale aktivnosti i mogućnosti žena; mnoge religijske doktrine propisuju određena pravila za žene. Sa ograničenjima koja su popustila tokom 20. vijeka u mnogim društvima, žene su dobile pristup karijerama koje nisu tradicionalno imale te mogućnost da nastave visoko obrazovanje. Nasilje nad ženama, bilo u porodici ili u zajednici, ima dugu historiju i prvenstveno ga čine muškarci. Nekim ženama su uskraćena reproduktivna prava. Pokreti i ideologije feminizma imaju zajednički cilj postizanje rodne ravnopravnosti.

Biologija[uredi | uredi izvor]

Genetičke karakteristike[uredi | uredi izvor]

Uobičajeno, ćelije žena sadrže dva X hromosoma, dok ćelije muškaraca imaju X i Y hromosom.[5] Tokom ranog fetalnog razvoja, svi embrioni imaju fenotipske ženske genitalije sve do 6. ili 7. sedmice, kada se gonade muškog embriona diferenciraju u testise zbog djelovanja SRY gena na Y hromozomu.[6] Polna diferencijacija se odvija kod žena na način koji je nezavisan od gonadnih hormona.[6] Budući da ljudi nasljeđuju mitohondrijsku DNK samo od majčine jajne stanice, genealoški istraživači mogu pratiti majčinu lozu daleko u prošlost.

Hormonske karakteristike, menstruacija i menopauza[uredi | uredi izvor]

Ženski pubertet pokreće tjelesne promjene koje omogućavaju seksualnu reprodukciju putem oplodnje. Kao odgovor na hemijske signale iz hipofize, jajnici luče hormone koji stimulišu sazrijevanje tijela, uključujući povećanje visine i težine, rast dlaka na tijelu, razvoj grudi i menarhu (početak menstruacije).[7]

Većina djevojčica prolazi kroz menarhu između 12-13 godina [8][9] i tada su sposobne zatruditi i roditi djecu. Trudnoća općenito zahtijeva unutrašnju oplodnju jajnih stanica spermom, bilo seksualnim odnosom ili umjetnom oplodnjom, iako in vitro oplodnja omogućava oplodnju izvan ljudskog tijela.[10] Ljudi su slični drugim velikim sisavcima po tome što obično rađaju jednog potomka po trudnoći, ali su neobični po tome što su altrični u poređenju sa većinom drugih velikih sisavaca, što znači da su mladi nerazvijeni u vrijeme rođenja i zahtijevaju pomoć roditelja ili staratelja kako bi u potpunosti sazreli.[11][12] Ponekad ljudi imaju višestruko rađanje, najčešće blizance.[13]

Obično između 49. i 52. godine, žena dostiže menopauzu, vrijeme kada mjesečni periodi trajno prestaju i više ne mogu da rađaju.[14][15][16] Za razliku od većine drugih sisara, ljudski životni vijek se obično produžava mnogo godina nakon menopauze.[17] Mnoge žene postaju nane (bake) i doprinose brizi o unucima i drugim članovima porodice.[18] Mnogi biolozi vjeruju da je produženi ljudski životni vijek evolucijski vođen odabirom srodnika, iako su predložene i druge teorije.[19][20][21][22]

Morfološke i fiziološke karakteristike[uredi | uredi izvor]

Trudna žena

U biološkom smislu, ženski polni organi su uključeni u reproduktivni sistem, dok su sekundarne polne karakteristike uključene u dojenje djece i privlačenje partnera.[23] Ljudi su placentni sisari, što znači da majka nosi fetus u materici, a placenta olakšava razmjenu hranljivih materija i otpada između majke i fetusa.[24][25]

Jajnici, pored svoje regulatorne funkcije proizvodnje hormona, proizvode ženske gamete zvane jajne stanice koje, kada su oplođene muškim spolnim stanicama (sperma), formiraju nove genetske jedinke. Maternica je organ s tkivom koji štiti i njeguje fetus u razvoju i mišiće koji ga izbacuju prilikom porođaja. Vagina se koristi u kopulaciji i porođaju, iako se izraz vagina često kolokvijalno i pogrešno koristi za vulvu (ili vanjske ženske genitalije),[26][27] koja se sastoji od (pored vaginalnog otvora) usne, klitoris i ženska uretra. Pretpostavlja se da su mliječne žlijezde evoluirale od apokrinih žlijezda kako bi proizvele mlijeko, hranljivi sekret koji je najkarakterističnija karakteristika sisara.[28] Kod zrelih žena, grudi su generalno istaknutije nego kod većine drugih sisara; smatra se da je ova istaknutost, koja nije neophodna za proizvodnju mlijeka, barem djelimično rezultat seksualne selekcije.[23]

Estrogeni, koji su primarni ženski polni hormoni, imaju značajan utjecaj na oblik tijela žene. Proizvode se i kod muškaraca i kod žena, ali su njihove razine znatno veće kod žena, posebno u reproduktivnoj dobi. Osim drugih funkcija, estrogeni podstiču razvoj ženskih sekundarnih polnih karakteristika, kao što su grudi i kukovi.[29][30][31] Kao rezultat estrogena, tokom puberteta kod djevojčica se razvijaju grudi, a bokovi im se šire. Radeći protiv estrogena, prisustvo testosterona kod pubertetskih žena inhibira razvoj grudi i podstiče razvoj mišića i dlaka na licu.[32][33]

Rodna distribucija i očekivani životni vijek[uredi | uredi izvor]

Žena u raznim fazama razvoja

Iako se djevojčice rađaju nešto rjeđe nego dječaci (omjer je oko 1:1,05), novorođene djevojčice imaju veću vjerovatnoću da dožive svoj prvi rođendan nego dječaci, a žene obično imaju duži životni vijek za šest do osam godina, iako je u nekim oblastima diskriminacija žena smanjila očekivani životni vijek žena na manje ili jednako kao kod muškaraca. Od ukupne ljudske populacije u 2015. godini, na svakih 1000 žena dolazilo je 1018 muškaraca.[34] Razlike u očekivanom životnom vijeku dijelom su posljedica inherentnih bioloških prednosti, ali također odražavaju razlike u ponašanju između muškaraca i žena. Jaz se u nekim razvijenim zemljama u određenoj mjeri smanjuje, vjerovatno zbog povećanog pušenja među ženama i smanjenja stope kardiovaskularnih bolesti među muškarcima. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) piše da je "važno napomenuti da dodatne godine života za žene nisu uvijek dobrog zdravlja."[35][36]

Zdravlje[uredi | uredi izvor]

Faktori koji posebno utiču na zdravlje žena u odnosu na muškarce najočigledniji su kod onih koji se odnose na reprodukciju, ali su spolne razlike identificirane od molekularne do bihevioralne skale. Neke od ovih razlika su suptilne i teško objašnjive, dijelom zbog činjenice da je teško odvojiti zdravstvene efekte inherentnih bioloških faktora od uticaja okoline u kojoj postoje. Spolni hromosomi i hormoni, kao i rodno specifični stilovi života, metabolizam, funkcija imunološkog sistema i osjetljivost na faktore okoline doprinose spolnim razlikama u zdravlju na nivou fiziologije, percepcije i spoznaje. Žene mogu imati različite odgovore na lijekove i pragove za dijagnostičke parametre.[37]

Neke bolesti prvenstveno pogađaju ili se nalaze isključivo kod žena, kao što su lupus, rak dojke, rak grlića materice ili rak jajnika.[38] Medicinska praksa koja se bavi ženskom reprodukcijom i reproduktivnim organima naziva se ginekologija („nauka o ženama“).[39][40]

Smrtnost majki[uredi | uredi izvor]

Svjetska zdravstvena organizacija definiše smrtnost majki ili smrt majke kao „smrt žene tokom trudnoće ili unutar 42 dana od prekida trudnoće, bez obzira na trajanje i mjesto trudnoće, iz bilo kojeg uzroka povezanog ili pogoršanog trudnoćom ili njenim vođenjem ali ne iz slučajnih ili slučajnih uzroka."[41] 2008. godine, napominjući da svake godine više od 500.000 žena umre od komplikacija trudnoće i porođaja, a najmanje sedam miliona ima ozbiljne zdravstvene probleme, dok još 50 miliona ima štetne zdravstvene posljedice nakon porođaja, Svjetska zdravstvena organizacija pozvala je na obuku babica kako bi se ojačale zdravstvene usluge majki i novorođenčadi. Kako bi podržala unapređenje vještina babica, SZO je uspostavila program obuke babica, Akcija za sigurno majčinstvo.[42]

U 2017. godini, 94% smrtnih slučajeva majki dogodilo se u zemljama sa niskim i nižim srednjim prihodima. Otprilike 86% smrtnih slučajeva majki događa se u podsaharskoj Africi i južnoj Aziji, pri čemu na podsaharsku Afriku otpada oko 66%, a na južnu Aziju oko 20%. Glavni uzroci smrtnosti majki uključuju preeklampsiju i eklampsiju, nesiguran pobačaj, komplikacije trudnoće zbog malarije i HIV/AIDS-a, te teško krvarenje i infekcije nakon porođaja.[43] Većina evropskih zemalja, Australija, Japan i Singapur su veoma bezbjedni u pogledu porođaja.

Godine 1990. SAD su bile na 12. mjestu od 14 razvijenih zemalja koje su analizirane i od tog vremena stope smrtnosti u svakoj zemlji su se stalno poboljšavale, dok je stopa u SAD dramatično skočila. Dok ostali analizirani 1990. pokazuju stopu smrtnosti u 2017. od manje od 10 smrtnih slučajeva na svakih 100.000 živorođenih, stopa u SAD je porasla na 26,4. Nadalje, na svaku od 700 do 900 žena koje umru u SAD svake godine tokom trudnoće ili porođaja, 70 doživi značajne komplikacije, što ukupno iznosi više od jedan posto svih porođaja.[44][45]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Mosby (2009). Mosby's Pocket Dictionary of Medicine, Nursing & Health Professions - E-Book. Elsevier Health Sciences. str. 1453. ISBN 978-0323066044.
  2. ^ Venes D (2017). Taber's Cyclopedic Medical Dictionary. F.A. Davis. str. 2539. ISBN 978-0803659407.
  3. ^ "Definition of girl noun". Oxford learner's Dictionary.
  4. ^ Passarge, Eberhard (2017). Color Atlas of Genetics. Thieme. str. 362. ISBN 978-3132414402.
  5. ^ Hake, Laura; O'Connor, Clare (2008). "Genetic Mechanisms of Sex Determination". Scitable. Nature Education. Pristupljeno 23. 8. 2019.
  6. ^ a b Institute of Medicine (US) Committee on Understanding the Biology of Sex and Gender Differences; Wizemann, Theresa M.; Pardue, Mary-Lou (2. 7. 2001). "Sex Begins in the Womb". Exploring the Biological Contributions to Human Health (jezik: engleski). National Academies Press (US). doi:10.17226/10028. ISBN 978-0-309-07281-6. PMID 25057540. All human individuals—whether they have an XX, an XY, or an atypical sex chromosome combination—begin development from the same starting point. During early development the gonads of the fetus remain undifferentiated; that is, all fetal genitalia are the same and are phenotypically female. After approximately 6 to 7 weeks of gestation, however, the expression of a gene on the Y chromosome induces changes that result in the development of the testes.
  7. ^ Hamilton-Fairley, Diana (2009). Lecture notes. Obstetrics and gynaecology. Chichester, UK: Wiley-Blackwell. ISBN 978-1-4051-7801-3. OCLC 230193908.
  8. ^ Al-Sahab B, Ardern CI, Hamadeh MJ, Tamim H (2010). "Age at menarche in Canada: results from the National Longitudinal Survey of Children & Youth". BMC Public Health. 10: 736. doi:10.1186/1471-2458-10-736. PMC 3001737. PMID 21110899.
  9. ^ Anderson SE, Dallal GE, Must A (april 2003). "Relative weight and race influence average age at menarche: results from two nationally representative surveys of US girls studied 25 years apart". Pediatrics. 111 (4 Pt 1): 844–50. doi:10.1542/peds.111.4.844. PMID 12671122.
  10. ^ "What is Assisted Reproductive Technology? | Reproductive Health | CDC". CDC. 14. 11. 2014. Arhivirano s originala, 1. 11. 2017.
  11. ^ "default - Stanford Children's Health". www.stanfordchildrens.org. Pristupljeno 25. 7. 2022.
  12. ^ "Altriciality - an overview | ScienceDirect Topics". www.sciencedirect.com. Pristupljeno 25. 7. 2022.
  13. ^ "Twins, Triplets, Multiple Births". medlineplus.gov. Pristupljeno 25. 7. 2022.
  14. ^ "Menopause: Overview". Eunice Kennedy Shriver National Institute of Child Health and Human Development. 28. 6. 2013. Arhivirano s originala, 2. 4. 2015. Pristupljeno 8. 3. 2015.
  15. ^ "Menopause: Overview". PubMedHealth. 29. 8. 2013. Arhivirano s originala, 10. 9. 2017. Pristupljeno 8. 3. 2015.
  16. ^ Takahashi TA, Johnson KM (maj 2015). "Menopause". The Medical Clinics of North America. 99 (3): 521–34. doi:10.1016/j.mcna.2015.01.006. PMID 25841598.
  17. ^ Hawkes, K.; O’Connell, J. F.; Jones, N. G. Blurton; Alvarez, H.; Charnov, E. L. (3. 2. 1998). "Grandmothering, menopause, and the evolution of human life histories". Proceedings of the National Academy of Sciences (jezik: engleski). 95 (3): 1336–1339. Bibcode:1998PNAS...95.1336H. doi:10.1073/pnas.95.3.1336. ISSN 0027-8424. PMC 18762. PMID 9448332.
  18. ^ "Increasingly Indispensable Grandparents | YaleGlobal Online". archive-yaleglobal.yale.edu (jezik: engleski). Pristupljeno 28. 7. 2022.
  19. ^ Kaptijn, Ralf; Thomese, Fleur; van Tilburg, Theo G.; Liefbroer, Aart C. (decembar 2010). "How Grandparents Matter: Support for the Cooperative Breeding Hypothesis in a Contemporary Dutch Population". Human Nature (jezik: engleski). 21 (4): 393–405. doi:10.1007/s12110-010-9098-9. ISSN 1045-6767. PMC 2995872. PMID 21212819.
  20. ^ Peccei, Jocelyn Scott (20. 4. 2001). "Menopause: Adaptation or epiphenomenon?". Evolutionary Anthropology: Issues, News, and Reviews. 10 (2): 43–57. doi:10.1002/evan.1013. ISSN 1060-1538. S2CID 1665503.
  21. ^ Kyriazis, Marios (1. 1. 2020). "Ageing Throughout History: The Evolution of Human Lifespan". Journal of Molecular Evolution (jezik: engleski). 88 (1): 57–65. Bibcode:2020JMolE..88...57K. doi:10.1007/s00239-019-09896-2. ISSN 1432-1432. PMID 31197416. S2CID 189763393.
  22. ^ Blell, Mwenza (29. 9. 2017). "Grandmother Hypothesis, Grandmother Effect, and Residence Patterns". The International Encyclopedia of Anthropology: 1–5. doi:10.1002/9781118924396.wbiea2162. ISBN 9781118924396.
  23. ^ a b Buss, David (15. 3. 2019). "Evolved Standards of Physical Beauty". Evolutionary Psychology: The New Science of the Mind (Sixth izd.). Routledge. str. 283–288. ISBN 9780429590061.
  24. ^ "placental mammal | Characteristics & Facts | Britannica". www.britannica.com (jezik: engleski). Pristupljeno 25. 7. 2022.
  25. ^ "Placental Mammals". ucmp.berkeley.edu. Pristupljeno 25. 7. 2022.
  26. ^ Kirkpatrick M (2012). Human Sexuality: Personality and Social Psychological Perspectives. Springer Science & Business Media. str. 175. ISBN 978-1468436563.
  27. ^ Sáenz-Herrero M (2014). Psychopathology in Women: Incorporating Gender Perspective into Descriptive Psychopathology. Springer. str. 250. ISBN 978-3319058702. In addition, there is a current lack of appropriate vocabulary to refer to the external female genitals, using, for example, 'vagina' and 'vulva' as if they were synonyms, as if using these terms incorrectly were harmless to the sexual and psychological development of women.'
  28. ^ Oftedal, Olav T. (2002). "The mammary gland and its origin during synapsid evolution". Journal of Mammary Gland Biology and Neoplasia. 7 (3): 225–252. doi:10.1023/a:1022896515287. PMID 12751889. S2CID 25806501.
  29. ^ Hess, R. A.; Bunick, D; Lee, K. H.; Bahr, J; Taylor, J. A.; Korach, K. S.; Lubahn, D. B. (1997). "A role for estrogens in the male reproductive system". Nature. 390 (6659): 447–48. Bibcode:1997Natur.390..509H. doi:10.1038/37352. PMC 5719867. PMID 9393999.
  30. ^ Raloff, J. (6. 12. 1997). "Science News Online (12/6/97): Estrogen's Emerging Manly Alter Ego". Science News. Arhivirano s originala, 1. 8. 2013. Pristupljeno 4. 3. 2008.
  31. ^ "Science Blog – Estrogen Linked To Sperm Count, Male Fertility". Science Blog. Arhivirano s originala, 7. 5. 2007. Pristupljeno 4. 3. 2008.
  32. ^ Heitz, David (28. 4. 2014). "When to Consider a Testosterone Test". Website. Healthline. Pristupljeno 28. 10. 2015.
  33. ^ "Normal Testosterone and Estrogen Levels in Women". Website. WebMD. Pristupljeno 28. 10. 2015.
  34. ^ United Nations (2016). 2015 Demographic Yearbook (PDF) (jezik: engleski i francuski). New York. str. 60. ISBN 9789210511094. OCLC 1028121211. Arhivirano (PDF) s originala, 22. 2. 2021. Pristupljeno 29. 7. 2022.
  35. ^ "Why is life expectancy longer for women than it is for men?". Scientific American. 30. 8. 2004. Arhivirano s originala, 15. 4. 2021. Pristupljeno 17. 10. 2009.
  36. ^ "Female Life Expectancy". World Health Organization. Arhivirano s originala, 25. 7. 2019. Pristupljeno 24. 8. 2019. Neispravna vrijednost parametra |url-status=deviated (pomoć)
  37. ^ Institute of Medicine (US) Committee on Understanding the Biology of Sex Gender Differences; Wizemann, T. M.; Pardue, M. L. (2001). Exploring the Biological Contributions to Human Health: Does Sex Matter?. The National Academies Collection: Reports funded by National Institutes of Health. Washington, D.C.: National Academies Press (US). ISBN 978-0-309-07281-6. PMID 25057540.
  38. ^ "Advancing the case for gender-based medicine". Horizon 2020 (jezik: engleski). European Commission. 30. 10. 2015. Arhivirano s originala, 9. 11. 2015. Pristupljeno 29. 7. 2022. Neispravna vrijednost parametra |url-status=deviated (pomoć)
  39. ^ "gynaecology". Lexico. Arhivirano s originala, 18. 2. 2022. Pristupljeno 29. 7. 2022.
  40. ^ R .Porter (1991), reviews Ornella Moscucci, The science of women: gynaecology and gender in England, 1800-1929, Cambridge History of Medicine, Cambridge University Press, 1990, 8vo, pp. x, 278 pristupljeno 7. 3. 2021
  41. ^ "Maternal mortality ratio (per 100 000 live births)". World Health Organization. Arhivirano s originala, 7. 5. 2013. Pristupljeno 19. 4. 2014.
  42. ^ World Health Organization; International Confederation of Midwives (2008). Education material for teachers of midwifery : midwifery education modules (PDF) (2nd izd.). Geneva [Switzerland]: World Health Organisation. str. 3. ISBN 978-92-4-154666-9. OCLC 468787302. Arhivirano (PDF) s originala, 16. 5. 2018.
  43. ^ "Maternal mortality". World Health Organization. 19. 9. 2019. Arhivirano s originala, 8. 2. 2022. Pristupljeno 29. 7. 2022.
  44. ^ Levi, Jeffrey; Kohn, David; Johnson, Kay (juni 2011). "Healthy Women, Healthy Babies: How health reform can improve the health of women and babies in America" (PDF). Trust for America's Health. Washington, D.C. Arhivirano s originala (PDF), 24. 6. 2012. Pristupljeno 29. 8. 2013.
  45. ^ Ellison, Katherine; Martin, Nina (22. 12. 2017). "Severe Complications for Women During Childbirth Are Skyrocketing—and Could Often Be Prevented". ProPublica. Arhivirano s originala, 5. 3. 2022. Pristupljeno 24. 8. 2019.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]


Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Žena&oldid=3484979"