Hipofiza

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Preferences-system.svg Ovom članku potrebna je jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija.
Pogledajte kako poboljšati članak, kliknite na link uredi i doradite članak vodeći računa o standardima Wikipedije.
Gnome-edit-clear.svg Ovaj članak zahtijeva čišćenje.
Molimo Vas da pomognete u poboljšavanju članka pišući ili ispravljajući ga u enciklopedijskom stilu.
Hipofiza
Gray1180.png
Smještena na bazi ljudskog mozga, hipofiza je zaštićena koštanom strukturom zvanom "tursko sedlo" (sella turcica) klinaste kosti.
Gray1181.png
Medijalni sagitalni presjek hpofize odraslog majmuna – poludijagram.
Detalji
Latinski Hypophysis,
(Glandula pituitaria)
Prekurzor Nervni i usni ektoderm, uključujući Rathkeovu kesu
Sistem Endokrini
Gornja hipofizna arterija, infundibularna arterija, prehijazmna arterija, donja hipofizna arterija, kapsulska arterija, arteri donjeg kavernskog sinusa [1]
Identifikatori
Gray's p.1275
MeSH A06.407.747
NeuroLex ID Hypophysis
TA A11.1.00.001
FMA 13889
Anatomska terminologija
Objašnjenje razvoja hipofize (Hypophysis cerebri) i kongenitalnih anomalija

Hipofiza (lat. glandula pituitaris) je najznačajnija endokrina žlijezda. Proizvodi mnoge hormone i upravlja radom svih drugih žlijezda. Nalazi se donje strane mozga i ona je žlijezda s unutrašnjim lučenjem. Funkcionalno je povezana sa hipotalamusom.[2] [3]

Građena je od tri temeljna dijela, prednjeg, srednjeg i stražnjeg režnja koji se razlikuju po svom razvoju, građi i funkciji:

  • Prednji režanj (adenohipofiza) - izvor je hormona rasta (somatotropni hormon), prolaktina, folikul stimulirajućeg hormona, luteinizirajućeg hormona, tirotropina (TSH), adrenokortikotropnog hormona (ACTH)

Somatotropni hormon stimulira rast cijeloga organizma i luči se uglavnom do 20 godina života. Stimulira rast dugih kostiju. Kod ljudi kod kojih je smanjeno lučenje ovog hormona javlja se nizak rast (kepeci) koji se može prevenirati dodavanjem ovog hormona ali samo dok traje rast djeteta. Ako se luči u većim količinama od normalnih onda se javlja gigantizam ukoliko je lučenje započelo prije prestanka rasta organizma. Ako se pretjerano lučenje desi kod odraslih osoba onda nastaje „akromegalija“ odnosno rast okrajina (brada, šaka, nos, stopalo). Najčešći uzrok pretjeranog lučenja ovog hormona je adenom hipofize. Prolaktin je hormon koji stimulira laktaciju (lučenje mlijeka) kod žena nakon poroda.

Vazopresin ili antidiuretski hormon djeluje na krvne sudove i vrši njihovo skupljanje (vazokonstrikcija) a drugo ime je dobio po tome što smanjuje diurezu (lučenje urina) što se normalno javlja kada organizmu fali tekućine. Djeluje na bubrege.

Oksitocin je hormon koji stimulra matericu da se kontrahira i započne porod. Ginekolozi daju sintetičku verziju ovog hormona kod poroda. Oksitocin je polipeptid izgrađen od devet aminokiselina (nonapeptid). Naziva se još i hormon ljubavi jer je utvrđeno da djeluje na proces emotivnog zbližavanja ljudi.[4][5][6]

Prema svom položaju najzaštićeniji je dio tijela. Velika je oko 1 cm i teška oko 0,5 grama. Smještena je na bazi velikog mozga, kao moždani privjesak koji visi na "tursko sedlo". Djeluje na rast tjela, krvni pritisak, rad bubrega, promet materija... Hipofiza usklađuje rad drugih žlijezda sa unutrašnjim lučenjem.

Takođerpogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Gibo H, Hokama M, Kyoshima K, Kobayashi S (1993). "[Arteries to the pituitary]". Nippon Rinsho 51 (10): 2550–4. PMID 8254920. 
  2. ^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2004). Biologija 1. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-686-8. 
  3. ^ Korene Z., Hadžiselimović R., Maslić E. (2001). Biologija 8. Sarajevo: Svjetlost. ISBN 9958-10-396-6. 
  4. ^ Guyton, A.C. & Hall, J.E. (2006) Textbook of Medical Physiology (11th ed.) Philadelphia: Elsevier Saunder ISBN 0-7216-0240-1
  5. ^ Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2002). Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-222-6. 
  6. ^ Hadžiselimović R., Maslić E. (1996). Biologija 1. Sarajevo: Federecija Bosne i Hercegovine – Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta. 

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]