Poljoprivreda

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Precizna poljoprivreda u Minessoti: iz svemira ova farma u sjeverozapadnoj Minessoti izgleda kao kolaž. Polja mijenjaju nijanse tokom sezona i sa dijelovima zasijanim organskom pšenicom, sojom, kukuruzom, alfalfa-om, lanom ili pod sijenom. Ovaj infracrveni snimak obojen vještačkim bojama donosi mnoštvo informacija o stanju usjeva. Za netreniranog posmatrača, sama slika ne znači ništa. Ali, farmeri su obučeni da prepoznaju žuta područja gdje su usjevi inficirani, crvene nijanse koje kazuju da su usjevi u dobrom stanju, crno koje pokazuje poplavljeno područje, i smeđe dijelove koji kazuju da su neželjeni pesticidi prešli na usjeve koji se ne tretiraju hemikalijama.

Poljoprivreda je postupak proizvodnje hrane, hrane za stoku, vlakana kao i ostalih potrebnih proizvoda putem uzgoja određenih biljaka i domaćih životinja (stoke). Poljoprivreda je također poznata kao zemljoradnja.

Broj ljudi u svijetu uključenih u poljoprivredu kao osnovnu ekonomsku aktivnost, veći je nego za bilo koju drugu granu privrede.

Pregled[uredi | uredi izvor]

Na poljoprivredu je moguće gledati kao na izdržavanje zemljoradnjom, odnosno proizvodnju tek dovoljno hrane da se zadovolje potrebe zemljoradnika/poljoprivrednika i njegove porodice. Isto tako, moguće je posmatrati je kao komercijalnu poljoprivredu, preovlađujući vid iste kod "razvijenih" naroda, u stalnom porastu i drugde, a koja se sastoji u sticanju novčane dobiti obrađivanjem zemlje u svrhu prinosa ljetine, komercijalni uzgoj domaćih životinja (gazdinstvo), ili i jedno i drugo.

Poljoprivreda je također skraćeni naziv studije o poljoprivrednim znanjima i vještinama, poznatije i kao poljoprivredne nauke.

Pored ovog, kao dodatak hrani za ljudsku ishranu i hrani za stoku, poljoprivredom se mogu proizvesti dobra kao npr. ukrasno cvijeće i ukrasno rasadno bilje, tesana ili drvena građa, đubrivo, životinjska koža, štavljena koža, industrijske hemikalije (skrob, šećer, etanol, alkohol i plastične mase), vlakna (pamuk, vuna, konoplja, i lan), goriva (metan iz biomase, biodizel), pa i nedozvoljeni proizvodi (narkotici - marihuana, opijum, kokain), kao i dozvoljene supstance (bio-ljekovita sredstva, duhan ili genetski modifikovane GMO biljke i životinje za dobijanje specijalnih ljekova.

Na Zapadu, upotreba genetski modifikovanih proizvoda, stručnije rukovanje hranljivim sastojcima tla, kao i poboljšana kontrola korova uticali su na povećan prinos za istu zasađenu površinu. Istovremeno, korištenje mehanizacije umanjilo je potrebu za radnom snagom. Zemlje u razvoju najčešće proizvode manje prinose, imajući u vidu nepostojanje najnovijih dostignuća na ovom polju, dobre ekonomske osnove i temelja za tehnološki razvoj.

Savremena poljoprivreda u mnogome zavisi od dobrih tehnoloških rješenja i novih tehnologija, pa i od bioloških i primjenjenih nauka. Navodnjavanje, odvodnjavanje, održavanje i sanitarne tehnike od kojih je svaka jednako značajna za uspešnu zemljoradnju;samo su neke oblasti koje zahtjevaju posjedovanje posebnih znanja poljoprivrednih tehnologa.

Poljoprivredna hemija bavi se ostalim suštinskim pitanjima poljoprivrede, kao što su upotreba đubriva, insekticida, pesticida, zatim sastavom zemljišta, analizom poljoprivrednih proizvoda, i pravilnom ishranom domaćih životinja.

Uzgoj biljaka i genetika imaju nemjerljiv doprinos produktivnosti njiva i zasada. Takođe, genetika je stvorila nauku od uzgoja stoke. Hidroponika, metod zasađivanja bez zemljišta, gdje biljke rastu posađene u hranljive hemijske rastvore, može pomoći u savlađivanju sve veće potrebe za hranom kako se svjetska populacija uvećava.

Pakovanje, obrada i promet poljoprivrednih proizvoda usko su povezani, i također pod uticajem nauke. Novi načini brzog zamrzavanja i dehidracije proširili su tržišta poljoprivrednih proizvoda (vidi Očuvanje hrane; Industrija pakovanja mesa).

Agrarna mehanizacija[uredi | uredi izvor]

Agrarna mehanizacija je dosta olakšala svakodnevni težak rad poljoprivrednika i značajno povećala efikasnost kao i produktivnost polja i njiva. Životinje, uključujući konje, mazge, volove, kamile, lame, alpake i pse; se, međutim, još uvek koriste za obradu polja, žetvu i prevoz ovih proizvoda do tržišta širom svijeta.

Sateliti, Avioni, helikopteri, kamioni, kombajni i traktori koriste se u poljoprivredi za nadgledanje, sjetvu, žetvu, zaprašivanje protiv insekata i kontrolu štetočina, prevoz kvarljive robe, ali i za borbu protiv šumskih požara. Radio i televizija izveštavaju o veoma bitnim atmosferskim promenama i drugim vestima kao što su tržišni izveštaji koji se tiču poljoprivrednika. Računari postaju nezamjenjivo pomagalo u upravljanju gazdinstvom.

Prema Nacionalnoj inženjerskoj akademiji iz SAD, agrarna mehanizacija je među prvih 20 inženjerskih dostignuća dvadesetog vijeka. Početkom 1900-tih, jedan Američki farmer mogao je proizvesti hrane koja podmiruje potrebe samo 2,5 čovjeka, dok danas, zahvaljujući inženjerskoj tehnologiji (također, uzgoju biljaka i hemijskim đubrivima), jedan jedini farmer u stanju je da nahrani preko 130 ljudi.[1]. Ipak, ovaj napredak se plaća ogromnim energetskim ulaganjima iz neobnovljivih izvora (uglavnom fosilna goriva - nafta i ugalj).

Životinjsko gazdinstvo podrazumijeva uzgoj životinja zbog mesa ili životinjskih proizvoda (kao što su mlijeko, jaja ili vuna).

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: