Helikopter

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Helikopter Bell 206 Longranger (Kanada)

Helikopter je zrakoplov koji se održava i kreće kroz zrak pomoću jednog ili više horizontalnih rotora (propelera). Helikopteri su klasificirani kao zrakoplovi sa rotacionim krilima (uzgonskim površinama) za razliku od klasičnih zrakoplova s fiksnim krilima. Riječ helikopter je nastala od grčkih riječi heliks (spirala) i pteron (krilo).

Helikopter, kakvim ga je zamišljao Leonardo da Vinci

U kineskoj knjizi Baopuzi, iz 4. vijeka p. n. e., je opisana ideja svojstvena letjelici sa rotirajućim krilom. Leonardo da Vinci u 1480-tim dizajnira mašinu koja bi se mogla nazvati "vazdušnim vijkom" (elisom). Njegove napomene sugerišu da je on napravio male leteće modele, ali nema dokaza da je uspio da se zajedno sa elisom okreće i cijela letjelica.

U julu 1754. Mihail Vasiljevič Lomonosov demonstrira pred Ruskom akademijom nauka mali koaksijalni rotor koji je bio pogonjen oprugom, uz sugestiju da se koristi za podizanje meteoroloških instrumenata. Drugi stručnjaci koji su učestvovali u izradi helikoptera su Christian de Launoy i njegov mehaničar Bienvenu 1783, te Sir George Cayley, čiji su radovi imali uticaj na kasnije pionire avijacije. Alphonse Penaud je napravio 1870. godine helikopter-igračku sa koaksijalnim motorom. Jedna od ovih igračaka je bila inspiracija braći Wright da slijede san o letenju.

Gustave de Ponton d'Amécourt, francuski izumitelj, smišlja riječ helikopter 1861. godine za svoj mali model pogonjen parom. Iako je po prvi put korišten aluminij, model nikada nije poletio. Enrico Forlanini je 1877. napravio također parom pogonjeni helikopter koji se uspio podići 13 metara iznad tla. Parni helikopter Emmanuela Dieuaidea je paru dobijao kroz crijevo iz bojlera sa zemlje. Letjelica koju dizajnira Dandrieux uzdiže se iznad zemlje oko 12 metara i uspijeva se održati 20 sekundi, oko 1878. godine.

James Gordon Bennett daje Thomasu Edisonu 1000 američkih dolara 1885. da vodi eksperimente u pravcu razvoja letenja. Edison je napravio helikopter, a kao gorivo mu služi nitroceluloza, koju pokušava iskoristiti za pogon motora sa unutrašnjim sagorijevanjem. Eksplozije uništavaju helikopter, pa je i jedan radnik doživio teške opekotine.

Ján Bahýľ, slovački izumitelj, je prilagodio motor sa unutrašnjim sagorijevanjem za pogon svog helikoptera, koji se 1901. uspijeva podići pola metra. Međutim, 5. maja 1905. njegova letjelica leti 1500 metara na visini od 4 metra. 1908. Edison patentira helikopter sa pogonom na benzin, koji nije nikada poletio.

Prvi letovi[uredi | uredi izvor]

Dvojica braće iz Francuske, Jacques i Louis Breguet, počinju sa eksperimentima aerodinamičnog oblika helikoptera 1906, i već sljedeće godine prave Gyroplane No. 1. Premda je sam datum nejasan, negdje između 14. augusta i 29. septembra 1907. Gyroplane podiže svog pilota u zrak, oko 0,6 metara, jednu minutu.

Iste godine francuz Paul Cornu dizajnira i pravi Cornu helikopter pogonjen Antoinette motorom od 24 konjske snage (18 kW). 13. novembra 1907. taj helikopter podiže izumitelja 0,3 metra i ostaje tako 20 sekundi. Izvještava se da je to prvi pravi slučaj pilotiranja helikopterom. Cornu helikopter je kasnije zapostavljen zbog nestabilnosti.

Danski izumitelj Jacob Ellehamer pravi Ellehamer helikopter 1912, koji se sastoji od rama opremljenog sa dva suprotno okrećuća diska. Eksperimenti su nastavljeni, bilo je nekoliko uspješnih uzijetanja, sve do septembra 1916. kada se u jednoj nezgodi uništio rotor.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: