Grah

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Preferences-system.svg Ovom članku potrebna je jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija.
Pogledajte kako poboljšati članak, kliknite na link uredi i doradite članak vodeći računa o standardima Wikipedije.
Spelling icon.svg Moguće je da ovaj članak ne poštuje standarde Wikipedije na bosanskom jeziku
kao što su upotreba afrikata, pravopis, pisanje riječi u skladu sa standardima, te način pisanja članaka.
Gnome-edit-clear.svg Ovaj članak zahtijeva čišćenje.
Molimo Vas da pomognete u poboljšavanju članka pišući ili ispravljajući ga u enciklopedijskom stilu.
Šablon:TaksokvirVodič za izradu taksokvira
Grah
Heaps of beans.jpg
Sistematika
Carstvo Plantae
Divizija Tracheophyta
Razred Magnoliopsida
Red Fabales
Porodica Fabaceae
Rod Phaseolus

Grah je naziv za sjemenke nekoliko biljaka iz porodice mahunarki (Fabaceae).

Na svijetu postoji oko 70 vrsta ovog povrća. To je jednogodišnja zeljasta biljka koja sazrijeva u jesen. Kao i sve mahunarke, sadrži mnogo bjelančevina, ali su one fiziološki nepotpune, što znači da im nedostaju aminokiseline koje su neophodne za ljudski organizam. Ovaj nedostatak lahko se nadoknađuje upotrebom žitarica u ishrani.

Hranidbena vrijednost lomljenog graha na 100g (3,5oz)

Upotreba[uredi | uredi izvor]

Hijacint grah
Psophocarpus tetragonolobus (krilasti grah)
Polje „širokog graha“, odnosno bobaa (Vicia faba), pred berbu
The Beaneater (1580.-1590)
"Čovjek koji jede grah", (Annibale Carracci)
Kuhani grah
Prikaz količine vlakana i proteina na 100g mahunarki .
Veličina kruga je proporcionalna sadržaju željeza. Iz ovog pregleda se vidi da su leća i grah daleko najzdraviji dok soja i grašak imaju najmanje nutrijenata po obroku.
Bob (Vicia faba), u SAD poznat kao grah fava

U bosanskohercegovačkoj kuhinji grah se uglavnom konzumira u obliku čorbe i/ili kisela salata (sa lukom). Kuha se sa sušenim mesom i/ili drugim povrćem.

U vegetarijanskoj kuhinji grah je veoma popularan jer se njegovom upotrebom nadoknađuje nedostatak bjelančevina.[3]

Termin grah , u raznim dijelovima svijeta označava nekoliko biljaka koje pripadaju različitim rodovima iz porodice Fabaceae. Najbitniji rodovi su Phaseolus, Vigna, Psophocarpus, Calia i Canavalia. Najčešće se odnosi na jestivi dio biljke, obično žitarice, kao sušeni grah , ali u nekim vrstama se bere prije zrelost, kao što su grah i grašak.

Vrste graha[uredi | uredi izvor]

“Šareni poni“: sorta (Phaseolus vulgaris)

Pojam grah obuhvata više rodova i (pod)vrsta:

Zajedničko obilježje različitih vrsta Fabaceae , koje se obično se svrstavaju pod imenom '’’grah", su:

  • jednogodišnje zeljaste biljke penjanjačice ili patuljci (popularni “čūčo”),
  • njihovi plodovi,
  • sjemenke bogate škrobom i proteinima, a imaju duguljast oblik, više ili manje izdužiti i često bubrežast,
  • sposobne za biološku fiksaciju dušik.

Različite vrste graha[uredi | uredi izvor]

Rod Phaseolus[uredi | uredi izvor]

Grah[uredi | uredi izvor]

Obični grah (Phaseolus vulgaris) je vrsta jednogodišnje biljke, porijeklom iz Srednje i Južne Amerike. Uzgaja se zato što ima važnu ulogu u ljudskoj ishrani kao izvor škroba i proteina. Izraz "grah" obuhvata one jestive dijelove koji se zovu žitarica (grah) ili podove, koji se također zovu grah ili "snap" (‘’mange-tout’’).

Grah trešnjo[uredi | uredi izvor]

Skerletni grah “trkač” (Phaseolus coccineus) je jednogodišnja baštenska biljka koja je imenovana po boji ljetnih cvjetova , ili za određene sorte, kao što je povrće sa jestivim sjemenkama

Lima grah[uredi | uredi izvor]

Lima grah (Phaseolus lunatus) je jednogodišnja biljka koja se uzgaja u toplim zemljama kao žitarica I jede kao povrće kao što je grah.

Tepari grah[uredi | uredi izvor]

Grah “Tepary” (Phaseolus acutifolius) je zeljasta biljka koja se gaji u suhim okruženjima, južno od AmerikawSjeverne Amerike, kultiviran u prekolumbovskim vremenima, što su učinili autohtoni [[Indijanac] ] za ljudsku i životinjsku ishranu.

Rod Vigna[uredi | uredi izvor]

Adzuki grah[uredi | uredi izvor]

Adzuki (Vigna angularis) je lozasta biljka koja se široko uzgaja u istočnoj Aziji zbog jestivih sjemenki. Ovo je jedna od najukusnijih vrsta crvenog graha, a najviše se konzumira u obje tjesnate kuhinje u Aziji.

Karakol[uredi | uredi izvor]

Karakol grah (Vigna caracalla) je biljka penjačica porijeklom iz tropskih krajeva Centralne i Južne Amerike, kultivirana za ukrasne svrhe.

Kilometarski grah[uredi | uredi izvor]

Dvorišni izduženi grah ( [[Vigna unguiculata’’ subsp ‘’sesquipedalis) je zeljasta biljka penjačica, kultivirana kao povrće za zrnevlje i kao [[žitarica]. Može uspijevati kao međukultura posađena s kukuruzom koji služi kao zaštita.

Mat grah[uredi | uredi izvor]

Grah mat (Vigna aconitifolia) je jednogodišnja biljka otporna na suša (kserofit). Ova zeljasta biljka sa malim žutim cvijetićima i duboko usječenim listovima, koja se uzgaja u sušnim područjima Azije zbog sićušnih jestivih sjemenki, u rasponu boja od svijetlo smeđe do tamno smeđe-crvenkaste.

Mungo grah[uredi | uredi izvor]

Grah Mungo ili zeleni Mungo (Vigna radiata) je jednogodišnja biljka porijeklom sa Indijskog potkontinenta, koja se uzgaja kao povrće. Ima jestive sjemenke poput graha. Čest je sastojak u kineskoj kuhinji.

Rižasti grah[uredi | uredi izvor]

Vigna umbellata je zeljasta bilka porijeklom iz tropske Azije , kultivirana naročito u Kini, kao mala žitarica za hranu.

Crni gram[uredi | uredi izvor]

Crni gram grah (Vigna mungo) je biljka koja se uzgaja na azijskom jugu. Naširoko se koristi za pripremu jela "dal"iz granuliranog sjemenja, cijelog ili lomljenog.

Ostali rodovi[uredi | uredi izvor]

Sabljasti grah[uredi | uredi izvor]

Sabljasti grah (Canavalia gladiata) je biljka koja se uzgaja u tropskim I suptropskim regijeama Afrike i Azija. Nezreli plodovi biljaka iz reda ‘’Canavalia’’ (karanfilić i) jedu se kao povrće u varivima ili zasebno.

Krilasti grah[uredi | uredi izvor]

Krilasti grah ili četvrtasti grašak ('’Psophocarpus tetragonolobus' ') je vrsta tropske biljke porijeklom iz Papua Nove Gvnejei. Obilno raste u područjima oko ekvatora (sa ravnodnevnicom) na vrelim i vlažnim površinama. Jjedan je od najboljih azotofiksatora. Svi dijelovi biljke su jestivi.

Meskal[uredi | uredi izvor]

Grah Mescal (Calia secundiflora) je vrsta žbuna, porijeklom iz Južnoe Amerike, a koristi se kao ukrasna biljka. Ova biljka je halucinogena.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ http://www.ars.usda.gov/is/AR/archive/jun06/beans0606.htm?pf=1 Agricultural Research magazine.
  2. ^ "Definition And Classification Of Commodities (See Chapter 4)". FAO, United Nations. 1994. 
  3. ^ Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-222-6.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]