Južna Amerika

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe validnim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Crystal Clear action spellcheck.png Moguće je da ovaj članak ne poštuje standarde Wikipedije na bosanskom jeziku
kao što su upotreba afrikata, pravopis, pisanje riječi u skladu sa standardima, te način pisanja članaka.
Preferences-system.svg Ovom članku potrebna je jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija.
Pogledajte kako poboljšati članak, kliknite na link uredi i doradite članak vodeći računa o standardima Wikipedije.
Gnome-edit-clear.svg Ovaj članak zahtijeva čišćenje.
Molimo Vas da pomognete u poboljšavanju članka pišući ili ispravljajući ga u enciklopedijskom stilu.
Južna Amerika
South America (orthographic projection).svg
Površina 17.840.000 km2
Br. stanovnika 385.742.554
Gustoća
stanovništva
21.4/km2
Države 12
Zavisne
teritorije
Jezici
Vremenske zone UTC-2 do UTC-5
Najveći gradovi
Satelitska slika Južne Amerike

Južna Amerika je jedan od 7 zemljinih kontinenata. Nalazi se na zapadnoj hemisferi i skoro cijelim dijelom pripada južnoj zemljinoj polulopti. Ponekad se smatra kao podkontinent Amerike[1], termin koji koriste nacije španskog govornog područja i u glavnom se koristi u Južnoj Americi.

Okružena je Tihim okeanom na zapadu, Atlantskim okeanom na istoku, Sjevernom Amerikom i Karipskim morem na sjeverozapadu. Sastoji se od 12 suverene države: Argentina, Bolivija, Brazil, Čile, Kolumbija, Ekvador, Gvajana, Paragvaj, Peru, Surinam, Urugvaj i Venecuela i dva nesuverena područja – Francuska Gvajana (francuska prekomorska teritorija) i Folklandska ostrva, britanska prekomorska teritorija sa kojom je Ujedinjeno Kraljevstvo u sporu sa Argentinom. Osim toga, holandska ABC ostrva Trinidad i Tobago se također mogu smatrati dijelom ovog kontinenta.

Zauzima površinu od 17.840.000 km2 i po tome kriteriju četvrti je kontinent. Prema procjeni iz 2005. godine, u Južnoj Americi je živjelo 371.090.000 stanovnika i peti je najmnogoljudniji kontinent poslije Azije, Afrike, Evrope i Sjeverne Amerike. Brazil je najveća država a ujedno i najmnogoljudnija sa više od polovine ukupnog stanovništva kontinenta. Nakon Brazil najviše stanovnika naseljava Kolumbiju, Argentinu, Venecuelu i Peru.[2]

Većina stanovništva živi u blizini zapadne ili istočne obale kontinenta dok su unutrašnjost i krajnji jug rijetko naseljeni. Geografijom zapadnog dijela kontinenta dominiraju Andi, planinski lanac mlađe geološke starosti. Nasuprot tome, istočni dio se sastoji od brdsko planinskih područja i velikih nizina ispresjecanih rijekama Amazon, Orinoco i Paraná.

Veći dio kontinenta leži u tropskom području.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Južna Amerika je dom najvišeg, neprekidnog vodopada na svijetu, Angelovi vodopadi koji se nalaze u Venecueli, rijeke sa najvećim protokom (Amazon) kao i najdužeg planinskog lanca, Anda, čiji je najviši planinski vrh Aconcagua sa 6.962 m nadmorske visine. Osim toga, u Južnoj Americi se nalaze i: najsuhlje (nepolarno) mjesto na svijetu, pustinja Atacama; najveća prašuma Amazonija; najviši glavni grad, bolivijski glavni grad La Paz; najviše plovno jezero na svijetu, Titicaca; i najjužnija stalno nastanjena zajednica (ne uzimajući u obzir istraživačke stanice na Antarktiku), Puerto Toro u Čileu.

Historija[uredi | uredi izvor]

Smatra se da su prvi ljudi u Južnoj Americi došli kada su prešli Beringov prolaz, ali postoje i druge teorije kao na primjer da su ljudi doselili u Južnu Ameriku sa južnog Tihog okeana.

Od 1530ih godina, Evropljani iz Španije i Portugala su kolonizirali Južnu Ameriku, pokorili Američke starosjedioce, i podijelili kontinent u nekoliko kolonijalnih zona. U devetnestom vijeku, ove kolonije su postignule nezavisnost i postale države.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Južna Amerika ima nekoliko ostrva, od kojih većina pripadaju raznim zemljama na kontinentu. Područje Karipskog mora pripada Sjevernoj Americi. Južnoameričke zemlje koje graniče sa Karipskim morem su poznate kao Karipska Južna Amerika.

Neke regije Južne Amerike su Andi Države, Gujana brdsko-planinske zemlje, i Istočna Južna Amerika.


Države i teritorije[uredi | uredi izvor]

Politička mapa Južne Amerike
10 najvećih južnoameričkih gradova
São Paulo, Brazil
Lima, Peru
Bogotá, Kolumbija
Rio de Janeiro, Brazil
Santiago, Čile
Caracas, Venecuela
Buenos Aires, Argentina
Salvador, Brazil
Brasília, Brazil
Fortaleza, Brazil
Grb Zastava Država ili
teritorija
Površina
(km²)[3]
Stanovništvo
(Procjena 2009.)[3]
Gustoća
po km2
Glavni grad
Coats of arms of None.svg Argentina Argentina Argentina 2.766.890 40.482.000 14,3 Buenos Aires
Coats of arms of None.svg Bolivija Bolivija Bolivija 1.098.580 9.863.000 8,4 La Paz i Sucre[4]
Coats of arms of None.svg Brazil Brazil Brazil 8.514.877 202.241.714 22,0 Brasília
Coats of arms of None.svg Čile Čile Čile[5] 756.950 16.928.873 22 Santiago
Coats of arms of None.svg Kolumbija Kolumbija Kolumbija 1.141.748 46.920.000 40 Bogotá
Coats of arms of None.svg Ekvador Ekvador Ekvador 283.560 14.573.101 53,8 Quito
Coats of arms of None.svg Folklandska ostrva Folklandska ostrva Folklandska ostrva (UK)[6] 12.173 3.140[7] 0,26 Stanley
Coats of arms of None.svg Francuska Gvajana Francuska Gvajana Francuska Gvajana (Francuska) 91.000 221.500[8] 2,7 Cayenne (Préfecture)
Coats of arms of None.svg Gvajana Gvajana Gvajana 214.999 772.298 3,5 Georgetown
Coats of arms of None.svg Paragvaj Paragvaj Paragvaj 406.750 6.831.306 15,6 Asunción
Coats of arms of None.svg Peru Peru Peru 1.285.220 29.132.013 22 Lima
Coats of arms of None.svg Južna Georgia i Južna Sendvička Ostrva Južna Georgia i Južna Sendvička Ostrva Južna Georgia i Južna Sendvička Ostrva (UK)[9] 3.093 20 0 King Edward Point
Coats of arms of None.svg Surinam Surinam Surinam 163.270 472.000 3 Paramaribo
Coats of arms of None.svg Urugvaj Urugvaj Urugvaj 176.220 3.477.780 19,4 Montevideo
Coats of arms of None.svg Venecuela Venecuela Venecuela 9.116.445 31.648.930 30,2 Caracas
Ukupno 17.824.513 385.742.554 21,5/km²

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Južna Amerika Encyclopædia Britannica Pristupljeno 17.06.2016.
  2. ^ Statistika o broju stanovnika Južne Amerike Pristupljeno 17.06.2016.
  3. ^ a b Land areas and population estimates are taken from The 2008 World Factbook which currently uses July 2007 data, unless otherwise noted.
  4. ^ La Paz is the administrative capital of Bolivia; Sucre is the judicial seat
  5. ^ Uključuje Istočno ostrvo u Tihom okeanu. Santiago je administrativni centar Čilea dok je Valparaíso mjesto gdje se donose zakoni
  6. ^ Claimed by Argentina.
  7. ^ "Falkland Islands: July 2008 population estimate". Cia.gov. Pristupljeno 2012-05-21. 
  8. ^ (January 2009) INSEE, Government of France. "Population des régions au 1er janvier" (jezik: francuski). Pristupljeno 2009-01-20. 
  9. ^ Claimed by Argentina; the South Georgia and the South Sandwich Islands in the South Atlantic Ocean are commonly associated with Antarctica (due to proximity) and have no permanent population, only hosting a periodic contingent of about 100 researchers and visitors.