Prašuma

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu

U pradavno doba bujne su šume pokrivale goleme dijelove kopna. Čovjek je malo-pomalo šumu krčio i pretvarao je u obradivu zemlju ili pak na njoj gradio. Danas se u rijetkim dijelovima svijeta mogu naći nedirnute, guste, neprohodne šume u kojima se drveće samo ruši od starosti. To su prašume. One imaju golema drva i vrlo raznolik biljni i životinjski svijet.

Prašume umjerenih krajeva[uredi | uredi izvor]

U pojasu umjerene klime goleme se prašume nalaze u zapadnoj Rusiji i Kanadi. Dominantne vrste u prašumama su bukva, jela te smrča. Nizijske šume hrastova prašumskog karaktera su iščezle pod antropogenim uticajem. U prašumama umjerenih krajeva žive: mrki medvjed, ris, divlja mačka, vjeverica, kuna itd.

U Bosni i Hercegovini početkom dvadesetog vijeka više od polovine svih šuma činile su prašume. Čovjek je eksploatacijom šuma i prevođenjem prašuma u privredne oblike vrlo brzo sveo prašume na samo mali dio površine koje su zauzimale. Sačuvane su tri prašume:

  • Prašuma Perućica nalazi se u okviru Nacionalnog parka Sutjeska, na području općine Foča. Godine 1952. stavljena je pod zaštitu u svrhu naučnog istraživanja i zaštite, da bi 1954. godine bila proglašena kao prirodni rezervat.
  • Prašuma Lom se nalazi na planinskom masivu Klekovače, odnosno grebenu planine Lom sa visinskom amplitudom od 1250 do 1522 metara nadmorske visine. Zaštićena je od 1956. godine kao strogi prirodni rezervat koji služi za naučna istraživanja.
  • Prašuma Јanj je zaštićeni strogi rezervat prirode prema odluci Vlade Republike Srpske od 18. decembra 2012. god.[1] Komitet za svjetsku baštinu UNESCO-a , u okviru svog 44. zasjedanja, donio je u julu 2021. godine odluku kojom je Prašuma Јanj kod Šipova proglašena prirodnim dobrom od svjetskog značaja u okviru proširenja lokaliteta svjetske baštine UNESCO-a Iskonske bukove šume Karpata i drugih regiona Evrope.[2]

Tropske prašume[uredi | uredi izvor]

U tropskim krajevima i njihovim prašumama, kiše su vrlo obilne. Najveća prašuma na svijetu je tropska Amazonija, velika kao Evropa, daje 40% zemaljskog kisika. Tu nalazimo leptire, zmije, leoparda, tigra, bivola, vodenkonja, krokodila, tapira, jaguara, mravojeda...

Čovjek osvaja prašumu[uredi | uredi izvor]

Prašume su bogate drvetom, ponegdje i rudama, pa je to navelo čovjeka da osvaja teško pristupačne krajeve. Tropske prašume daju velike količine kaučuka, bambusa, banana itd, a na iskrčenim se mjestima uzgaja riža, šećerna trska, kakaovac, pamuk i drugo bilje. U Južnoj Americi, Indiji i Africi teku kroz džungle velike rijeke (Amazona, Ganges, Kongo, Niger). Kako nema drugih prometnih putova, rijeke služe prometu. U prašumama, insekti ljudima nanesu velike boli, a ipak postoje manja rijetka naselja prašumskih ljudi. Danas se kroz džungle probijaju moderne asfaltirane ceste, ali se dosta prometa obavlja avionima i helikopterima, jer je lakše graditi zračne luke, nego probijati ceste i željezničke pruge. Sve opsežnije iskorištavanje šuma ugrožava opstanak kisika i život na Zemlji. Računa se da zbog sječe svake godine nestane 11.000.000 hektara tropskih prašuma. Osobito je ugrožena džungla u Amazoniji (Južna Amerika) koja je značajna za zemaljski život, jer svakodnevno u atmosferu ispušta goleme količine kisika. Zato je ta džungla nazvana "zelena pluća svijeta".

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]