Leopard

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigaciju, pretragu
Šablon:TaksokvirVodič za izradu taksokvira
Leopard
Status zaštite: Smanjeni rizik (nt)
Panthera pardus
Panthera pardus
Sistematika
Carstvo Animalia
Koljeno Chordata
Razred Mammalia
Red Carnivora
Porodica Felidae
Potporodica Pantherinae
Rod Panthera
Vrsta P. pardus
Dvojno ime
Panthera pardus
Rasprostranjenost leoparda
Rasprostranjenost leoparda

Leopard (lat. Panthera pardus) je jedna od pet velikih mačaka iz roda Panthera. Pripada porodici Felidae i nastanjuje područja od podsaharske Afrike, zapadne Azije, Bliskog Istoka, južne i jugoistočne Azije do Sibira.[1] Fosilizirani ostaci pronađeni u Italiji ukazuju da su leopardi živjeli u Evropi u doba pleistocena.[2]

Izgledom je sličan jaguaru, ali je manji i slabije konstitucije. Ima pjege po krznu, slične jaguarovim, ali su manje i rjeđe, i uglavnom nemaju unutrašnju tačku. I jaguari i leopardi mogu imati crno krzno i tada se nazivaju crni panteri.

Smatra se djelimično ugroženim prema IUCN-ovom crvenom popisu iz razloga što se populacija leoparda uveliko smanjuje.[3]

U antičko doba se smatralo da je leopard hibrid lava i pantera, pa je tako i dobio ime: grčki λέων leōn (lav) i πάρδος pardos (panter), od riječi पृदाकु pṛdāku (zmija, tigar, panter) na jeziku sanskrt.[4]

Obilježja[uredi | uredi izvor]

Crni panter

Velika je raznolikost u boji krzna i uzorku pjega kod različitih vrsta leoparda. Općenito, boja krzna varira od blijedožute do jarke zlatne.

Leopardi su okretni grabljivci koji love iz zasjede. Iako su manji od većine mačaka iz roda Panthera, mogu savladati veliki plijen zbog velike lobanje i jakih čeljusnih mišića. Dužina od glave do repa se kreće između 90 i 165 cm, a dužina repa između 60 i 110 cm.[5][6] Visina ramena se kreće od 45 do 80 cm. Mišići koji su vezani za lopaticu su izrazito jaki što omogućava leopardu da se penje po drveću. Velika je raznolikost i u veličini. Mužjaci su oko 30% veći od ženki i teže od 30 do 90 kg u poređenju sa ženkama koje teže od 23 do 60 kg. Veliki mužjaci teški i do 91 kg pronađeni su u nacionalnom parku Kruger u Južnoafričkoj Republici. Međutim, mužjaci koji žive na priobalnim planinama Južnoafričke Republike prosječno teže 31 kg, a ženke koje nastanjuju rubove pustinje u Somaliji od 23 do 27 kg. Smatra se da ova razlika u težini oslikava kvalitet i dostupnost plijena u različitim staništima.

Tijelo leoparda je dugo, a noge kratke. Najveća izmjerena težina iznosi 96,5 kg sa dužinom od 190 cm od glave do repa.[6][7]

Leopardi sa crnim krznom se nazivaju crni panteri. Uobičajeni su u kišnim šumama Malajskog poluostrva kao i na obroncima nekih afričkih planina poput Kenije.[8]

Rasprostranjenost i staništa[uredi | uredi izvor]

Leopardi su najviše rasprostranjeni od svih divljih mačaka. Brojni su u Africi kao i u istočnoj i južnoj Aziji, iako se populacije izvan podsaharske Afrike smanjuju i postaju izdvojene. Na sjeveroistoku Azije su leopardi kritično ugroženi. Na indijskom potkontinentu, jugoistočnoj Aziji i Kini, leopardi su relativno brojni. Općenito gledano, broj leoparda je veći od ostalih mačaka iz roda Panthera.[3][9] Po pitanju staništa, leopardi su izrazito prilagodljivi, iako su najviše prisutni u savanama i kišnim šumama. Na dalekom istoku Rusije žive u bjelogoričnim šumama gdje zimske temperature padaju i do -25°C.[26] Staništa leoparda variraju od najvlažnijih kišnih šuma do rubova pustinja.

Podvrste[uredi | uredi izvor]

Prikaz pećinskog leoparda (dole desno) i pećinske hijene, Chauvet
  • Afrički leopard (P. p. pardus) - Živi u podsaharskoj Africi. Ovo je najraširenija podvrsta leoparda.
  • Indijski leopard (P. p. fusca) - Živi na indijskom potkontinentu. Prisutan u Indiji, Nepalu, Bangladešu i Butanu.
  • Arabijski leopard (P. p. nimr), poznat i kao eritrejski leopard - Živi na Arabijskom poluostrvu. Nastanjuje suha područja Saudijske Arabije, Izraela, Jordana i Ujedinjenih Arapskih Emirata. Ovo je najmanja podvrsta leoparda.
  • Iranski leopard (P. p. saxicolor), poznat i kao srednjoazijski leopard ili kavkaski leopard - Nastanjuje Kavkaz, Turkmenistan, Afghanistan i sjeverni Iran. Ovo je najveća podvrsta leoparda.
  • Sjevernokineski leopard (P. p. japonensis), poznat i kao kineski leopard - Može se naći samo i srednjoj i sjevernoj Kini. Srednje je veličine.
  • Amurski leopard (P. p. orientalis), poznat i kao sibirski leopard - Može se naći samo u hladnim predjelima ruskog dalekog istoka i sjeveroistočne Kine. Ovo je najugroženija podvrsta leoparda i jedna od najugroženijih životinja na svijetu. Istrijebljen je na Korejskom poluostrvu.
  • Indokineski leopard (P. p. delacouri), poznat i kao južnokineski leopard - Raširen u jugoistočnoj Aziji i južnoj Kini.
  • Javanski leopard (P. p. melas) - Jedina podvrsta prisutna u Indoneziji. Živi na indonežanskom ostrvu Java. Jedna je od najugroženijih podvrsta leoparda.
  • Šrilankanski leopard (P. p. kotiya) - Prisutan samo na Šri Lanki.

U doba kasnog pleistocena postojala je vrsta leoparda koja je živjela u Evropi tzv. pećinski leopard (lat. P. p. spelaea). Bio je sličan današnjem iranskom leopardu. Jedini prikaz pećinskog leoparda pronađen je u pećini Chauvet u južnoj Francuskoj. Kompletni kosturi četiri pećinska leoparda pronađeni su 2007. godine u pećini Vjetrenica u općini Ravno, Bosna i Hercegovina. Ostaci se čuvaju u Zemaljskom Muzeju Bosne i Hercegovine u Sarajevu.[10]

Ponašanje i ishrana[uredi | uredi izvor]

Leopard skriven u šiblju

Leopardi su samotnjaci i uglavnom love noću. Okretni su i mogu trčati brzinom preko 58 km/h, skočiti horizontalno preko 6 m i do 3 m vertikalno. Hrane se velikim brojem životinja, a najviše papkarima i primatima. Međutim, love i manje životinje poput glodara, gmizavaca, vodozemaca, insekata, ptica, riba i ponekad manjih grabljivaca kao što su lisice, šakali, kune i manje mačke. Leopardi su jedini prirodni grabljivci odraslih čimpanzi i gorila, iako ih uglavnom izbjegavaju jer predstavljaju težak plijen.[11] Love tako što vrebaju plijen, skoče na njega kad se dovoljno približe i udave ga jakim ugrizom za vrat. Afrički leopardi uglavnom love antilope srednje veličine kao što su impale i Thomsonove gazele, dok indijski ponajviše love aksis antilope.[12][13]

Leopardi se moraju boriti za hranu i sklonište sa velikim grabljivcima kao što su tigrovi, lavovi, pjegave hijene, prugaste hijene, smeđe hijene, medvjedi te afrički i azijski divlji psi. Mnoge od ovih životinja su u stanju da ukradu leopardov plijen, pojedu leopardove mladunce pa čak i da ubiju odraslog leoparda.[14]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Wilson, Don E.; Reeder, DeeAnn M. (2005-01-01). Mammal Species of the World: A Taxonomic and Geographic Reference (jezik: engleski). JHU Press. ISBN 9780801882210. 
  2. ^ "The remarkable Panthera pardus (Felidae, Mammalia) record from Equi (Massa, Italy): taphonomy, morphology, and paleoecology". www.academia.edu. Pristupljeno 2016-02-13. 
  3. ^ a b "Panthera pardus (Leopard)". www.iucnredlist.org. Pristupljeno 2016-02-13. 
  4. ^ 1894-1979., Partridge, Eric,. Origins: A Short Etymological Dictionary of Modern English (jezik: engleski). ISBN 9780517414255. OCLC 10276592. 
  5. ^ Boitani, Luigi (1984). Simon & Schuster's Guide to Mammals (jezik: engleski). Touchstone. ISBN 978-0671437275. 
  6. ^ a b Wilson, Don E.; Burnie, David (2001). Animal: The Definitive Visual Guide to the World's Wildlife (jezik: engleski). DK. ISBN 9780789477644. 
  7. ^ Brain, Charles Kimberlin (1983). The Hunter or the Hunted: An Introduction to African Cave Taphonomy (jezik: engleski). University of Chicago Press. ISBN 978-0-226-07090-2. 
  8. ^ Searle, Antony G. (1968). Comparative Genetics of Coat Colour in Mammals (jezik: engleski). Academic Press Inc. ISBN 978-0126334500. 
  9. ^ Gavashelishvili, Alexander; Lukarevskiy, Victor (2008-04-01). "Modelling the habitat requirements of leopard Panthera pardus in west and central Asia". Journal of Applied Ecology (jezik: engleski) 45 (2): 579–588. ISSN 1365-2664. doi:10.1111/j.1365-2664.2007.01432.x. 
  10. ^ "Kosturi četiri leoparda i jednog medvjeda iz Vjetrenice na čišćenju i sušenju". Klix.ba. Pristupljeno 2016-02-13. 
  11. ^ "Chimpanzees". intothewild.tripod.com. Pristupljeno 2016-02-13. 
  12. ^ Schaller, George B. (1972). Serengeti: A Kingdom of Predators (jezik: engleski). Knopf. ISBN 978-0394472423. 
  13. ^ Arivazhagan, C.; Arumugam, R.; Thiyagesan, K. (2009-03-04). "Food habits of Leopard (Panthera pardus fusca), Dhole (Cuon alpinus) and striped Hyena (Hyaena hyaena) in a tropical dry thorn forest of Southern India". Journal of the Bombay National Historical Society. 
  14. ^ "Catfolk Species Accounts: Leopard (Panthera pardus) [Sub-Sahara Africa]". 2014-02-22. Pristupljeno 2016-02-13.