Zagreb

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Koordinate: 45°48′46″S 15°58′39″I / 45.81278, 15.9775
Zagreb
Grad
Zagreb, kolaž
Zagreb, kolaž
Flag of Zagreb.svg
Zastava
Coat of arms of Zagreb.svg
Grb
Službeni naziv: Grad Zagreb
Država  Hrvatska
Županija Flag of Zagreb.svg Grad Zagreb
Koordinate 45°48′46″S 15°58′39″I / 45.81278, 15.9775
Najviša tačka
 - Nadmorska visina 133 m.i.m.
Površina
 - Općina 641,00 km2
Stanovništvo
 - Naselje 688.163 (2011)
 - Općina 790.017
Gustoća
 - Općina 1.232,47 /km2 
Gradonačelnik Milan Bandić (nezavisni)
Vremenska zona Srednjoevropsko vrijeme
Poštanski broj 10000
Pozivni broj (+385) 01
Web stranica: Grad Zagreb
Zagreb, centralni gradski trg Bana Jelačića

Zagreb je najveći i glavni grad Republike Hrvatske, a istovremeno i jedan od najstarijih evropskih gradova. 1994. godine Zagreb je proslavio 900 godišnjicu prvog pisanog dokumenta sa njegovim imenom.

Historija[uredi | uredi izvor]

U pisanim se izvorima spominje već 1094. godine prilikom osnivanja biskupije, danas Nadbiskupije zagrebačke sa sjedištem na Kaptolu. Za Zagreb je osobito važna i 1242. godina kada je Gradec dobio povelju Zlatnu bulu od kralja Bele IV, koji ga je time proglasio slobodnim kraljevskim gradom u znak zahvalnosti što su mu Zagrepčani pružili gostoprimstvo i zaštitu pred najezdom Tatara. Prema legendi tom prilikom Bela je ostavio gradu i jedan top pod uslovom da se svaki dan iz njega puca kako ne bi zahrđao. Tako se grički top svaki dan oglašava tačno u podne, službeno od 1. januara 1877. godine. Od utvrde Gradec do danas su sačuvana Kamenita vrata, tu je i stara gornjogradska jezgra s crkvom sv. Marka i najljepša zagrebačka barokna crkva sv. Katarine. Česti i dugotrajni sukobi Kaptola i Gradeca oko lokalnog trgovanja i politička zavisnost Hrvatske u prošlosti su kočile jači razvoj Zagreba u političko i privredno središte. Sukobi se vremenom stišavaju, a godine 1850. grad biva ujedinjen u jedinstvenu cjelinu s prvim gradonačelnikom Josipom Kamaufom.

U međuvremenu isusovci osnivaju prvu gimnaziju, 1607., i prvu štampariju, 1664., a grad dobija i univerzitet, 1669. Prve novine na hrvatskome jeziku (kajkavsko narječje) u Zagrebu pokreće Ljudevit Gaj. Prva željeznička linija (Zidani most - Zagreb - Sisak) uspostavljena je 1862., nakon godinu dana proradila je plinara, a zatim i prva telefonska linija 1881.

Krajem 19. vijeka Zagreb se širi i razvija: stiže prvi tramvaj na konjsku vuču, uspinjača, svečano je otvorena zgrada HNK. Od 1921. do 1931. broj stanovnika povećan je za 70% što je najveći demografski porast u historiji Zagreba. 1926. u gradu počinje raditi prva radiostanica u ovom dijelu Evrope, 1947. održana je sajamska priredba Zagrebački velesajam, a potkraj 1950ih održava se i prvi Festival Zagreb. 1961. otvara se aerodrom Pleso. 1975. otvoren je hotel Intercontinental, 1987. grad je domaćin Univerzijade.

Značenje Zagreba znatno je i u međunarodnom trgovinskom poslovnom svijetu, što se najbolje ogleda u aktivnostima Zagrebačkog velesajma. Željeznička i autobuska stanica te aerodrom Pleso najprometniji su u Hrvatskoj. Zagreb je i vodeći zdravstveni centar u Hrvatskoj.

Do teritorijalne reorganizacije u Hrvatskoj, nalazio se u sastavu užeg područja grada Zagreba.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Zagreb se nalazi u podnožju Medvednice uzduž rijeke Save. Zagreb se sastoji iz Gornjeg grada (historijskog središta grada), Donjeg grada (izgrađen početkom 19. vijeka) i Novog Zagreba (izgrađen poslije II. svjetskog rata). Prema sjeveru Medvednice nalazi se Zagorje, poznato po šumama, vinogradima i dvorcima. U svom privrednom i poslovnom središtu grada, Zagreb zapošljava gotovo 1.000.000 stanovnika. Zagreb je političko i administrativno središte Hrvatske u kojem je sjedište Hrvatskog državnog sabora, hrvatskog Predsjednika i hrvatske Vlade. Nalazi se u jugozapadnom, rubnom dijelu velike Panonske zavale, a obuhvata područje između Medvednice na sjeveru i cestovne obilaznice na jugu te Podsuseda na zapadu i Sesveta na istoku. Smješten na križanju cestovnih i željezničkih saobraćajnica, Zagreb je i važan industrijski centar Istočne Evrope. Industrija obuhvaća hemijsku, prehrambenu i mašinograđevnu industriju.

Klima[uredi | uredi izvor]

Stara jezgra grada Zagreba leži na 122 m nadmorske visine i ima prosječnu godišnju temperaturu od 12 stepeni Celzija.

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Na popisu stanovništva 2011. godine, grad Zagreb je imao 790.017 stanovnika, od čega u samom Zagrebu 688.163.

Grad Zagreb[uredi | uredi izvor]

Broj stanovnika po popisima[1]
1857 1869 1880 1890 1900 1910 1921 1931 1948 1953 1961 1971 1981 1991 2001 2011
48.266 54.761 67.188 82.848 111.565 136.351 167.765 258.024 356.529 393.919 478.076 629.896 723.065 777.826 779.145 790.017

Napomena: Nastao iz stare općine Grad Zagreb.

Zagreb (naseljeno mjesto)[uredi | uredi izvor]

Broj stanovnika po popisima[1]
1857 1869 1880 1890 1900 1910 1921 1931 1948 1953 1961 1971 1981 1991 2001 2011
32.203 37.001 48.136 60.910 87.239 109.029 140.815 227.838 325.223 361.564 442.768 579.943 656.380 706.770 691.724 688.163

Napomena: Naselje Zagreb povećano je 1981. pripajanjem naselja Branovec, Čučerje, Čugovec, Dankovec, Degidovec, Granešina, Jalševec, Medvedski Breg, Miroševec, Novaki Granešinski, Novoselec Granešinski, Oporovec, Pionirski Grad, Podbrežje, Slanovec i Trstenik, koja su prestala postojati. Za ta bivša naselja sadrži podatke od 1857. do 1971., osim za bivše naselje Pionirski Grad za koje sadrži podatke od 1953. do 1971. U 1991. naselje Zagreb također je povećano pripajanjem naselja Blato, Glogovec Zaprudski, Hrelići, Jakuševec, Klara, Otočec Zaprudski, Otok Zaprudski i Remetinec Stupnički. Za ta bivša naselja sadrži podatke od 1857. do 1981. Nenaseljeni dijelovi naselja Hrelići i Jakuševec pripojeni su naselju Veliko Polje, a naselja Klara naselju Donji Čehi. U 1991. naselje je povećano pripajanjem dijelova područja naselja Botinec i Buzin, u kojima je sadržan dio podataka od 1857. do 1981., dijela naselja Gornji Čehi, u kojem je sadržan dio podataka od 1857. do 1961., dijela naselja Lučko, u kojem je sadržan dio podataka od 1857. do 1971., i nenaseljenog dijela područja naselja Zadvorsko. Naselje Zagreb sadrži podatke i za bivša naselja Bačun, Bidrovec, Bijenik, Bizek, Bliznec, Borčec, Borongaj, Črnomerec, Čulinec, Dedići, Dešćevec, Dolec, Dolje, Dolje Podsusedsko, Donje Vrapče, Donji Bukovec, Donji Markuševec, Dubrava Markuševečka, Frateršćica, Goljak, Gorenci, Gornja Kustošija, Gornje Vrapče, Gornji Bukovec, Gornji Markuševec, Gornji Stenjevec, Gračani, Horvati, Jačkovina, Jagodišće, Jankomir, Jarek Podsusedski, Jarun, Kostanjek, Krvarići, Kustošija, Lašćina, Lisičina, Lukšići, Ljubljanica, Mikulići, Mlinovi, Opatovina, Perjavica, Petruševec, Podsused, Popovec, Prečko, Remete, Resnički Gaj, Resnik, Retkovec, Rudeš, Stenjevec, Šestine, Šestinski Kraljevec, Špansko, Štefanovec, Trnava, Trnava Resnička, Vidovec, Vrapče, Vukomerec i Žitnjak, koja su u pojedinim razdobljima bila iskazivana kao samostalna naselja.

Popis 1991.[uredi | uredi izvor]

Na popisu stanovništva 1991. godine, naseljeno mjesto Zagreb je imalo 706.770 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:

Popis 1991.
Hrvati
  
594.323 84,09%
Srbi
  
44.384 6,27%
Jugoslaveni
  
14.218 2,01%
Muslimani
  
11.247 1,59%
Slovenci
  
6.299 0,89%
Albanci
  
2.526 0,35%
Crnogorci
  
2.332 0,32%
Makedonci
  
1.707 0,24%
Mađari
  
1.033 0,14%
Česi
  
973 0,13%
Romi
  
902 0,12%
Jevreji
  
392 0,05%
Nijemci
  
296 0,04%
Italijani
  
261 0,03%
Ukrajinci
  
249 0,03%
Rusi
  
214 0,03%
Slovaci
  
203 0,02%
Bugari
  
144 0,02%
Poljaci
  
127 0,01%
Rusini
  
117 0,01%
Rumuni
  
105 0,01%
Turci
  
77 0,01%
Grci
  
68 0,00%
Austrijanci
  
56 0,00%
Vlasi
  
7 0,00%
ostali
  
621 0,08%
neopredijeljeni
  
14.498 2,05%
region. opr.
  
1.297 0,18%
nepoznato
  
8.094 1,14%
ukupno: 706.770

Obrazovanje[uredi | uredi izvor]

Univerzitet[uredi | uredi izvor]

Glavna stranica: Univerzitet u Zagrebu

Univerzitet u Zagrebu (Sveučilište), je drugi najstariji u Hrvatskoj, osnovan nakon zadarskog (1396), i među najstarijima u Evropi. Osnovan je 1669. Do danas je na Sveučilištu u Zagrebu diplomiralo je više od 200.000 studenata, magistriralo više od 18.000 i doktoriralo više od 8.000.

Na Sveučilištu u Zagrebu, naučno-nastavni i umjetnički rad obavlja se na 28 fakulteta, 3 umjetničke akademije, stručnoj - Učiteljskoj akademiji i sveučilišnom studiju - Hrvatskim studijima. Pri Sveučilištu djeluju 33 visoka učilišta.

Naučne institucije[uredi | uredi izvor]

U Zagrebu djeluju 22 instituta na područjima društvenih i prirodnih nauka. Najpoznatija ustanova na području prirodnih nauka je Institut Ruđer Bošković, društvenih nauka Institut Ivo Pilar, a naučni rad u sklopu humanističkih nauka predvode Hrvatski institut za povijest, Institut za povijest umjetnosti i Institut za arheologiju. Zagreb je također sjedište HAZU - Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, koju je 1866. osnovao đakovački biskup Josip Juraj Strossmayer.

Srednje škole i gimnazije[uredi | uredi izvor]

U Zagrebu djeluje 100 srednjih škola, od čega je 31 gimnazija.

Galerija[uredi | uredi izvor]

Zagreb, panorama
Zagreb, panorama

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • [1] Savezni zavod za statistiku i evidenciju FNRJ i SFRJ, popis stanovništva 1948, 1953, 1961, 1971, 1981. i 1991. godine.
  • Knjiga: "Narodnosni i vjerski sastav stanovništva Hrvatske, 1880-1991: po naseljima, autor: Jakov Gelo, izdavač: Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, 1998., ISBN 953-6667-07-X, ISBN 978-953-6667-07-9;

Reference[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz:


Flag of Croatia.svg Nedovršeni članak Zagreb koji govori o gradu u Hrvatskoj treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.