Vukovarsko-srijemska županija

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe validnim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Vukovarsko-srijemska županija
Zastava Vukovarsko-srijemske Grb Vukovarsko-srijemske
(Zastava) (Grb)
Vukovarsko-srijemska županija
Sjedište županije Vukovar
Površina 2 454 km2
Stanovništvo
 - Ukupno
 - Gustoća
179 521
73,15/km2;
Premijer Božo Galić

Vukovarsko-srijemska županija je najistočnija hrvatska županija i nalazi se na prostoru zapadnog Srijema. Kroz županiju prolaze važni međunarodni kopneni i riječni pravci (Dunav i Sava).

Administrativna podjela[uredi | uredi izvor]

Županija je podijeljena na 5 gradova i 26 općina.

Gradovi:

grad površina grb poštanski broj fotografija
Ilok 129,46 km2 Ilok (grb).gif 32236 Ilok view.jpg
Otok 136,00 km2 Otok (grad) (grb).gif 32252 Otok.jpg
Vinkovci 94,21 km2 Vinkovci (grb).gif 32100 Centar Vinkovaca.jpg
Vukovar 98,78 km2 Vukovar (grb).gif 32000 Restored wooden building, Vukovar.jpg
Županja 88,94 km2 Zupanja (grb).gif 32270 Zupanja Marktplatz.JPG

Općine:

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Broj stanovnika po popisima[1]
1857 1869 1880 1890 1900 1910 1921 1931 1948 1953 1961 1971 1981 1991 2001 2011
86.768 101.029 104.801 117.918 125.569 129.754 127.417 139.340 152.472 166.956 193.224 217.115 223.919 231.241 204.768 179.521

Prema popisu stanovništva iz 2001. Vukovarsko-srijemsko kanton je imao 204.768 stanovnika ( 4.6 % ukupnog stanovništva Hrvatske ) sa prosječnom gustočom od 84 stanovnika/km2.

Etnički sastav je bio sljedeći: Hrvati 78.3 %, Srbi 15.5 %, Mađari 1 %, Rusini 0.9 % i drugi.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Površina Vukovarsko-srijemskog kantona iznosi 2.448 km2. Nalazi se na krajnjem sjeveroistoku Republike Hrvatke između rijeka Dunava i Save.

Najviša nadmorska visina je 294 m (tačka Čukala kod Iloka),a najmanja 78m (Spačva).Na istoku sa nalaze obronci Fruške gore i polako se spuštaju u Vukovarski ravnjak,a na zapadu se nalazi planina Dilj kod koje započinje vinkovačko-đakovački ravnjak.

Kroz Vukovarsko-srijemski kanton teku sljedeće rijeke:

  • Dunav - ulijeva se u Crno more
  • Sava - ulijeva se u Dunav
  • Vuka - ulijeva se u Dunav
  • Bosut - ulijeva se u Savu
  • Berava - ulijeva se u Bosut
  • Biđ - ulijeva se u Bosut
  • Studva - ulijeva se u Bosut
  • Spačva - ulijeva se u Bosut

Klima je umjereno kontinentalna sa srednjom godišnjom temperaturom od 11oC. Najviša godišnja temperatura dostiže do 30oC.

Prema strukturi površina u kantonu prevladavaju oranice, vinogradi, voćnjaci i šume. Oranica ima oko 150000ha (vrlo plodna zemlja), a najplodnija se nalazi na vukovarskom ravnjaku. Ratarske površine su meliorirane i komasirane i omogućuju strojnu obradu i visoke prinose.

Najviše se proizvode pšenica, kukuruz, šećerna repa i duhan, a u području od Vukovara do Iloka poseban je naglasak dan na vinogradarstvo i vinarstvo.

Šume pokrivaju površinu od 70.000 ha.Naročito su poznate šume hrasta lužnjaka u spačvanskom šumskom bazenu.

Privreda[uredi | uredi izvor]

Vukovarsko-srijemski kanton raspolaže bogatim prirodnim resursima od kojih su najznačajniji obradive površine, šume, nalazišta nafte, zemnog plina, gline i šljunka te razvijena hidrografska mreža.

Također je važan i izuzetno povoljan geoprometni položaj kantona, koji se nalazi na raskrsnici saobraćajnica koje povezuju Istok sa Zapadom te Srednju Evropu s izlaskom na more. Sve to rezultiralo je tradicionalnom ratarsko - stočarskom proizvodnjom i šumarstvom, razvitkom industrije i trgovine te konačno veoma bogate kulture.

Ne manje značajnu ulogu ima ljudski radni potencijal, kojeg je u strukturi stanovništva kantona oko 65% ili blizu 150000. Prema popisu iz 1991. godine broj poljoprivrednih gazdinstava iznosio je 27262 ili 36% od ukupnog broja domaćinstava.

Poljoprivreda je uz prehrambenu industriju najznačajnija djelatnost s dominantnom ulogom u ukupnoj privrednoj strukturi. Prije hrvatskog Domovinskog rata preko 50% stanovništva svoj osnovni izvor egzistencije imalo je upravo u ovoj djelatnosti čiju podlogu razvitka čine meliorirane zemljišne površine, koje zahvaljujući veoma visokom bonitetu tla s pravom nose atribute najkvalitetnijih ratarskih površina na prostoru Republike Hrvatske.

Kultura[uredi | uredi izvor]

Tradicijski život i kultura područja krajnjeg istoka Hrvatske vrlo je znakovita, raznolika i bogata. Po kulturološkim se očitovanjima Vukovarsko - srijemski kanton ubraja u panonsku kulturnu zonu s užim specifičnim područjima: iločki kraj i vukovarsko - srijemsko šokačko područje, vinkovački slavonski, ali i srijemski šokački kraj i županjska Posavina s posebnostima Cvelferije i specifičnostima ostaloga dijela Šokadije.

Reference[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: