Idi na sadržaj

Vukovarsko-srijemska županija

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Vukovarsko-srijemska županija
Zastava Vukovarsko-srijemska županija
Zastava
Službeni grb Vukovarsko-srijemska županija
Grb
Geografski položaj u Hrvatskoj
Geografski položaj u Hrvatskoj
Država Hrvatska
SjedišteVukovar
Vlada
  ŽupanIvan Bosančić (HDZ)
Površina
  Ukupno2.454 km2
Stanovništvo (2021.)
  Ukupno143.113
  Gustoća58,31 /km2

Vukovarsko-srijemska županija je najistočnija hrvatska županija i nalazi se na prostoru zapadnog Srema. Kroz županiju prolaze važni međunarodni kopneni i riječni pravci (Dunav i Sava).

Administrativna podjela

[uredi | uredi izvor]

Županija je podijeljena na 5 gradova i 26 općina.

Gradovi:

GradGrbPovršinaBr. stanovnikaNaselja
Ilok129,46 km²5.045
Otok136,00 km²4.899
Vinkovci94,21 km²30.842
Vukovar98,78 km²23.175
Županja88,94 km²9.153

Općine:

OpćinaGrbPovršinaBr. stanovnikaNaselja
Andrijaševci36,92 km²3.441
Babina Greda79,51 km²2.762
Bogdanovci51,76 km²1.545
Borovo28,13 km²3.555
Bošnjaci94,96 km²2.868
Cerna69,26 km²3.712
Drenovci200,02 km²3.662
Gradište57,56 km²2.227
Gunja31,06 km²2.600
Ivankovo103,43 km²6.543
Jarmina12,94 km²2.016
Lovas42,52 km²980
Markušica74,29 km²1.773
Negoslavci21,21 km²983
Nijemci224,68 km²3.526
Nuštar43,33 km²4.861
Privlaka52,41 km²2.192
Stari Jankovci95,16 km²3.271
Stari Mikanovci54,50 km²2.419
Štitar40,12 km²1.552
Tompojevci72,81 km²1.116
Tordinci50,17 km²1.657
Tovarnik64,56 km²2.067
Trpinja123,87 km²4.167
Vođinci21,26 km²1.634
Vrbanja191,00 km²2.870

Stanovništvo

[uredi | uredi izvor]
Broj stanovnika po popisima[1]
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
86.768101.029104.801117.918125.569129.754127.417139.340152.472166.956193.224217.115223.919231.241204.768179.521143.113
Starosna piramida Vukovarsko-srijemske županije prema popisu stanovništva iz 2011. g.

Geografija

[uredi | uredi izvor]

Površina Vukovarsko-srijemske županije iznosi 2.448 km2. Nalazi se na krajnjem sjeveroistoku Republike Hrvatke između rijeka Dunava i Save.

Najviša nadmorska visina je 294 m (tačka Čukala kod Iloka), a najniža 78 m (Spačva).Na istoku sa nalaze obronci Fruške gore i polako se spuštaju u Vukovarski ravnjak,a na zapadu se nalazi planina Dilj kod koje započinje vinkovačko-đakovački ravnjak.

Kroz županiju teku rijeke:

  • Dunav - ulijeva se u Crno more
  • Sava - ulijeva se u Dunav
  • Vuka - ulijeva se u Dunav
  • Bosut - ulijeva se u Savu
  • Berava - ulijeva se u Bosut
  • Biđ - ulijeva se u Bosut
  • Studva - ulijeva se u Bosut
  • Spačva - ulijeva se u Bosut

Klima je umjereno kontinentalna sa srednjom godišnjom temperaturom od 11 °C. Najviša godišnja temperatura dostiže do 30 °C.

Prema strukturi površina u županiji prevladavaju oranice, vinogradi, voćnjaci i šume. Oranica ima oko 150000 ha (vrlo plodna zemlja), a najplodnija se nalazi na vukovarskom ravnjaku. Ratarske površine su meliorirane i komasirane i omogućuju strojnu obradu i visoke prinose.

Najviše se proizvode pšenica, kukuruz, šećerna repa i duhan, a u području od Vukovara do Iloka poseban je naglasak dan na vinogradarstvo i vinarstvo.

Šume pokrivaju površinu od 70.000 ha. Naročito su poznate šume hrasta lužnjaka u spačvanskom šumskom bazenu.

Privreda

[uredi | uredi izvor]

Vukovarsko-srijemska županija raspolaže bogatim prirodnim resursima od kojih su najznačajniji obradive površine, šume, nalazišta nafte, zemnog plina, gline i šljunka te razvijena hidrografska mreža.

Također je važan i izuzetno povoljan geoprometni položaj, koji se nalazi na raskrsnici saobraćajnica koje povezuju Istok sa Zapadom te Srednju Evropu s izlaskom na more. Sve to rezultiralo je tradicionalnom ratarsko - stočarskom proizvodnjom i šumarstvom, razvitkom industrije i trgovine te konačno veoma bogate kulture.

Ne manje značajnu ulogu ima ljudski radni potencijal, kojeg je u strukturi stanovništva oko 65% ili blizu 150.000. Prema popisu iz 1991. godine broj poljoprivrednih gazdinstava iznosio je 27.262 ili 36% od ukupnog broja domaćinstava.

Poljoprivreda je uz prehrambenu industriju najznačajnija djelatnost s dominantnom ulogom u ukupnoj privrednoj strukturi. Prije hrvatskog Domovinskog rata preko 50% stanovništva svoj osnovni izvor egzistencije imalo je upravo u ovoj djelatnosti čiju podlogu razvitka čine meliorirane zemljišne površine, koje zahvaljujući veoma visokom bonitetu tla s pravom nose atribute najkvalitetnijih ratarskih površina na prostoru Republike Hrvatske.

Kultura

[uredi | uredi izvor]

Po kulturološkim se očitovanjima Vukovarsko- srijemska żupanija ubraja u panonsku kulturnu zonu s užim specifičnim područjima: iločki kraj i vukovarsko - srijemsko šokačko područje, vinkovački slavonski, ali i srijemski šokački kraj i županjska Posavina s posebnostima Cvelferije i specifičnostima ostaloga dijela Šokadije.

Reference

[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]