Vukovarsko-srijemska županija

Vukovarsko-srijemska županija
Vukovarsko-srijemska županija
Županija
	Zastava Grb
	; Geografski položaj u Hrvatskoj
Država	Hrvatska
Sjedište	Vukovar
Vlada
• Župan	Damir Dekanić
Površina
• Ukupno	2.454 km2
Stanovništvo (2021.)
• Ukupno	143.113
• Gustoća	58,31 /km2

Vukovarsko-srijemska županija je najistočnija hrvatska županija i nalazi se na prostoru zapadnog Srema. Kroz županiju prolaze važni međunarodni kopneni i riječni pravci (Dunav i Sava).

Administrativna podjela[uredi | uredi izvor]

Županija je podijeljena na 5 gradova i 26 općina.

Gradovi:

Grad	Površina	Br. stanovnika	Naselja
Ilok	129,46 km²	5.045	Bapska • Ilok • Mohovo • Šarengrad
Otok	136,00 km²	4.899	Komletinci • Otok
Vinkovci	94,21 km²	30.842	Mirkovci • Vinkovci
Vukovar	98,78 km²	23.175	Grabovo-dio (Ovčara, Jakobovac) • Lipovača • Sotin • Vukovar
Županja	88,94 km²	9.153	Županja

Općine:

Općina	Površina	Br. stanovnika	Naselja
Andrijaševci	36,92 km²	3.441	Andrijaševci • Rokovci
Babina Greda	79,51 km²	2.762	Babina Greda
Bogdanovci	51,76 km²	1.545	Bogdanovci • Petrovci • Svinjarevci
Borovo	28,13 km²	3.555	Borovo
Bošnjaci	94,96 km²	2.868	Bošnjaci
Cerna	69,26 km²	3.712	Cerna • Šiškovci
Drenovci	200,02 km²	3.662	Drenovci • Đurići • Posavski Podgajci • Račinovci • Rajevo Selo
Gradište	57,56 km²	2.227	Gradište
Gunja	31,06 km²	2.600	Gunja
Ivankovo	103,43 km²	6.543	Ivankovo • Prkovci • Retkovci
Jarmina	12,94 km²	2.016	Jarmina
Lovas	42,52 km²	980	Lovas • Opatovac
Markušica	74,29 km²	1.773	Gaboš • Karadžićevo • Markušica • Ostrovo • Podrinje
Negoslavci	21,21 km²	983	Negoslavci
Nijemci	224,68 km²	3.526	Apševci • Banovci • Donje Novo Selo • Đeletovci • Lipovac • Nijemci • Podgrađe • Vinkovački Banovci
Nuštar	43,33 km²	4.861	Cerić • Marinci • Nuštar
Privlaka	52,41 km²	2.192	Privlaka
Stari Jankovci	95,16 km²	3.271	Novi Jankovci • Orolik • Slakovci • Srijemske Laze • Stari Jankovci
Stari Mikanovci	54,50 km²	2.419	Novi Mikanovci • Stari Mikanovci
Štitar	40,12 km²	1.552	Štitar
Tompojevci	72,81 km²	1.116	Berak • Bokšić • Čakovci • Grabovo • Mikluševci • Tompojevci
Tordinci	50,17 km²	1.657	Antin • Korog • Mlaka Antinska • Tordinci
Tovarnik	64,56 km²	2.067	Ilača • Tovarnik
Trpinja	123,87 km²	4.167	Bobota • Bršadin • Ćelije • Ludvinci • Pačetin • Trpinja • Vera
Vođinci	21,26 km²	1.634	Vođinci
Vrbanja	191,00 km²	2.870	Soljani • Strošinci • Vrbanja

Ilok

Otok

Vinkovci

VUKOVAR

Županja

Položaj gradskih (

) i općinskih sjedišta (

) na karti Vukovarsko-srijemske županije

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Broj stanovnika po popisima^[1]
1857.	1869.	1880.	1890.	1900.	1910.	1921.	1931.	1948.	1953.	1961.	1971.	1981.	1991.	2001.	2011.	2021.
86.768	101.029	104.801	117.918	125.569	129.754	127.417	139.340	152.472	166.956	193.224	217.115	223.919	231.241	204.768	179.521	143.113

Starosna piramida Vukovarsko-srijemske županije prema popisu stanovništva iz 2011. g.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Površina Vukovarsko-srijemskog kantona iznosi 2.448 km². Nalazi se na krajnjem sjeveroistoku Republike Hrvatke između rijeka Dunava i Save.

Najviša nadmorska visina je 294 m (tačka Čukala kod Iloka),a najmanja 78m (Spačva).Na istoku sa nalaze obronci Fruške gore i polako se spuštaju u Vukovarski ravnjak,a na zapadu se nalazi planina Dilj kod koje započinje vinkovačko-đakovački ravnjak.

Kroz Vukovarsko-srijemski kanton teku sljedeće rijeke:

Dunav - ulijeva se u Crno more
Sava - ulijeva se u Dunav
Vuka - ulijeva se u Dunav
Bosut - ulijeva se u Savu
Berava - ulijeva se u Bosut
Biđ - ulijeva se u Bosut
Studva - ulijeva se u Bosut
Spačva - ulijeva se u Bosut

Klima je umjereno kontinentalna sa srednjom godišnjom temperaturom od 11oC. Najviša godišnja temperatura dostiže do 30oC.

Prema strukturi površina u kantonu prevladavaju oranice, vinogradi, voćnjaci i šume. Oranica ima oko 150000ha (vrlo plodna zemlja), a najplodnija se nalazi na vukovarskom ravnjaku. Ratarske površine su meliorirane i komasirane i omogućuju strojnu obradu i visoke prinose.

Najviše se proizvode pšenica, kukuruz, šećerna repa i duhan, a u području od Vukovara do Iloka poseban je naglasak dan na vinogradarstvo i vinarstvo.

Šume pokrivaju površinu od 70.000 ha.Naročito su poznate šume hrasta lužnjaka u spačvanskom šumskom bazenu.

Privreda[uredi | uredi izvor]

Vukovarsko-srijemski kanton raspolaže bogatim prirodnim resursima od kojih su najznačajniji obradive površine, šume, nalazišta nafte, zemnog plina, gline i šljunka te razvijena hidrografska mreža.

Također je važan i izuzetno povoljan geoprometni položaj kantona, koji se nalazi na raskrsnici saobraćajnica koje povezuju Istok sa Zapadom te Srednju Evropu s izlaskom na more. Sve to rezultiralo je tradicionalnom ratarsko - stočarskom proizvodnjom i šumarstvom, razvitkom industrije i trgovine te konačno veoma bogate kulture.

Ne manje značajnu ulogu ima ljudski radni potencijal, kojeg je u strukturi stanovništva kantona oko 65% ili blizu 150000. Prema popisu iz 1991. godine broj poljoprivrednih gazdinstava iznosio je 27262 ili 36% od ukupnog broja domaćinstava.

Poljoprivreda je uz prehrambenu industriju najznačajnija djelatnost s dominantnom ulogom u ukupnoj privrednoj strukturi. Prije hrvatskog Domovinskog rata preko 50% stanovništva svoj osnovni izvor egzistencije imalo je upravo u ovoj djelatnosti čiju podlogu razvitka čine meliorirane zemljišne površine, koje zahvaljujući veoma visokom bonitetu tla s pravom nose atribute najkvalitetnijih ratarskih površina na prostoru Republike Hrvatske.

Kultura[uredi | uredi izvor]

Tradicijski život i kultura područja krajnjeg istoka Hrvatske vrlo je znakovita, raznolika i bogata. Po kulturološkim se očitovanjima Vukovarsko - srijemski kanton ubraja u panonsku kulturnu zonu s užim specifičnim područjima: iločki kraj i vukovarsko - srijemsko šokačko područje, vinkovački slavonski, ali i srijemski šokački kraj i županjska Posavina s posebnostima Cvelferije i specifičnostima ostaloga dijela Šokadije.