Idi na sadržaj

Zagrebačka županija

Pregledano
S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Zagrebačka županija
Županija
Zastava Zagrebačka županija
Zastava
Grb Zagrebačka županija
Grb
Zagrebačka županija unutar Hrvatske
Zagrebačka županija unutar Hrvatske
DržavaHrvatska
Sjedište županijeZagreb[1]
Vlada
 • ŽupanStjepan Kožić (HSS)
 • Skupština
51 član
Površina[2]
 • Ukupno3.060 km2
Stanovništvo (2021.)[3]
 • Ukupno299.985
 • Gustoća98,03 /km2
Pozivni broj01
ISO 3166 kodHR-01
Veb-sajtwww.zagrebacka-zupanija.hr

Zagrebačka županija se nalazi u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.

Historija

[uredi | uredi izvor]

Županijska uprava

[uredi | uredi izvor]

Geografija

[uredi | uredi izvor]

Županija se nalazi u srednjoj Hrvatskoj. Obrubljuje Grad Zagreb sa zapadne, južne i istočne strane pa se često naziva "zagrebačkim prstenom". Geografski je dosta raznolika cjelina (Marijagoričko pobrđe i Žumberak na zapadu, nisko Turopolje i Pokuplje na jugu, nizijski krajevi na istoku). Površina županije iznosi 3078 km2.

Reljef i tlo

[uredi | uredi izvor]

Na zapadu prevladavaju brežuljkasti i gorski krajevi, a na jugu i istoku nizije. Najviši su dijelovi Žumberačka gora i Samoborsko gorje na jugozapadu i rubni dijelovi Medvednice na sjeveru. Na jugu niske Vukomeričke gorice razdvajaju nisko Turopolje od donjeg Pokuplja. Najveće ravnice pružaju se na istoku, u porječju rijeke Lonje.

Tlo je srednjeg kavliteta. Uz rijeke i u vlažnijim nizijama prevladavaju aluvijalna i močvarna glejna tla, na ocjeditim ravničarskim dijelovima pseudoglejna tla, a u brdskim predjelima smeđa kisela i lesivirana tla.

Sava je najveća rijeka, a njezinom riječnom toku pripadaju sve ostale rijeke u županiji (Kupa, Lonja, Krapina, Sutla, Odra i dr.). U jastrebarskom kraju i Pokuplju ima nekoliko ribnjaka. Crna mlaka dijelom je pretvorena u ribnjak, a dijelom je očuvana kao močvara i ptičji rezervat. U županiji ima nekoliko jezera koja su nastala vađenjem šljunka (pokraj Velike Gorice i Zaprešića).

Umjerena kontinentalna klima s toplim ljetima i umjereno hladnim zimama, povremeno sa snježnim padavinama. Najviše padavina ima u kasno proljeće, rano ljeto i jesen, a najmanje u zimi i u rano proljeće. Nema izrazito sušnih niti vlažnih perioda, a godišnja količina padavina smanjuje se od zapada prema istoku.

Najviše očuvanih šuma ima u gorskim krajevima i niskim i slabo naseljenim naplavinim dijelovima Pokuplja. U vlažnim nizijama, prevladava hrast lužnjak, na ocjeditim dijelovima i prigorjima hrast kitnjak, a u brdskim krajevima bukva, mjestimično sa jelom.

Administrativna podjela

[uredi | uredi izvor]

Županija je podijeljena na 9 gradova i 25 općina.

GradGrbPovršinaBr. stanovnikaNaselja
Dugo Selo51,00 km²17.676
Ivanić-Grad173,60 km²12.982
Jastrebarsko229,00 km²14.562
Samobor250,00 km²37.435
Sveta Nedelja40,00 km²18.221
Sveti Ivan Zelina184,00 km²14.602
Velika Gorica328,65 km²61.075
Vrbovec159,20 km²12.981
Zaprešić52,60 km²24.133
OpćinaGrbPovršinaBr. stanovnikaNaselja
Bedenica21,70 km²1.266
Bistra52,70 km²6.444
Brckovljani71,10 km²5.876
Brdovec37,60 km²10.737
Dubrava115,00 km²4.520
Dubravica20,60 km²1.192
Farkaševac73,70 km²1.562
Gradec88,90 km²3.189
Jakovlje35,70 km²3.797
Klinča Sela77,60 km²5.044
Kloštar Ivanić79,00 km²5.523
Krašić71,20 km²2.250
Kravarsko58,33 km²1.824
Križ118,00 km²6.098
Luka17,40 km²1.265
Marija Gorica17,20 km²2.094
Orle57,60 km²1.765
Pisarovina145,00 km²3.484
Pokupsko122,00 km²1.926
Preseka47,90 km²1.129
Pušća18,20 km²2.564
Rakovec34,88 km²1.141
Rugvica93,70 km²7.133
Stupnik24,90 km²3.886
Žumberak110,00 km²609

Stanovništvo

[uredi | uredi izvor]
Broj stanovnika po popisima[4]
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
134.754146.592155.324178.938194.643211.150208.141224.095227.538233.411233.875232.836259.429282.989309.696317.606299.985
Starosna piramida Zagrebačke županije prema popisu stanovništva iz 2011. g.

Privreda

[uredi | uredi izvor]

Industrija i trgovina daju 2/3 prihoda, slijede poljoprivreda i saobraćaj. Poljoprivreda je najrazvijenija u vrbovečkom kraju, a vinogradarstvo u zelinskom i jastrebarskom kraju. Pokraj Ivanić Grada ima ležišta nafte i zemnoga plina. U mnogim naseljima širom županija nalaze se brojne manje industrijske kompanije.

Kultura

[uredi | uredi izvor]

Gradska jezgra Samobora, ostatci Zelingrada i Okićgrada, primjeri turopoljskog drevne arhitekture (crkva sv. Barbare u Velikoj Mlaki i dr.), dvorac i barokna crkva u Jastrebarskom, tzv. staza šest dvoraca na zaprešićkom području, među kojima su najpoznatiji Novi dvori bana Josipa Jelačića i dr.

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ↑ http://www.zagrebacka-zupanija.hr/o_zagrebackoj_zupaniji
  2. ↑ Ostroški, Ljiljana, ured. (decembar 2015). Statistički ljetopis Republike Hrvatske 2015 (PDF) (jezik: hrvatski i engleski). 47. Zagreb: Državni zavod za statistiku Hrvatske. str. 62. ISSN 1333-3305. Arhivirano s originala (PDF), 28. 4. 2016. Pristupljeno 14. 1. 2020.
  3. ↑ "Stanovništvo po godinama i polu po općinama, popis 2011, Zagrebačka županija". Census of Population, Households and Dwellings 2011. Zagreb: Državni zavod za statistiku Hrvatske. decembar 2012. Arhivirano s originala, 20. 8. 2020. Pristupljeno 14. 1. 2020.
  4. ↑ - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Zagrebačka_županija&oldid=3669727"