Zagrebačka županija
Zagrebačka županija | |
|---|---|
 Zastava  Grb | |
 Zagrebačka županija unutar Hrvatske | |
| Država | Hrvatska |
| Sjedište županije | Zagreb[1] |
| Vlada | |
| • Župan | Stjepan Kožić (HSS) |
| • Skupština | 51 član |
| Površina[2] | |
| • Ukupno | 3.060 km2 |
| Stanovništvo (2011)[3] | |
| • Ukupno | 317.606 |
| • Gustoća | 103,79 /km2 |
| Pozivni broj | 01 |
| ISO 3166 kod | HR-01 |
| Veb-sajt | www |
Zagrebačka županija se nalazi u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.
Historija[uredi | uredi izvor]
![[icon]](/wiki/Datoteka:Wiki_letter_w_cropped.svg){kind=small} | Ovaj odlomak potrebno je proširiti. |
Županijska uprava[uredi | uredi izvor]
| Ovaj odlomak potrebno je proširiti. |
Geografija[uredi | uredi izvor]
Županija se nalazi u srednjoj Hrvatskoj. Obrubljuje Grad Zagreb sa zapadne, južne i istočne strane pa se često naziva "zagrebačkim prstenom". Geografski je dosta raznolika cjelina (Marijagoričko pobrđe i Žumberak na zapadu, nisko Turopolje i Pokuplje na jugu, nizijski krajevi na istoku). Površina županije iznosi 3078 km2.
Reljef i tlo[uredi | uredi izvor]
Na zapadu prevladavaju brežuljkasti i gorski krajevi, a na jugu i istoku nizije. Najviši su dijelovi Žumberačka gora i Samoborsko gorje na jugozapadu i rubni dijelovi Medvednice na sjeveru. Na jugu niske Vukomeričke gorice razdvajaju nisko Turopolje od donjeg Pokuplja. Najveće ravnice pružaju se na istoku, u porječju rijeke Lonje.
Tlo je srednjeg kavliteta. Uz rijeke i u vlažnijim nizijama prevladavaju aluvijalna i močvarna glejna tla, na ocjeditim ravničarskim dijelovima pseudoglejna tla, a u brdskim predjelima smeđa kisela i lesivirana tla.
Vode[uredi | uredi izvor]
Sava je najveća rijeka, a njezinom riječnom toku pripadaju sve ostale rijeke u županiji (Kupa, Lonja, Krapina, Sutla, Odra i dr.). U jastrebarskom kraju i Pokuplju ima nekoliko ribnjaka. Crna mlaka dijelom je pretvorena u ribnjak, a dijelom je očuvana kao močvara i ptičji rezervat. U županiji ima nekoliko jezera koja su nastala vađenjem šljunka (pokraj Velike Gorice i Zaprešića).
Klima[uredi | uredi izvor]
Umjerena kontinentalna klima s toplim ljetima i umjereno hladnim zimama, povremeno sa snježnim padavinama. Najviše padavina ima u kasno proljeće, rano ljeto i jesen, a najmanje u zimi i u rano proljeće. Nema izrazito sušnih niti vlažnih perioda, a godišnja količina padavina smanjuje se od zapada prema istoku.
Šume[uredi | uredi izvor]
Najviše očuvanih šuma ima u gorskim krajevima i niskim i slabo naseljenim naplavinim dijelovima Pokuplja. U vlažnim nizijama, prevladava hrast lužnjak, na ocjeditim dijelovima i prigorjima hrast kitnjak, a u brdskim krajevima bukva, mjestimično sa jelom.
Administrativna podjela[uredi | uredi izvor]
Županija je podijeljena na 9 gradova i 25 općina.
.gif)
.gif)
.gif)
.gif)
.gif)
.gif)
.gif)
.gif)
.gif)
.gif)
.gif)
.gif)
.gif)
.gif)
.gif)
.gif)
.gif)
.gif)
.gif)
.gif)
.gif)
.gif)
.gif)
.gif)
.gif)
.gif)
.gif)
.gif)
.gif)
.gif)
 |
Stanovništvo[uredi | uredi izvor]
| Broj stanovnika po popisima[4] | |||||||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
| 1857 | 1869 | 1880 | 1890 | 1900 | 1910 | 1921 | 1931 | 1948 | 1953 | 1961 | 1971 | 1981 | 1991 | 2001 | 2011 |
| 134.754 | 146.592 | 155.324 | 178.938 | 194.643 | 211.150 | 208.141 | 224.095 | 227.538 | 233.411 | 233.875 | 232.836 | 259.429 | 282.989 | 309.696 | 317.606 |
Županija u cjelini ima porast broja stanovnika (sa 283.298 st. u 1991., na 309.696 st. u 2001. (159.615 žena i 150.081 muškarac)), što je 7 % ukupnog stanovništva Hrvatske, a najbrže se razvijaju naselja u blizina Zagreba. Prosječna gustoća naseljenosti je nešto veća od državnog prosjeka, najslabije su naseljeni viši gorski krajevi i naplavne nizine. Najveća su naselja Velika Gorica (63.517 st), Samobor (36.206 st.) i Zaprešić (23.125 st.).
Etnički sastav (2001.): Hrvati 96,2 %, Srbi 0,9 %, Bošnjaci 0,3 % i drugi.
U devet gradskih naselja živi 31% stanovništva županije.
Privreda[uredi | uredi izvor]
Industrija i trgovina daju 2/3 prihoda, slijede poljoprivreda i saobraćaj. Poljoprivreda je najrazvijenija u vrbovečkom kraju, a vinogradarstvo u zelinskom i jastrebarskom kraju. Pokraj Ivanić Grada ima ležišta nafte i zemnoga plina. U mnogim naseljima širom županija nalaze se brojne manje industrijske kompanije.
Kultura[uredi | uredi izvor]
Gradska jezgra Samobora, ostatci Zelingrada i Okićgrada, primjeri turopoljskog drevne arhitekture (crkva sv. Barbare u Velikoj Mlaki i dr.), dvorac i barokna crkva u Jastrebarskom, tzv. staza šest dvoraca na zaprešićkom području, među kojima su najpoznatiji Novi dvori bana Josipa Jelačića i dr.
Također pogledajte[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ http://www.zagrebacka-zupanija.hr/o_zagrebackoj_zupaniji
- ^ Ostroški, Ljiljana, ured. (decembar 2015). Statistički ljetopis Republike Hrvatske 2015 (PDF) (jezik: hrvatski i engleski). 47. Zagreb: Državni zavod za statistiku Hrvatske. str. 62. ISSN 1333-3305. Pristupljeno 14. 1. 2020. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ^ "Stanovništvo po godinama i polu po općinama, popis 2011, Zagrebačka županija". Census of Population, Households and Dwellings 2011. Zagreb: Državni zavod za statistiku Hrvatske. decembar 2012. Pristupljeno 14. 1. 2020. CS1 održavanje: nepreporučeni parametar (link)
- ^ - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.
Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]
 |
Commons ima datoteke na temu: Zagrebačka županija |
- Službena stranica Zagrebačke županije
- Informacije o Zagrebačkoj županiji
- Turistička zajednica Zagrebačke županije
Gradovi i općine u Zagrebačkoj županiji | ||
|---|---|---|
| Gradovi |  | |
| Općine | ||