Zagrebačka županija

Zagrebačka županija
(Zastava) (Grb)
Sjedište županije	Zagreb
Površina	3078 km2
Stanovništvo  - Ukupno  - Gustoća	309 696 100,62/km2;
Premijer	Stjepan Kožić

karta Zagrebačke županije

Zagrebačka županija se nalazi u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.

Historija

Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Županijska uprava

Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Geografija

Županija se nalazi u srednjoj Hrvatskoj. Obrubljuje Grad Zagreb sa zapadne, južne i istočne strane pa se često naziva "zagrebačkim prstenom". Geografski je dosta raznolika cjelina (Marijagoričko pobrđe i Žumberak na zapadu, nisko Turopolje i Pokuplje na jugu, nizijski krajevi na istoku). Površina županije iznosi 3078 km².

Reljef i tlo

Na zapadu prevladavaju brežuljkasti i gorski krajevi, a na jugu i istoku nizije. Najviši su dijelovi Žumberačka gora i Samoborsko gorje na jugozapadu i rubni dijelovi Medvednice na sjeveru. Na jugu niske Vukomeričke gorice razdvajaju nisko Turopolje od donjeg Pokuplja. Najveće ravnice pružaju se na istoku, u porječju rijeke Lonje.

Tlo je srednjeg kavliteta. Uz rijeke i u vlažnijim nizijama prevladavaju aluvijalna i močvarna glejna tla, na ocjeditim ravničarskim dijelovima pseudoglejna tla, a u brdskim predjelima smeđa kisela i lesivirana tla.

Vode

Sava je najveća rijeka, a njezinom riječnom toku pripadaju sve ostale rijeke u županiji (Kupa, Lonja, Krapina, Sutla, Odra i dr.). U jastrebarskom kraju i Pokuplju ima nekoliko ribnjaka. Crna mlaka dijelom je pretvorena u ribnjak, a dijelom je očuvana kao močvara i ptičji rezervat. U županiji ima nekoliko jezera koja su nastala vađenjem šljunka (pokraj Velike Gorice i Zaprešića).

Klima

Umjerena kontinentalna klima s toplim ljetima i umjereno hladnim zimama, povremeno sa snježnim padavinama. Najviše padavina ima u kasno proljeće, rano ljeto i jesen, a najmanje u zimi i u rano proljeće. Nema izrazito sušnih niti vlažnih perioda, a godišnja količina padavina smanjuje se od zapada prema istoku.

Šume

Najviše očuvanih šuma ima u gorskim krajevima i niskim i slabo naseljenim naplavinim dijelovima Pokuplja. U vlažnim nizijama, prevladava hrast lužnjak, na ocjeditim dijelovima i prigorjima hrast kitnjak, a u brdskim krajevima bukva, mjestimično sa jelom.

Stanovništvo

Županija u cjelini ima porast broja stanovnika (sa 283.298 st. u 1991., na 309.696 st. u 2001. (159.615 žena i 150.081 muškarac)), što je 7 % ukupnog stanovništva Hrvatske, a najbrže se razvijaju naselja u blizina Zagreba. Prosječna gustoća naseljenosti je nešto veća od državnog prosjeka, najslabije su naseljeni viši gorski krajevi i naplavne nizine. Najveća su naselja Velika Gorica (63.517 st), Samobor (36.206 st.) i Zaprešić (23.125 st.).

Etnički sastav (2001.): Hrvati 96,2 %, Srbi 0,9 %, Bošnjaci 0,3 % i drugi.

U osam gradskih naselja živi 31% stanovništva županije.

Gradovi

Županija je podijeljena na 8 gradova i 26 općina. Tih 8 gradova je:

• Dugo Selo
• Ivanić Grad
• Jastrebarsko
• Samobor
• Sveti Ivan Zelina
• Velika Gorica
• Vrbovec
• Zaprešić
• Sveta Nedelja

Privreda

Industrija i trgovina daju 2/3 prihoda, slijede poljoprivreda i saobraćaj. Poljoprivreda je najrazvijenija u vrbovečkom kraju, a vinogradarstvo u zelinskom i jastrebarskom kraju. Pokraj Ivanić Grada ima ležišta nafte i zemnoga plina. U mnogim naseljima širom županija nalaze se brojne manje industrijske kompanije.

Kultura

Gradska jezgra Samobora, ostatci Zelingrada i Okićgrada, primjeri turopoljskog drevne arhitekture (crkva sv. Barbare u Velikoj Mlaki i dr.), dvorac i barokna crkva u Jastrebarskom, tzv. staza šest dvoraca na zaprešićkom području, među kojima su najpoznatiji Novi dvori bana Josipa Jelačića i dr.

Vanjski linkovi

• Službena stranica Zagrebačke županije
• Informacije o Zagrebačkoj županiji
• Turistička zajednica Zagrebačke županije

Također pogledajte

• Psihijatrijska bolnica Jankomir