Zagrebačka županija

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Zagrebačka županija
Županija
Zastava Zagrebačka županija
Zastava		Grb Zagrebačka županija
Grb
Zagrebačka županija unutar Hrvatske
Zagrebačka županija unutar Hrvatske
Država Hrvatska
Sjedište županije Zagreb[1]
Vlada
 • Župan Stjepan Kožić (HSS)
 • Skupština
Površina[2]
 • Ukupno 3.060 km2
Stanovništvo (2011)[3]
 • Ukupno 317.606
 • Gustoća 100/km2
Pozivni broj 01
ISO 3166 kod HR-01
Veb-sajt www.zagrebacka-zupanija.hr

Zagrebačka županija se nalazi u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.

Historija[uredi | uredi izvor]

Županijska uprava[uredi | uredi izvor]

Geografija[uredi | uredi izvor]

Županija se nalazi u srednjoj Hrvatskoj. Obrubljuje Grad Zagreb sa zapadne, južne i istočne strane pa se često naziva "zagrebačkim prstenom". Geografski je dosta raznolika cjelina (Marijagoričko pobrđe i Žumberak na zapadu, nisko Turopolje i Pokuplje na jugu, nizijski krajevi na istoku). Površina županije iznosi 3078 km2.

Reljef i tlo[uredi | uredi izvor]

Na zapadu prevladavaju brežuljkasti i gorski krajevi, a na jugu i istoku nizije. Najviši su dijelovi Žumberačka gora i Samoborsko gorje na jugozapadu i rubni dijelovi Medvednice na sjeveru. Na jugu niske Vukomeričke gorice razdvajaju nisko Turopolje od donjeg Pokuplja. Najveće ravnice pružaju se na istoku, u porječju rijeke Lonje.

Tlo je srednjeg kavliteta. Uz rijeke i u vlažnijim nizijama prevladavaju aluvijalna i močvarna glejna tla, na ocjeditim ravničarskim dijelovima pseudoglejna tla, a u brdskim predjelima smeđa kisela i lesivirana tla.

Vode[uredi | uredi izvor]

Sava je najveća rijeka, a njezinom riječnom toku pripadaju sve ostale rijeke u županiji (Kupa, Lonja, Krapina, Sutla, Odra i dr.). U jastrebarskom kraju i Pokuplju ima nekoliko ribnjaka. Crna mlaka dijelom je pretvorena u ribnjak, a dijelom je očuvana kao močvara i ptičji rezervat. U županiji ima nekoliko jezera koja su nastala vađenjem šljunka (pokraj Velike Gorice i Zaprešića).

Klima[uredi | uredi izvor]

Umjerena kontinentalna klima s toplim ljetima i umjereno hladnim zimama, povremeno sa snježnim padavinama. Najviše padavina ima u kasno proljeće, rano ljeto i jesen, a najmanje u zimi i u rano proljeće. Nema izrazito sušnih niti vlažnih perioda, a godišnja količina padavina smanjuje se od zapada prema istoku.

Šume[uredi | uredi izvor]

Najviše očuvanih šuma ima u gorskim krajevima i niskim i slabo naseljenim naplavinim dijelovima Pokuplja. U vlažnim nizijama, prevladava hrast lužnjak, na ocjeditim dijelovima i prigorjima hrast kitnjak, a u brdskim krajevima bukva, mjestimično sa jelom.

Administrativna podjela[uredi | uredi izvor]

Županija je podijeljena na 9 gradova i 25 općina.

Grad Grb Površina Br. stanovnika Naselja
Dugo Selo Dugo Selo (grb 2).gif 51,00 km² 17.466
Ivanić–Grad Ivanić-Grad (grb 2).gif 173,60 km² 14.548
Jastrebarsko Jastrebarsko (grb).gif 229,00 km² 15.866
Samobor Samobor (grb).gif 250,00 km² 37.633
Sveta Nedelja Zg-sn.gif 40,00 km² 18.059
Sveti Ivan Zelina Sveti Ivan Zelina (grb 2).gif 184,00 km² 15.959
Velika Gorica Velika Gorica.svg 328,65 km² 63.517
Vrbovec Vrbovec (grb 2).gif 159,20 km² 14.797
Zaprešić Grb Zaprešića.png 52,60 km² 25.223
Općina Grb Površina Br. stanovnika Naselja
Bedenica Bedenica (grb).gif 21,70 km² 1.432
Bistra Bistra (grb).gif 52,70 km² 6.632
Brckovljani Brckovljani (grb).gif 71,10 km² 6.837
Brdovec Brdovec (grb 2).gif 37,60 km² 11.134
Dubrava Dubrava (grb).gif 115,00 km² 5.245
Dubravica Dubravica (Zagrebačka županija).gif 20,60 km² 1.437
Farkaševac Farkaševac (grb 2).gif 73,70 km² 1.937
Gradec Gradec (grb).gif 88,90 km² 3.681
Jakovlje Jakovlje (grb 2).gif 35,70 km² 3.930
Klinča Sela Klinča Sela (grb 2).gif 77,60 km² 5.231
Kloštar Ivanić Kloštar Ivanić (grb 2).gif 79,00 km² 6.091
Krašić Krašić (grb 2).gif 71,20 km² 2.640
Kravarsko Kravarsko (grb 2).gif 58,33 km² 1.987
Križ Križ (grb 2).gif 118,00 km² 6.963
Luka Luka (grb 2).gif 17,40 km² 1.351
Marija Gorica Marija Gorica (grb).gif 17,20 km² 2.233
Orle Orle2 (grb).gif 57,60 km² 1.975
Pisarovina Pisarovina (grb).gif 145,00 km² 3.689
Pokupsko Pokupsko (grb).gif 122,00 km² 2.224
Preseka 47,90 km² 1.448
Pušća Pušća (grb 2).gif 18,20 km² 2.700
Rakovec Rakovec (grb).gif 34,88 km² 1.252
Rugvica Rugvica (grb).gif 93,70 km² 7.871
Stupnik Stupnik (grb).gif 24,90 km² 3.735
Žumberak Žumberak (grb).gif 110,00 km² 883
Položaj gradskih (Red pog.svg) i općinskih sjedišta (Blue pog.svg) na karti Zagrebačke županije

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Broj stanovnika po popisima[4]
1857 1869 1880 1890 1900 1910 1921 1931 1948 1953 1961 1971 1981 1991 2001 2011
134.754 146.592 155.324 178.938 194.643 211.150 208.141 224.095 227.538 233.411 233.875 232.836 259.429 282.989 309.696 317.606
Starosna piramida Zagrebačke županije prema popisu stanovništva iz 2011. g.

Županija u cjelini ima porast broja stanovnika (sa 283.298 st. u 1991., na 309.696 st. u 2001. (159.615 žena i 150.081 muškarac)), što je 7 % ukupnog stanovništva Hrvatske, a najbrže se razvijaju naselja u blizina Zagreba. Prosječna gustoća naseljenosti je nešto veća od državnog prosjeka, najslabije su naseljeni viši gorski krajevi i naplavne nizine. Najveća su naselja Velika Gorica (63.517 st), Samobor (36.206 st.) i Zaprešić (23.125 st.).

Etnički sastav (2001.): Hrvati 96,2 %, Srbi 0,9 %, Bošnjaci 0,3 % i drugi.

U devet gradskih naselja živi 31% stanovništva županije.

Privreda[uredi | uredi izvor]

Industrija i trgovina daju 2/3 prihoda, slijede poljoprivreda i saobraćaj. Poljoprivreda je najrazvijenija u vrbovečkom kraju, a vinogradarstvo u zelinskom i jastrebarskom kraju. Pokraj Ivanić Grada ima ležišta nafte i zemnoga plina. U mnogim naseljima širom županija nalaze se brojne manje industrijske kompanije.

Kultura[uredi | uredi izvor]

Gradska jezgra Samobora, ostatci Zelingrada i Okićgrada, primjeri turopoljskog drevne arhitekture (crkva sv. Barbare u Velikoj Mlaki i dr.), dvorac i barokna crkva u Jastrebarskom, tzv. staza šest dvoraca na zaprešićkom području, među kojima su najpoznatiji Novi dvori bana Josipa Jelačića i dr.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ http://www.zagrebacka-zupanija.hr/o_zagrebackoj_zupaniji
  2. ^ Ostroški, Ljiljana, ured. (decembar 2015). Statistički ljetopis Republike Hrvatske 2015 (PDF) (jezik: hrvatski i engleski). 47. Zagreb: Državni zavod za statistiku Hrvatske. str. 62. ISSN 1333-3305. Pristupljeno 14. 1. 2020.
  3. ^ "Stanovništvo po godinama i polu po općinama, popis 2011, Zagrebačka županija". Census of Population, Households and Dwellings 2011. Zagreb: Državni zavod za statistiku Hrvatske. decembar 2012. Pristupljeno 14. 1. 2020.
  4. ^ - Republika Hrvatska - Državni zavod za statistiku: Naselja i stanovništvo Republike Hrvatske 1857.-2001.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Zagrebačka_županija&oldid=3153542"