Splitsko-dalmatinska županija
Splitsko-dalmatinska županija | |
---|---|
![]() Geografski položaj u Hrvatskoj | |
Država | ![]() |
Sjedište | Split |
Vlada | |
• Župan | Zlatko Ževrnja |
Površina | |
• Ukupno | 4.534 km2 |
Stanovništvo (2021.) | |
• Ukupno | 423.407 |
• Gustoća | 93,38 /km2 |
Splitsko-dalmatinska županija je županija u srednjoj Dalmaciji sa sjedištem u Splitu. Županija pokriva 4.534 kvadratnih kilometara, a 2021. je imala 423.407 stanovnika.
Historija
[uredi | uredi izvor]Od početka naseljavanja balkanskog poluostrva ova područja su bila pogodna mjesta za život, što su i ljudi shvatili. Tokom vijekova vlast se stalno mjenjala, pa su ovdje vladali (u cijelosti ili dijelom) pored hrvatskih vladara srednjovjekovnih hrvatskih država , i srednjovjekovne Bosne, Iliri, stari Grci, stari Rimljani, Bizant, Mleci, Normani (pojedini gradovi i to nakratko), Osmansko Carstvo, Napoleonova Francuska, Engleska, Austro-Ugarska, a bila je dio Države SHS, Kraljevine Jugoslavije, fašističke Italije (kratka okupacija), NDH, socijalističke Jugoslavije, te je sada dio nezavisne Republike Hrvatske.
Administrativna podjela
[uredi | uredi izvor]Županija je podijeljena na 16 gradova i 39 općina.
- Gradovi:
Grad | Grb | Površina (km2) |
Br. stanovnika | Naselja |
---|---|---|---|---|
Hvar | ![]() |
75,50 | 3.979 | |
Imotski | ![]() |
73,25 | 9.153 | |
Kaštela | ![]() |
57,67 | 37.794 | |
Komiža | ![]() |
48,00 | 1.394 | |
Makarska | ![]() |
28,00 | 13.301 | |
Omiš | ![]() |
266,20 | 14.139 | |
Sinj | ![]() |
181,00 | 23.452 | |
Solin | ![]() |
18,37 | 24.862 | |
Split | ![]() |
79,33 | 160.577 | |
Stari Grad | ![]() |
52,59 | 2.772 | |
Supetar | ![]() |
30,00 | 4.325 | |
Trilj | ![]() |
267,00 | 8.182 | |
Trogir | ![]() |
39,10 | 12.393 | |
Vis | ![]() |
52,00 | 1.918 | |
Vrgorac | ![]() |
284,00 | 5.698 | |
Vrlika | ![]() |
243,00 | 1.728 |
- Općine:
Općina | Grb | Površina (km2) |
Br. stanovnika | Naselja |
---|---|---|---|---|
Baška Voda | ![]() |
19,00 | 2.590 | |
Bol | ![]() |
23,00 | 1.678 | |
Brela | ![]() |
27,00 | 1.626 | |
Cista Provo | ![]() |
98,00 | 1.799 | |
Dicmo | ![]() |
68,00 | 2.805 | |
Dugi Rat | ![]() |
10,80 | 6.876 | |
Dugopolje | ![]() |
63,50 | 3.742 | |
Gradac | ![]() |
49,00 | 2.401 | |
Hrvace | ![]() |
210,00 | 3.144 | |
Jelsa | ![]() |
146,28 | 3.501 | |
Klis | ![]() |
176,10 | 5.226 | |
Lećevica | 87,66 | 495 | ||
Lokvičići | ![]() |
31,11 | 667 | |
Lovreć | ![]() |
105,25 | 1.402 | |
Marina | ![]() |
108,80 | 4.273 | |
Milna | 35,00 | 931 | ||
Muć | 210,80 | 3.465 | ||
Nerežišća | 79,00 | 878 | ||
Okrug | ![]() |
9,80 | 2.995 | |
Otok | ![]() |
95,00 | 4.998 | |
Podbablje | ![]() |
41,76 | 4.035 | |
Podgora | 79,95 | 2.233 | ||
Podstrana | ![]() |
11,52 | 10.403 | |
Postira | ![]() |
47,00 | 1.538 | |
Prgomet | 77,23 | 498 | ||
Primorski Dolac | ![]() |
31,23 | 686 | Primorski Dolac |
Proložac | ![]() |
85,60 | 3.112 | |
Pučišća | 106,00 | 1.926 | ||
Runovići | ![]() |
60,21 | 1.968 | |
Seget | ![]() |
77,90 | 4.511 | |
Selca | ![]() |
53,00 | 1.613 | |
Sućuraj | ![]() |
44,65 | 426 | |
Sutivan | ![]() |
22,00 | 936 | Sutivan |
Šestanovac | ![]() |
88,90 | 1.669 | |
Šolta | ![]() |
58,98 | 1.975 | |
Tučepi | ![]() |
16,00 | 1.819 | Tučepi |
Zadvarje | ![]() |
13,40 | 289 | |
Zagvozd | 124,09 | 957 | ||
Zmijavci | ![]() |
13,82 | 1.654 | Zmijavci |
Stanovništvo
[uredi | uredi izvor]Broj stanovnika po popisima[1] | ||||||||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
164.242 | 182.405 | 195.741 | 222.030 | 249.867 | 268.187 | 274.522 | 292.321 | 296.840 | 314.933 | 339.686 | 389.277 | 436.680 | 474.019 | 463.676 | 454.798 | 423.407 |

Geografija
[uredi | uredi izvor]Županija ima tri glavne reljefne cjeline: visoko zaleđe (Dalmatinska zagora) s brojnim krškim poljima, uzak i gusto naseljen obalni pojas, te ostrva. Dio Dinarida čini granicu s Bosnom i Hercegovinom, dok planine Kozjak, Mosor i Biokovo razdvajaju obalni pojas od zaleđa.
Županija sa ostatkom Hrvatske povezuje nedavno sagrađen autoput Split-Karlovac-Zagreb s četiri trake, kao i lička željeznica. Međunarodni aerodrom Split-Kaštela koristi se uglavnom za turističke letove ljeti. Postoji i manje asfaltirano uzletište na ostrvu Braču.
Privreda
[uredi | uredi izvor]Najvažnija prviredna djelatnost je turizam. Proizvodnja i poljoprivreda su u opadanju.
Županijska uprava
[uredi | uredi izvor]Županijska skupština ima 51 predstavnika.
Kultura
[uredi | uredi izvor]![]() | Ovaj odlomak potrebno je proširiti. Možete pomoći dodavanjem sadržaja. |
Znamenitosti
[uredi | uredi izvor]Splitsko-dalmatinska županija ima mnogo znamenitosti počevši sa samim gradom Splitom kao županijskim središtem.
Mnogo je kulturnog nasljeđa iz grčkog i rimskog perioda, baroka, prahistorije, gotike i romantike.