Splitsko-dalmatinska županija

Splitsko-dalmatinska županija
(Zastava) (Grb)
Sjedište županije	Split
Površina	4.534 km2
Stanovništvo  - Ukupno  - Gustoća	454.798 100,30/km2;
Premijer	Zlatko Ževrnja

Splitsko-dalmatinska županija je županija u srednjoj Dalmaciji sa sjedištem u Splitu. Županija pokriva 4.534 kvadratnih kilometara, a 2001. je imala 463.676 stanovnika.

Historija

Od početka naseljavanja balkanskog poluostrva ova područja su bila pogodna mjesta za život, što su i ljudi shvatili. Tokom vijekova vlast se stalno mjenjala, pa su ovdje vladali (u cijelosti ili dijelom) pored hrvatskih vladara srednjovjekovnih hrvatskih država, i srednjovjekovne Bosne, Iliri, stari Grci, stari Rimljani, Bizant, Mleci, Normani (pojedini gradovi i to nakratko), Osmansko Carstvo, Napoleonova Francuska, Engleska, Austro-Ugarska, a bila je dio Države SHS, Kraljevine Jugoslavije, fašističke Italije (kratka okupacija), NDH, socijalističke Jugoslavije, te je sada dio nezavisne Republike Hrvatske.

Županijska uprava

Županijska skupština ima 51 predstavnika, i to prema strankama:

• HDZ 16
• SDP 11
• HSLS 5
• HSS 4
• HČSP 4
• HDRS 3
• HNS 2
• HIP 2
• HKDU 2
• HDD 1
• SHP 1

Administrativna podjela

Županija je podijeljena na 16 gradova i 39 općina.

• Gradovi:
  • Grad Hvar
  • Grad Imotski
  • Grad Kaštela (sjedište Kaštel Sućurac)
  • Grad Komiža
  • Grad Makarska
  • Grad Omiš
  • Grad Sinj
  • Grad Solin
  • Grad Split
  • Grad Stari Grad
  • Grad Supetar
  • Grad Trilj
  • Grad Trogir
  • Grad Vis
  • Grad Vrgorac
  • Grad Vrlika
• Općine:
  • Općina Baška Voda
  • Općina Bol
  • Općina Brela
  • Općina Cista Provo
  • Općina Dicmo (sjedište Kraj)
  • Općina Dugi Rat
  • Općina Dugopolje
  • Općina Gradac
  • Općina Hrvace
  • Općina Jelsa
  • Općina Klis
  • Općina Lećevica
  • Općina Lokvičići
  • Općina Lovreć
  • Općina Marina
  • Općina Milna
  • Općina Muć (sjedište Donji Muć)
  • Općina Nerežišća
  • Općina Okrug (sjedište Okrug Gornji)
  • Općina Otok
  • Općina Podbablje (sjedište Drum)
  • Općina Podgora
  • Općina Podstrana
  • Općina Postira
  • Općina Prgomet
  • Općina Primorski Dolac
  • Općina Proložac (sjedište Donji Proložac)
  • Općina Pučišća
  • Općina Runovići (sjedište Runović)
  • Općina Seget (sjedište Seget Donji)
  • Općina Selca
  • Općina Sućuraj
  • Općina Sutivan
  • Općina Šestanovac
  • Općina Šolta (sjedište Grohote)
  • Općina Tučepi
  • Općina Zadvarje
  • Općina Zagvozd
  • Općina Zmijavci

[[Datoteka:|1000px]] Vis Vrgorac Vrlika Imotski Kaštela Komiža Makarska Omiš Sinj Solin SPLIT Stari Grad Supetar Trilj Trogir Hvar Baška Voda Bol Brela Gradac Dicmo Dugi Rat Dugopolje Zagvozd Zadvarje Zmijavci Jelsa Klis Lećevica Lovreć Lokvičići Marina Milna Muć Nerežišća Okrug Otok Podbablje Podgora Podstrana Postira Prgomet Primorski Dolac Proložac Pučišća Runovići Seget Selca Sutivan Sućuraj Tučepi Hrvace Cista Provo Šestanovac Šolta Položaj gradskih () i općinskih sjedišta () na karti Splitsko-dalmatinske županije

Stanovništvo

Broj stanovnika po popisima
1857	1869	1880	1890	1900	1910	1921	1931	1948	1953	1961	1971	1981	1991	2001	2011
164.242	182.405	195.741	222.030	249.867	268.187	274.522	292.321	296.840	314.933	339.686	389.277	436.680	474.019	463.676	454.798

Prema popisu stanovništva iz 2001. županija je imala 463.676 stanovnika (10.5 % ukupnog stanovništva Hrvatske - 2. najnaseljenija županija nakon grada Zagreba) sa prosječnom gustoćom naseljenosti od 102 stanovnika/km².

Etnički sastav: Hrvati 96.3%, Srbi 1.2%, Albanci 0.2%, Bošnjaci 0.2%, Slovenci 0.2% i drugi.

Veći gradovi u unutrašnjosti su Sinj (11.500 u gradu i 25.373 s okolicom), Imotski (4.350) i Vrgorac (2.200). Osim najvećeg grada Splita (189.000 u gradu i 240.000 s Kaštelima i Solinom), obalni gradovi su Trogir (11.000), Omiš (6.500) i Makarska (13.400). Naselja na ostrvima su manja zbog velikog iseljavanja, ali imaju urbani karakter. Među njima su Supetar (3.000) na Braču, Hvar (3.700) i Stari Grad (1.900) na Hvaru, Vis (1.800) i Komiža (1,500) na Visu.

Geografija

Županija ima tri glavne reljefne cjeline: visoko zaleđe (Dalmatinska zagora) s brojnim krškim poljima, uzak i gusto naseljen obalni pojas, te ostrva. Dio Dinarida čini granicu s Bosnom i Hercegovinom, dok planine Kozjak, Mosor i Biokovo razdvajaju obalni pojas od zaleđa.

Županija sa ostatkom Hrvatske povezuje nedavno sagrađen autoput Split-Karlovac-Zagreb s četiri trake, kao i lička željeznica. Međunarodni aerodrom Split-Kaštela koristi se uglavnom za turističke letove ljeti. Postoji i manje asfaltirano uzletište na ostrvu Braču.

Privreda

Najvažnija prviredna djelatnost je turizam. Proizvodnja i poljoprivreda su u opadanju.

Kultura

Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Znamenitosti

Splitsko-dalmatinska županija ima mnogo znamenitosti počevši sa samim gradom Splitom kao županijskim središtem.

Mnogo je kulturnog nasljeđa iz grčkog i rimskog perioda, baroka, prahistorije, gotike i romantike.