Idi na sadržaj

Splitsko-dalmatinska županija

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Splitsko-dalmatinska županija
Županija
Zastava Splitsko-dalmatinska županija
Zastava
Službeni grb Splitsko-dalmatinska županija
Grb
Geografski položaj u Hrvatskoj
Geografski položaj u Hrvatskoj
Država Hrvatska
SjedišteSplit
Vlada
 • ŽupanZlatko Ževrnja
Površina
 • Ukupno4.534 km2
Stanovništvo (2021.)
 • Ukupno423.407
 • Gustoća93,38 /km2

Splitsko-dalmatinska županija je županija u srednjoj Dalmaciji sa sjedištem u Splitu. Županija pokriva 4.534 kvadratnih kilometara, a 2021. je imala 423.407 stanovnika.

Historija

[uredi | uredi izvor]

Od početka naseljavanja balkanskog poluostrva ova područja su bila pogodna mjesta za život, što su i ljudi shvatili. Tokom vijekova vlast se stalno mjenjala, pa su ovdje vladali (u cijelosti ili dijelom) pored hrvatskih vladara srednjovjekovnih hrvatskih država , i srednjovjekovne Bosne, Iliri, stari Grci, stari Rimljani, Bizant, Mleci, Normani (pojedini gradovi i to nakratko), Osmansko Carstvo, Napoleonova Francuska, Engleska, Austro-Ugarska, a bila je dio Države SHS, Kraljevine Jugoslavije, fašističke Italije (kratka okupacija), NDH, socijalističke Jugoslavije, te je sada dio nezavisne Republike Hrvatske.

Administrativna podjela

[uredi | uredi izvor]

Županija je podijeljena na 16 gradova i 39 općina.

  • Gradovi:
GradGrbPovršina
(km2)		Br. stanovnikaNaselja
Hvar75,503.979
Imotski73,259.153
Kaštela57,6737.794
Komiža48,001.394
Makarska28,0013.301
Omiš266,2014.139
Sinj181,0023.452
Solin18,3724.862
Split79,33160.577
Stari Grad52,592.772
Supetar30,004.325
Trilj267,008.182
Trogir39,1012.393
Vis52,001.918
Vrgorac284,005.698
Vrlika243,001.728
  • Općine:
OpćinaGrbPovršina
(km2)		Br. stanovnikaNaselja
Baška Voda19,002.590
Bol23,001.678
Brela27,001.626
Cista Provo98,001.799
Dicmo68,002.805
Dugi Rat10,806.876
Dugopolje63,503.742
Gradac49,002.401
Hrvace210,003.144
Jelsa146,283.501
Klis176,105.226
Lećevica87,66495
Lokvičići31,11667
Lovreć105,251.402
Marina108,804.273
Milna35,00931
Muć210,803.465
Nerežišća79,00878
Okrug9,802.995
Otok95,004.998
Podbablje41,764.035
Podgora79,952.233
Podstrana11,5210.403
Postira47,001.538
Prgomet77,23498
Primorski Dolac31,23686Primorski Dolac
Proložac85,603.112
Pučišća106,001.926
Runovići60,211.968
Seget77,904.511
Selca53,001.613
Sućuraj44,65426
Sutivan22,00936Sutivan
Šestanovac88,901.669
Šolta58,981.975
Tučepi16,001.819Tučepi
Zadvarje13,40289
Zagvozd124,09957
Zmijavci13,821.654Zmijavci

Stanovništvo

[uredi | uredi izvor]
Broj stanovnika po popisima[1]
1857.1869.1880.1890.1900.1910.1921.1931.1948.1953.1961.1971.1981.1991.2001.2011.2021.
164.242182.405195.741222.030249.867268.187274.522292.321296.840314.933339.686389.277436.680474.019463.676454.798423.407
Starosna piramida Splitsko-dalmatinske županije prema popisu stanovništva iz 2011. g.

Geografija

[uredi | uredi izvor]

Županija ima tri glavne reljefne cjeline: visoko zaleđe (Dalmatinska zagora) s brojnim krškim poljima, uzak i gusto naseljen obalni pojas, te ostrva. Dio Dinarida čini granicu s Bosnom i Hercegovinom, dok planine Kozjak, Mosor i Biokovo razdvajaju obalni pojas od zaleđa.

Županija sa ostatkom Hrvatske povezuje nedavno sagrađen autoput Split-Karlovac-Zagreb s četiri trake, kao i lička željeznica. Međunarodni aerodrom Split-Kaštela koristi se uglavnom za turističke letove ljeti. Postoji i manje asfaltirano uzletište na ostrvu Braču.

Privreda

[uredi | uredi izvor]

Najvažnija prviredna djelatnost je turizam. Proizvodnja i poljoprivreda su u opadanju.

Županijska uprava

[uredi | uredi izvor]

Županijska skupština ima 51 predstavnika.

Županijska skupština Splitsko-dalmatinske županije
16
11
5
4
4
3
2
2
2
1
1
16 11 5 4 4 3 2 2 2 1 1 
Od ukupno 51 mandata na pojedine partije otpada:
      HDZ: 16
      SDP: 11
      HSLS: 5
      HSS: 4
      HČSP: 4
      HDRS: 3
      HNS: 2
      HIP: 2
      HKDU: 2
      HDD: 1
      SHP: 1

Kultura

[uredi | uredi izvor]

Znamenitosti

[uredi | uredi izvor]

Splitsko-dalmatinska županija ima mnogo znamenitosti počevši sa samim gradom Splitom kao županijskim središtem.

Mnogo je kulturnog nasljeđa iz grčkog i rimskog perioda, baroka, prahistorije, gotike i romantike.

Reference

[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]
Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Splitsko-dalmatinska_županija&oldid=3461583"