Splitsko-dalmatinska županija

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web-stranice ili drugi izvori).
Ako se pravilno ne potkrijepe validnim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti obrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Splitsko-dalmatinska županija
Zastava Splitsko-dalmatinskog Grb Splitsko-dalmatinskog
(Zastava) (Grb)
Splitsko-dalmatinska županija
Sjedište županije Split
Površina 4.534 km2
Stanovništvo
 - Ukupno
 - Gustoća
454.798
100,30/km2;
Premijer Zlatko Ževrnja

Splitsko-dalmatinska županija je županija u srednjoj Dalmaciji sa sjedištem u Splitu. Županija pokriva 4.534 kvadratnih kilometara, a 2001. je imala 463.676 stanovnika.

Historija[uredi | uredi izvor]

Od početka naseljavanja balkanskog poluostrva ova područja su bila pogodna mjesta za život, što su i ljudi shvatili. Tokom vijekova vlast se stalno mjenjala, pa su ovdje vladali (u cijelosti ili dijelom) pored hrvatskih vladara srednjovjekovnih hrvatskih država, i srednjovjekovne Bosne, Iliri, stari Grci, stari Rimljani, Bizant, Mleci, Normani (pojedini gradovi i to nakratko), Osmansko Carstvo, Napoleonova Francuska, Engleska, Austro-Ugarska, a bila je dio Države SHS, Kraljevine Jugoslavije, fašističke Italije (kratka okupacija), NDH, socijalističke Jugoslavije, te je sada dio nezavisne Republike Hrvatske.

Županijska uprava[uredi | uredi izvor]

Županijska skupština ima 51 predstavnika, i to prema strankama:

Administrativna podjela[uredi | uredi izvor]

Županija je podijeljena na 16 gradova i 39 općina.

  • Gradovi:
grad površina grb poštanski broj fotografija
Hvar 75,50 km2 Hvar (grb).gif 21450 Hvar from Fortica.JPG
Imotski 73,25 km2 Imotski (grb).gif 21260 County Hall Imotski.JPG
Kaštela 57,67 km2 Kaštela (grb).gif 21212 Kaštel Sućurac 002.jpg
Komiža 48,00 km2 Komiža (grb).gif 21485 Komiza, Island of Vis, Croatia.JPG
Makarska 28,00 km2 Makarska (grb).gif 21300 Makarska from port.jpg
Omiš 266,20 km2 Omiš (grb).gif 21310 View of Omiš.jpg
Sinj 181,00 km2 Sinj (grb).gif 21230 Sinj overview.jpg
Solin 18,37 km2 Solin (grb).gif 21210 Solin chuche.jpg
Split 79,33 km2 Coat of arms of Split.gif 21000 Split - pogled na rivu.jpg
Stari Grad 52,59 km2 Stari Grad (grb).gif 21460 Hvar Stari grad.jpg
Supetar 30,00 km2 Supetar grb.png 21400 Supetar.JPG
Trilj 267,00 km2 Trilj (grb).gif 21240 Trilj town.jpg
Trogir 39,10 km2 Trogir (grb).gif 21220 Trogir3.jpg
Vis 52,00 km2 Vis (grb).gif 21480 Vis Bay, Croatia.JPG
Vrgorac 284,00 km2 Vrgorac (grb).gif 21276 Vrgorac Kroatien.JPG
Vrlika 243,00 km2 Vrlika (grb).gif 21236 Vrlika i sveti nikola.jpg

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Broj stanovnika po popisima[1]
1857 1869 1880 1890 1900 1910 1921 1931 1948 1953 1961 1971 1981 1991 2001 2011
164.242 182.405 195.741 222.030 249.867 268.187 274.522 292.321 296.840 314.933 339.686 389.277 436.680 474.019 463.676 454.798

Prema popisu stanovništva iz 2001. županija je imala 463.676 stanovnika (10.5 % ukupnog stanovništva Hrvatske - 2. najnaseljenija županija nakon grada Zagreba) sa prosječnom gustoćom naseljenosti od 102 stanovnika/km2.

Etnički sastav: Hrvati 96.3%, Srbi 1.2%, Albanci 0.2%, Bošnjaci 0.2%, Slovenci 0.2% i drugi.

Veći gradovi u unutrašnjosti su Sinj (11.500 u gradu i 25.373 s okolicom), Imotski (4.350) i Vrgorac (2.200). Osim najvećeg grada Splita (189.000 u gradu i 240.000 s Kaštelima i Solinom), obalni gradovi su Trogir (11.000), Omiš (6.500) i Makarska (13.400). Naselja na ostrvima su manja zbog velikog iseljavanja, ali imaju urbani karakter. Među njima su Supetar (3.000) na Braču, Hvar (3.700) i Stari Grad (1.900) na Hvaru, Vis (1.800) i Komiža (1,500) na Visu.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Županija ima tri glavne reljefne cjeline: visoko zaleđe (Dalmatinska zagora) s brojnim krškim poljima, uzak i gusto naseljen obalni pojas, te ostrva. Dio Dinarida čini granicu s Bosnom i Hercegovinom, dok planine Kozjak, Mosor i Biokovo razdvajaju obalni pojas od zaleđa.

Županija sa ostatkom Hrvatske povezuje nedavno sagrađen autoput Split-Karlovac-Zagreb s četiri trake, kao i lička željeznica. Međunarodni aerodrom Split-Kaštela koristi se uglavnom za turističke letove ljeti. Postoji i manje asfaltirano uzletište na ostrvu Braču.

Privreda[uredi | uredi izvor]

Najvažnija prviredna djelatnost je turizam. Proizvodnja i poljoprivreda su u opadanju.

Kultura[uredi | uredi izvor]

[icon] Ova sekcija zahtijeva proširenje.

Znamenitosti[uredi | uredi izvor]

Splitsko-dalmatinska županija ima mnogo znamenitosti počevši sa samim gradom Splitom kao županijskim središtem.

Mnogo je kulturnog nasljeđa iz grčkog i rimskog perioda, baroka, prahistorije, gotike i romantike.

Reference[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: