Dalmacija

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Karta Hrvatske sa označenom Dalmacijom

Dalmacija je historijska provincija na istočnoj obali Jadranskog mora i južna, sredozemna regija Republike Hrvatske. Smještena na središnjem dijelu Jadranskog primorja, a svojim najvećim dijelom graniči sa Bosnom i Hercegovinom na sjeveru, odnosno Crnom Gorom na istoku. Porijeklo riječi Dalmacija potječe najvjerovatnije[potreban citat] od imena starog ilirskog plemena Delmata ili Dalmata, koji su naseljavali najveći dio današnje središnje Dalmacije, uključujući i susjedna područja jugozapadne Bosne i današnje gradove Livno i Duvno/Tomislavgrad prije dolaska Slavena na ova područja u 7. vijeku.

Historija[uredi | uredi izvor]

Trogir

Dalmacija u rimsko doba se prostirala od Jadrana do Panonije. U ranom srednjem vijeku (7.-11. vijek) većim dijelom je bila u sastavu Hrvatskog kraljevstva, pod vodstvom narodnih kneževa i kraljeva iz loze Trpimirovića. Kasnije, srednjovjekovna mletačka provincija Dalmacija obuhvatala je u početku nekoliko ostrva i primorskih gradova, da bi se kasnije proširila na teritoriju, koju i danas obuhvata u sastavu Hrvatske. U sastav mletačke Dalmacije nije ulazila jedino Dubrovačka republika, već je bila samostalna, dok je bosansko primorje bilo prvobitno dio srednjovjekovne bosanske države, a kasnije i Osmanlijskog carstva. Tradicionalno dobri dobrosusjedski odnosi i veze između BiH i Dalmacije mogu se pratiti kroz gotovo cijelu historiju, a i danas se očituju u brojnim, porodičnim i prijateljskim vezama.

Klima[uredi | uredi izvor]

Obala

Klima Dalmacije je pretežno sredozemna: ljeti izrazito toplo (zege i suše), zimi blago, sa obilatim padavinama tokom jesenskih i zimskih mjeseci.

Hidrografija[uredi | uredi izvor]

Hidrografiju regije karakterišu jaka kraška vrela, rijeke primorčice (Jadro, Ombla), kraće ponornice, te nekoliko značajnijih rijeka poput: Zrmanje, Krke, Čikole i Cetine, koje prolaze kroz kraške doline i klisure, te rijeka Neretva na samom jugu Dalmacije.

Gradovi[uredi | uredi izvor]

Prokurative

Kulturno i privredno središte Dalmacije je grad Split. Upravno gledano Dalmacija je danas podijeljena u nekoliko manjih upravnih jedinica - županija. Najznačajniji gradovi su: Split, Zadar, Šibenik, Dubrovnik, Kaštela, Trogir, Makarska i Ploče na obali, odnosno Sinj i Imotski u dalmatinskom zaleđu, Zagori. Veća ostrva su: Brač, Hvar, Vis, Korčula, Mljet, Pag i druga.

Zadar

Privreda[uredi | uredi izvor]

Najznačajnije privredne grane su brodogradnja, ribolovstvo i mediteranske kulture, te naročito turizam tokom ljetnih mjeseci.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]