Dalmacija
Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |
Dalmacija je historijska provincija na istočnoj obali Jadranskog mora i južna, sredozemna regija Republike Hrvatske. Smještena na središnjem dijelu Jadranskog primorja, a svojim najvećim dijelom graniči sa Bosnom i Hercegovinom na sjeveru, odnosno Crnom Gorom na istoku. Porijeklo riječi Dalmacija potječe najvjerovatnije od imena starog ilirskog plemena Delmata ili Dalmata, koji su naseljavali najveći dio današnje središnje Dalmacije, uključujući i susjedna područja jugozapadne Bosne i današnje gradove Livno i Duvno/Tomislavgrad prije dolaska Slavena na ova područja u 7. vijeku.
Historija[uredi | uredi izvor]
Dalmacija u rimsko doba se prostirala od Jadrana do Panonije. U ranom srednjem vijeku (7.-11. vijek) većim dijelom je bila u sastavu Hrvatskog kraljevstva, pod vodstvom narodnih kneževa i kraljeva iz loze Trpimirovića. Kasnije, srednjovjekovna mletačka provincija Dalmacija obuhvatala je u početku nekoliko ostrva i primorskih gradova, da bi se kasnije proširila na teritoriju, koju i danas obuhvata u sastavu Hrvatske. U sastav mletačke Dalmacije nije ulazila jedino Dubrovačka republika, već je bila samostalna, dok je bosansko primorje bilo prvobitno dio srednjovjekovne bosanske države, a kasnije i Osmanlijskog carstva. Tradicionalno dobri dobrosusjedski odnosi i veze između BiH i Dalmacije mogu se pratiti kroz gotovo cijelu historiju, a i danas se očituju u brojnim, porodičnim i prijateljskim vezama.
Klima[uredi | uredi izvor]
Klima Dalmacije je pretežno sredozemna: ljeti izrazito toplo (zege i suše), zimi blago, sa obilatim padavinama tokom jesenskih i zimskih mjeseci.
Hidrografija[uredi | uredi izvor]
Hidrografiju regije karakterišu jaka kraška vrela, rijeke primorčice (Jadro, Ombla), kraće ponornice, te nekoliko značajnijih rijeka poput: Zrmanje, Krke, Čikole i Cetine, koje prolaze kroz kraške doline i klisure, te rijeka Neretva na samom jugu Dalmacije.
Gradovi[uredi | uredi izvor]
Kulturno i privredno središte Dalmacije je grad Split. Upravno gledano Dalmacija je danas podijeljena u nekoliko manjih upravnih jedinica - županija. Najznačajniji gradovi su: Split, Zadar, Šibenik, Dubrovnik, Kaštela, Trogir, Makarska i Ploče na obali, odnosno Knin, Sinj, Metković i Imotski u dalmatinskom zaleđu, Zagori. Veća ostrva su: Brač, Hvar, Vis, Korčula, Mljet, Pag i druga.
Privreda[uredi | uredi izvor]
Najznačajnije privredne grane su brodogradnja, ribolovstvo i mediteranske kulture, te naročito turizam tokom ljetnih mjeseci.
Također pogledajte[uredi | uredi izvor]
Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]
Commons ima datoteke na temu: Dalmacija |
Hronologija državnosti jugoslavenskih zemalja | |||||||||||
---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
Prije 1918. | 1918–1929 | 1929–1945 | 1941–1945 | 1943–1946 | 1946–1963 | 1963–1992 | 1991/1992–2003 | 2003–2006 | 2006–2008 | 2008– | |
Slovenija | Također pogledajte Kraljevina Hrvatska-Slavonija 1868–1918 Kraljevina Dalmacija 1815–1918 BiH u
Austro-Ugarskoj 1878–1918 |
Također pogledajte Kraljevina SHS 1918 Banat, Bačka i Baranja
1918–1919 |
Anektiralea fašistička Italija i nacistička Njemačka |
Demokratska Federativna Jugoslavija 1943–1946 Federativna Narodna Republika Jugoslavija 1946–1963 Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija 1963–1992 Sastav od socijalističkih republika Srbije (1943–1992)
(u sastavu i autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo) |
![]() Rat u Sloveniji | ||||||
Dalmacija | Marionetska kvazi-država Trećeg rajha.
Dijelovi koje je anektirala Fašistička Italija. Međimurje i Baranja koje je anektirala Mađarska. |
![]() Rat u Hrvatskoj | |||||||||
Slavonija | |||||||||||
Hrvatska | |||||||||||
Bosna | ![]() Rat u Bosni i Hercegovini |
![]() sastoji se od Federacije Bosne i Hercegovine (1995-), Republike Srpske (1995–) i Brčko distrikta (2000–). | |||||||||
Hercegovina | |||||||||||
Vojvodina | Dio mađarske regije Délvidék | Autonomni Banatd (Dio njemačke
vojne uprave u Srbiji) |
![]() Također pogledajte
Republika Kosovo (1990–2000) |
![]() |
Republika Srbija Uključeno AP Vojvodina i, pod upravom UN-a Kosovo i Metohija
|
![]() Uključuje autonomnu pokrajinu Vojvodinu
| |||||
Srbija | Kraljevina Srbija 1882–1918 |
Vojna uprava u Srbiji 1941–1944 e | |||||||||
Kosovo | Dio Kraljevine Srbije 1912–1918 |
Uglavnom anektirala Albanija 1941–1944 zajedno sa zapadnom Makedonijom i jugoistočnom Crnom Gorom
|
![]() | ||||||||
Metohija | Kraljevina Crna Gora 1910–1918 Metohiju kontrolisala
Austro-Ugarska (1915–1918) | ||||||||||
Crna Gora | Protektoratf 1941–1944 |
![]() | |||||||||
Sjeverna Makedonija | Dio Kraljevine Srbije 1912–1918 |
Anektirala Bugarska 1941–1944 |
![]() | ||||||||
|
|