Dalmacija

Karta Hrvatske sa označenom Dalmacijom

Dalmacija je historijska provincija na istočnoj obali Jadranskog mora i južna, sredozemna regija Republike Hrvatske. Smještena na središnjem dijelu Jadranskog primorja, a svojim najvećim dijelom graniči sa Bosnom i Hercegovinom na sjeveru, odnosno Crnom Gorom na istoku. Porijeklo riječi Dalmacija potječe najvjerovatnije od imena starog ilirskog plemena Delmata ili Dalmata, koji su naseljavali najveći dio današnje središnje Dalmacije, uključujući i susjedna područja jugozapadne Bosne i današnje gradove Livno i Duvno/Tomislavgrad prije dolaska Slavena na ova područja u 7. vijeku.

Historija[uredi | uredi izvor]

Trogir

Dalmacija u rimsko doba se prostirala od Jadrana do Panonije. U ranom srednjem vijeku (7.-11. vijek) većim dijelom je bila u sastavu Hrvatskog kraljevstva, pod vodstvom narodnih kneževa i kraljeva iz loze Trpimirovića. Kasnije, srednjovjekovna mletačka provincija Dalmacija obuhvatala je u početku nekoliko ostrva i primorskih gradova, da bi se kasnije proširila na teritoriju, koju i danas obuhvata u sastavu Hrvatske. U sastav mletačke Dalmacije nije ulazila jedino Dubrovačka republika, već je bila samostalna, dok je bosansko primorje bilo prvobitno dio srednjovjekovne bosanske države, a kasnije i Osmanlijskog carstva. Tradicionalno dobri dobrosusjedski odnosi i veze između BiH i Dalmacije mogu se pratiti kroz gotovo cijelu historiju, a i danas se očituju u brojnim, porodičnim i prijateljskim vezama.

Klima[uredi | uredi izvor]

Obala

Klima Dalmacije je pretežno sredozemna: ljeti izrazito toplo (zege i suše), zimi blago, sa obilatim padavinama tokom jesenskih i zimskih mjeseci.

Hidrografija[uredi | uredi izvor]

Hidrografiju regije karakterišu jaka kraška vrela, rijeke primorčice (Jadro, Ombla), kraće ponornice, te nekoliko značajnijih rijeka poput: Zrmanje, Krke, Čikole i Cetine, koje prolaze kroz kraške doline i klisure, te rijeka Neretva na samom jugu Dalmacije.

Gradovi[uredi | uredi izvor]

Prokurative

Kulturno i privredno središte Dalmacije je grad Split. Upravno gledano Dalmacija je danas podijeljena u nekoliko manjih upravnih jedinica - županija. Najznačajniji gradovi su: Split, Zadar, Šibenik, Dubrovnik, Kaštela, Trogir, Makarska i Ploče na obali, odnosno Knin, Sinj, Metković i Imotski u dalmatinskom zaleđu, Zagori. Veća ostrva su: Brač, Hvar, Vis, Korčula, Mljet, Pag i druga.

Zadar

Privreda[uredi | uredi izvor]

Najznačajnije privredne grane su brodogradnja, ribolovstvo i mediteranske kulture, te naročito turizam tokom ljetnih mjeseci.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Regije Hrvatske

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons ima datoteke na temu: Dalmacija

p r u Hronologija državnosti jugoslavenskih zemalja
	Prije 1918.	1918–1929	1929–1945	1941–1945	1943–1946	1946–1963	1963–1992	1991/1992–2003	2003–2006	2006–2008	2008–
Slovenija	Dio Austro-Ugarske uključujući Boku Kotorsku Također pogledajte Kraljevina Hrvatska-Slavonija 1868–1918 Kraljevina Dalmacija 1815–1918 BiH u Austro-Ugarskoj 1878–1918	Država Slovenaca, Hrvata i Srba (1918–1929) Kraljevina Jugoslavija (1929–1943) Također pogledajte Kraljevina SHS 1918 Republika Prekmurje 1919 Banat, Bačka i Baranja 1918–1919 Slobodna država Fiume 1920–1924 1924–1947		Anektirale^a fašistička Italija i nacistička Njemačka	Demokratska Federativna Jugoslavija 1943–1946 Federativna Narodna Republika Jugoslavija 1946–1963 Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija 1963–1992 Sastav od socijalističkih republika Slovenije (1944–1991) Hrvatske (1943–1991) BiH (1943–1992) Srbije (1943–1992) (u sastavu i autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo) Crna Gora (1943–1992) Makedonija (1944–1991)			Slovenija Rat u Sloveniji
Dalmacija				Nezavisna država Hrvatska 1941–1945 Marionetska kvazi-država Trećeg rajha. Dijelovi koje je anektirala Fašistička Italija. Međimurje i Baranja koje je anektirala Mađarska.				Hrvatska^b Rat u Hrvatskoj
Slavonija
Hrvatska
Bosna								Republika Bosna i Hercegovina (1992-95.)^c Rat u Bosni i Hercegovini	Bosna i Hercegovina sastoji se od Federacije Bosne i Hercegovine (1995-), Republike Srpske (1995–) i Brčko distrikta (2000–).
Hercegovina
Vojvodina	Dio mađarske regije Délvidék			Autonomni Banat^d (Dio njemačke vojne uprave u Srbiji)				Savezna Republika Jugoslavija Sastojala se od Republike Srbije (1990–2006) i Republike Crne Gore (1992–2006) Također pogledajte Republika Kosovo (1990–2000)	Srbija i Crna Gora	Republika Srbija Uključeno AP Vojvodina i, pod upravom UN-a Kosovo i Metohija	Republika Srbija Uključuje autonomnu pokrajinu Vojvodinu
Srbija	Kraljevina Srbija 1882–1918			Vojna uprava u Srbiji 1941–1944 ^e
Kosovo	Dio Kraljevine Srbije 1912–1918			Uglavnom anektirala Albanija 1941–1944 zajedno sa zapadnom Makedonijom i jugoistočnom Crnom Gorom							Republika Kosovo^g
Metohija	Kraljevina Crna Gora 1910–1918 Metohiju kontrolisala Austro-Ugarska (1915–1918)										Republika Kosovo^g
Crna Gora				Protektorat^f 1941–1944						Crna Gora
Sjeverna Makedonija	Dio Kraljevine Srbije 1912–1918			Anektirala Bugarska 1941–1944				Sjeverna Makedonija^hⁱ
^a Prekmurje anektirala Mađarska. ^b Također pogledajte SAO Kninska krajina (1990) → SAO Krajina (1990–1991) i SAO Istočna Slavonija, Baranja i zapadni Srijem (1990–1991), SAO Zapadna Slavonija (1990–1991) i Republika Srpska Krajina (1990–1995); svi zamijenjeni UNTAES-om (1996–1998). ^c Također pogledajte Republika Bosna i Hercegovina Hrvatska zajednica Herceg-Bosna i Srpska autonomna oblast: Bosanska krajina, SAO Sjeveroistočna Bosna, SAO Romanija i SAO Hercegovina (1991–1992); svi kombinirani za oblikovanje tzv. Srpske republike Bosne i Hercegovine (1992–1995). ^d Bačku je anektirala Mađarska (1941–1944), dok je Srijem anektirala NDH (1941–1944).							^e Također pogledajte Užička republika. ^f Anektirano od str. fašističke Italije (1941–1943) i nacističke Njemačke (1943–1944). Manji dio anektirala NDH (1941–1944). ^g Kosovo je predmet spora između vlada Kosova i Srbije. ^h Sjeverna Makedonija do 2019. bila je poznata u UN-u kao Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija zbog spora o imenu s Grčkom.