Država Slovenaca, Hrvata i Srba

Država Slovenaca Hrvata i Srba Држава Словенаца, Хрвата и Срба (ćirilica); Država Slovencev, Hrvatov in Srbov (slovenski)
1918.
	Položaj na karti Država Slovenaca, Hrvata i Srba 1918. Istra je bila sporna teritorija, kasnije službeno dio Italije Rapalskim ugovorom. Južna Koruška i Donja Štajerska također su bile sporne, ali su riješene Senžermenskim sporazumom o demarkaciji granice sa Austrijom.
Status	Nepriznata privremena država do ujedinjenja sa Srbijom i Crnom Gorom
Glavni i najveći grad	Zagreb; 45°48′47″N 15°58′39″E / 45.81306°N 15.97750°E
Službeni jezik	srpskohrvatski; slovenski
Pismo	Latinica; Ćirilica;
Etničke grupe	Popis 1910. Hrvati; Srbi; Slovenci; Muslimani; Nijemci; Italijani; Mađari;
Religija	Popis 1910.; Rimokatoličanstvo; Pravoslavlje; Islam;
Državno uređenje	Privremena vlada
Predsjednik Narodnog vijeća
• 1918.	Anton Korošec
Potpredsjednici
• 1918.	Ante Pavelić
• 1918.	Svetozar Pribićević
Zakonodavstvo	Narodno vijeće
Historija	Međuratni period; Prvi svjetski rat
Osnivanje	29. oktobar 1918.
Ukidanje	1. decembar 1918.
Površina
• Ukupno	~116.537 km2
Stanovništvo
• Ukupno (1910)	~5.685.991
• Gustoća	~48,79/km2
Valuta	kruna
Vremenska zona	UTC +1 (EET)
• Ljeti (DST)	UTC +2 (EEST)
Format datuma	D. M. GGGG. (NE)
Vozačka strana	desna
Danas dio	Austrija; Bosna i Hercegovina; Crna Gora; Hrvatska; Italija; Mađarska; Slovenija; Srbija

Država Slovenaca, Hrvata i Srba proglašena je 29. oktobra 1918. kada je Hrvatski sabor raskinuo sve državno-pravne veze s Bečom i Budimpeštom. Osnovana je Država Slovenaca, Hrvata i Srba, od zemalja na kojima su živjeli južnoslavenski narodi u Austro-Ugarskoj, sa Narodnim vijećem Slovenaca, Hrvata i Srba i sa vladom, kojoj se na čelu nalazio slovenski političar Anton Korošec, potpredsjednici Ante Pavelić i Svetozar Pribičević.

Historija

Kongresni trg u Ljubljani 29. oktobra 1918.

U maju 1917. u Carevinskom vijeću u Beču sastao se Jugoslavenski klub zastupnika i tzv. Majskom deklaracijom tražio ujedinjenje svih zemalja Austro-Ugarske u kojima žive Slovenci, Hrvati i Srbi

...u jedno samostalno od svakoga gospodstva tuđih naroda slobodno i na demokratskoj podlozi osnovano državno tijelo, pod žezlom habsburško-lotarinške dinastije.^{[nedostaje referenca]}

Država u toku svog kratkog postojanja nije uspjela dobiti diplomatsko priznanje. Već 1. decembra 1918. godine, Narodno vijeće je odlučilo da se Država SHS ujedini sa Kraljevinom Srbijom (koja je također uključivala i teritoriju bivše Kraljevine Crne Gore), da bi formirale Kraljevstvo Srba Hrvata i Slovenaca.

Također pogledajte

Jugoslavija

Reference

^ "The ethnic groups of Austria-Hungary in 1910". Pristupljeno 12. 12. 2024.
^ Volkszählung vom 31. Dezember 1910, veröffentlicht in: Geographischer Atlas zur Vaterlandskunde an der österreichischen Mittelschulen. K. u. k. Hof-Kartographische Anstalt G. Freytag & Berndt, Wien 1911.

Vanjski linkovi

Commons logo

Commons ima datoteke na temu: Država Slovenaca, Hrvata i Srba

Nedovršeni članak Država Slovenaca, Hrvata i Srba koji govori o geografiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.

[1] "The ethnic groups of Austria-Hungary in 1910". Pristupljeno 12. 12. 2024.

[2] Volkszählung vom 31. Dezember 1910, veröffentlicht in: Geographischer Atlas zur Vaterlandskunde an der österreichischen Mittelschulen. K. u. k. Hof-Kartographische Anstalt G. Freytag & Berndt, Wien 1911.

[1]

[2]

p r u Hronologija državnosti jugoslavenskih zemalja
Regija	Do 1918.	1918–1929.	1929–1945.	1941–1945.	1945–1946.	1946–1963.	1963–1992.	1992–2003.	2003–2006.	2006–2008.	Od 2008.
Slovenija	Dio Austro-Ugarske uključujući Boku kotorsku Također pogledajte: Kraljevina Hrvatska i Slavonija (1868–1918) Kraljevina Dalmacija (1815–1918) BiH u Austro-Ugarskoj (1878–1918)	Država Slovenaca, Hrvata i Srba (1918) Država Srba, Hrvata i Slovenaca (1918–1929) Kraljevina Jugoslavija (1929–1943) Također pogledajte: Republika Prekmurje (1919) Banat, Bačka i Baranja (1918–1919) Slobodna Država Rijeka (1920–1924) (1924–1947) Zadarska provincija Italije (1920–1947)		Anektirale^a Fašistička Italija, Nacistička Njemačka i Mađarska	Demokratska Federativna Jugoslavija (1943–1945) Federativna Narodna Republika Jugoslavija (1945–1963) Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija (1963–1992) Sastav od socijalističkih republika Slovenije (1945–1991) Hrvatske (1945–1991) Bosne i Hercegovine (1945–1992) Srbije (1945–1992) (u sastavu i autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo) Crna Gora (1945–1992) Makedonija (1945–1991) Također pogledajte: Slobodna teritorija Trsta (1947–1954)ⁱ			Slovenija (Rat u Sloveniji)
Dalmacija				Nezavisna Država Hrvatska^j (1941–1945) Marionetska kvazi-država Nacističke Njemačke. Dijelovi koje je anektirala Fašistička Italija. Međimurje i Baranja koje je anektirala Mađarska.				Hrvatska^b (Rat u Hrvatskoj)
Slavonija
Hrvatska
Bosna								Republika Bosna i Hercegovina (1992-1995)^c (Rat u BiH)	Bosna i Hercegovina sastoji se od: Federacije Bosne i Hercegovine (od 1995), Republike Srpske (od 1995) i Brčko distrikta (od 2000)
Hercegovina								Republika Bosna i Hercegovina (1992-1995)^c (Rat u BiH)
Vojvodina	Dio mađarske regije Délvidék			Autonomni Banat^d (Dio njemačke vojne uprave u Srbiji)				Savezna Republika Jugoslavija Sastojala se od Republike Srbije (1992–2006) i Republike Crne Gore (1992–2006) Također pogledajte: Republika Kosovo (1991–1999)	Srbija i Crna Gora	Republika Srbija Sastojala se od AP Vojvodine i AP Kosovo i Metohije, pod upravom UN-a (UNMIK)	Republika Srbija Uključuje autonomnu pokrajinu Vojvodinu
Srbija	Kraljevina Srbija (1882–1918)			Vojna uprava u Srbiji (1941–1944) ^e
Kosovo	Dio Kraljevine Srbije (1912–1918)			Uglavnom anektirala Albanija (1941–1944) zajedno sa zapadnom Makedonijom i jugoistočnom Crnom Gorom							Republika Kosovo^g
Metohija	Kraljevina Crna Gora (1910–1918) Metohiju kontrolisala Austro-Ugarska (1915–1918)										Republika Kosovo^g
Crna Gora				Italijanski guvernatorat za Crnu Goru^f (1941–1944)						Crna Gora
Vardarska Makedonija	Dio Kraljevine Srbije (1912–1918)			Anektirala Bugarska (1941–1944)				Sjeverna Makedonija^h
^a Prekmurje anektirala Mađarska. ^b Također pogledajte: SAO Kninska Krajina (1990) → SAO Krajina, Dubrovačka Republika (1991), SAO Istočna Slavonija, Baranja i Zapadni Srijem, SAO Zapadna Slavonija (1990–1991) i Republika Srpska Krajina (1990–1995); svi zamijenjeni UNTAES-om (1996–1998). ^c Također pogledajte: Republika Bosna i Hercegovina, Hrvatska Republika Herceg-Bosna, Autonomna pokrajina Zapadna Bosna i Srpske autonomne oblasti: SAO Bosanska krajina, SAO Semberija, SAO Romanija, SAO Sjeverna Bosna i SAO Hercegovina (1991–1992); svi kombinirani za oblikovanje Srpske Republike Bosne i Hercegovine (1992–1995). ^d Bačku je anektirala Mađarska, dok je Srem anektirala Nezavisna Država Hrvatska (1941–1945). ^e Također pogledajte: Užička republika.							^f Anektirano od strane Fašističke Italije (1941–1943) i Nacističke Njemačke (1943–1944). Manji dio anektirala Nezavisna Država Hrvatska (1941–1945). ^g Kosovo je predmet spora između vlada Kosova i Srbije. ^h Sjeverna Makedonija do 2019. bila je poznata u UN-u kao Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija zbog spora o imenu s Grčkom. ⁱ Slobodna teritorija Trsta je osnovana 10. februara 1947. Njena uprava je bila podijeljena na dvije oblasti: Zona A (Italija) i Zona B (SFRJ). Godine 1954. potpisan je Sporazum o suglasju gdje su Italija i SFRJ podijelile teritoriju, a Slobodna teritorija Trsta prestala je postojati. ^j Također pogledajte Bihaćka republika.