Rat u Sloveniji

Rat u Sloveniji
Desetodnevni rat
Rat u Sloveniji; Desetodnevni rat
Rat u SFRJ
	; Gore: Jugoslovenski T-55 pogođen slovenačkom protutenkovskom vatrom na italijanskoj graničnoj stanici Rožna Dolina.; Dolje: Plan napada
Datum	27. juni 1991 – 6. juli 1991.
Lokacija	Slovenija
Povod	Proglašenje nezavisnosti Republike Slovenije
Ishod	pobjeda i nezavisnost Slovenije Brionska deklaracija; Izbjegnuta invazija JNA u punom obimu; Početak Jugoslavenskih ratova;
Sukobljene strane
Slovenija; Teritorijalna odbrana u Sloveniji	Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija; Jugoslavenska narodna armija
Komandanti
Milan Kučan; Janez Janša; Lojze Peterle; Igor Bavčar; Janez Slapar; Anton Krković;	Veljko Kadijević; Konrad Kolšek; Andrija Rašeta; Blagoje Adžić; Stane Brovet; Aleksandar Vasiljević; Milan Aksentijević;
Vojne jedinice
Teritorijalna odbrana; 16.000 vojnika; 10.000 policajaca	JNA; 25.000 vojnika
Žrtve
19 poginulih; 182 ranjenih; 6 stranaca poginulo	44 poginulih; 146 ranjenih; 4.693 se predalo Teritorijalnoj odbrani

Rat u Sloveniji ili Desetodnevni rat (slovenski: Slovenska osamosvojitvena vojna, Desetdnevna vojna, vojna za Slovenijo) bio je kratkotrajni rat između Slovenije i Jugoslavenske narodne armije (JNA) 1991. poslije proglašenja Slovenije kao nezavisne države od Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (SFRJ). Lokalne jedinice JNA poražene su u sukobu s malom slovenskom vojskom kojom je zapovijedao Janez Janša. Poginulo je otprilike 66 ljudi na obje strane. Brionskom deklaracijom rat u Sloveniji je okončan.

Povod[uredi | uredi izvor]

Antibirokratska revolucija 1989. dovela je do ukidanja autonomije SAP Kosova i SAP Vojvodine, a njeni vođe su zamijenjeni ljudima vjernim Slobodanu Miloševiću. Isto se dogodilo i sa SR Crnom Gorom. Slovenija je potom počela odbacivati komunizam i 1990. raspisala prve slobodne izbore. Srbija je vodila "ekonomski rat" s tom državom. U decembru 1990. održan je slovenski referendum o nezavisnosti, a 88,5% stanovništva glasalo je za.

Redovitu rotaciju na čelu predsjedništva SFRJ, u kojoj je mjesto predsjednika trebao preuzeti hrvatski kandidat Stjepan Mesić, spriječio je srpsko-crnogorski blok, čime je ozbiljno uzurpiran jugoslavenski Ustav. Nakon što je srpsko vodstvo odbilo prijedlog Slovenije i Hrvatske o preustroju Jugoslavije u konfederaciju i zahtijevalo veću centralizaciju vlasti, a oružani incidenti se nastavili dnevnim ritmom, dvije republike su 25. juna 1991. proglasile nezavisnost.

Početak rata[uredi | uredi izvor]

Dva dana nakon proglašenja nezavisnosti u Sloveniji je izbio kratkotrajni rat (od 27. juna do 6. jula) u kojem su lokalne jedinice JNA, popunjene uglavnom regrutima, ušle u sukob s jedinicama TO Slovenije kojom je zapovijedao Janez Janša kako bi spriječili nezavisnost te republike. Još 1990, JNA je pokušala razoružati slovensku Teritorijalnu odbranu (TO), ali je uspjela pokupiti samo 40 do 60% oružja.^{[nedostaje referenca]}

Slovenske snage napustile su JNA i pridružili se novoj slovenskoj vojsci i njenoj policiji. Godine 1991. Srbi i Crnogorci činili su 38,8% stanovništva Jugoslavije, ali su činili 70% udjela u činovnicima JNA.^{[nedostaje referenca]} Nakon što su hrvatski i slovenski rezervisti masovno bojkotirali rat, JNA je imala problema sa izvođenjem operacija. Od 25.000 vojnika, 7.900 je dezertiralo ili odbilo ratovati. Slovenska vlada objavila je da se nalazi u "stanju rata" te zamolila međunarodnu zajednicu za pomoć. Već u martu 1991, slovenski regruti nisu se javljali federalnoj vladi.^{[nedostaje referenca]}

Tok rata[uredi | uredi izvor]

Ishod[uredi | uredi izvor]

JNA je imala 44 do 65 poginulih vojnika, izgubila je 31 tenk i 230 borbenih vozila. Fond za humanitarno pravo navodi da je u ratu poginulo 23 državljana Srbije. A slovenska strana je imala 16 poginulih vojnika i 6 civila.

Milan Kučan svjedočio je 21. maja 2003. pred Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije (MKSJ) protiv Miloševića. Naveo je da je Miloševićevo vodstvo 1989. umjesto ustavnih nametalo kadrovske promjene preko masovnih mitinga, na kojima su smijenjena vodstva u Vojvodini i Crnoj Gori, a planiran je i miting u Ljubljani. Opisao je i raskol na 14. kongresu SKJ, kada su, kako je rekao "legitimni i pravični prijedlozi Slovenije brutalno nadglasani". Milošević je rekao da su u ratu ubijena 44 pripadnika JNA, a 184 teško ranjena i ponudio sudu kao dokaz "bijelu knjigu" o zločinima slovenskih snaga. Kučan je precizirao da je u sukobu poginulo 37 vojnika JNA, te 18 slovenskih državljana – osam iz slovenske TO, četiri policajca, šest slovenskih civila – te još šest stranaca, a "bijelu knjigu" odbacio je kao "propagandnu brošuru" JNA. Raspravno vijeće nije prihvatilo taj dokument.

Uprkos sukobu, Srbija i Crna Gora nisu se protivili odlasku Slovenije iz Jugoslavije, jer bi to ostavilo kolektivno predsjedništvo sa sedam članova, od kojih bi četiri bili pod srbijansko-crnogorskom kontrolom, čime bi time de facto imali i kontrolu nad JNA.^{[nedostaje referenca]}

Reference[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Commons ima datoteke na temu: Rat u Sloveniji

p r u Hronologija državnosti jugoslavenskih zemalja
	Prije 1918.	1918–1929	1929–1945	1941–1945	1943–1946	1946–1963	1963–1992	1991/1992–2003	2003–2006	2006–2008	2008–
Slovenija	Dio Austro-Ugarske uključujući Boku Kotorsku Također pogledajte Kraljevina Hrvatska-Slavonija 1868–1918 Kraljevina Dalmacija 1815–1918 BiH u Austro-Ugarskoj 1878–1918	Država Slovenaca, Hrvata i Srba (1918–1929) Kraljevina Jugoslavija (1929–1943) Također pogledajte Kraljevina SHS 1918 Republika Prekmurje 1919 Banat, Bačka i Baranja 1918–1919 Slobodna država Fiume 1920–1924 1924–1947		Anektirale^a fašistička Italija i nacistička Njemačka	Demokratska Federativna Jugoslavija 1943–1946 Federativna Narodna Republika Jugoslavija 1946–1963 Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija 1963–1992 Sastav od socijalističkih republika Slovenije (1944–1991) Hrvatske (1943–1991) BiH (1943–1992) Srbije (1943–1992) (u sastavu i autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo) Crna Gora (1943–1992) Makedonija (1944–1991)			Slovenija Rat u Sloveniji
Dalmacija				Nezavisna država Hrvatska 1941–1945 Marionetska kvazi-država Trećeg rajha. Dijelovi koje je anektirala Fašistička Italija. Međimurje i Baranja koje je anektirala Mađarska.				Hrvatska^b Rat u Hrvatskoj
Slavonija
Hrvatska
Bosna								Republika Bosna i Hercegovina (1992-95.)^c Rat u Bosni i Hercegovini	Bosna i Hercegovina sastoji se od Federacije Bosne i Hercegovine (1995-), Republike Srpske (1995–) i Brčko distrikta (2000–).
Hercegovina
Vojvodina	Dio mađarske regije Délvidék			Autonomni Banat^d (Dio njemačke vojne uprave u Srbiji)				Savezna Republika Jugoslavija Sastojala se od Republike Srbije (1990–2006) i Republike Crne Gore (1992–2006) Također pogledajte Republika Kosovo (1990–2000)	Srbija i Crna Gora	Republika Srbija Uključeno AP Vojvodina i, pod upravom UN-a Kosovo i Metohija	Republika Srbija Uključuje autonomnu pokrajinu Vojvodinu
Srbija	Kraljevina Srbija 1882–1918			Vojna uprava u Srbiji 1941–1944 ^e
Kosovo	Dio Kraljevine Srbije 1912–1918			Uglavnom anektirala Albanija 1941–1944 zajedno sa zapadnom Makedonijom i jugoistočnom Crnom Gorom							Republika Kosovo^g
Metohija	Kraljevina Crna Gora 1910–1918 Metohiju kontrolisala Austro-Ugarska (1915–1918)										Republika Kosovo^g
Crna Gora				Protektorat^f 1941–1944						Crna Gora
Sjeverna Makedonija	Dio Kraljevine Srbije 1912–1918			Anektirala Bugarska 1941–1944				Sjeverna Makedonija^hⁱ
^a Prekmurje anektirala Mađarska. ^b Također pogledajte SAO Kninska krajina (1990) → SAO Krajina (1990–1991) i SAO Istočna Slavonija, Baranja i zapadni Srijem (1990–1991), SAO Zapadna Slavonija (1990–1991) i Republika Srpska Krajina (1990–1995); svi zamijenjeni UNTAES-om (1996–1998). ^c Također pogledajte Republika Bosna i Hercegovina Hrvatska zajednica Herceg-Bosna i Srpska autonomna oblast: Bosanska krajina, SAO Sjeveroistočna Bosna, SAO Romanija i SAO Hercegovina (1991–1992); svi kombinirani za oblikovanje tzv. Srpske republike Bosne i Hercegovine (1992–1995). ^d Bačku je anektirala Mađarska (1941–1944), dok je Srijem anektirala NDH (1941–1944).							^e Također pogledajte Užička republika. ^f Anektirano od str. fašističke Italije (1941–1943) i nacističke Njemačke (1943–1944). Manji dio anektirala NDH (1941–1944). ^g Kosovo je predmet spora između vlada Kosova i Srbije. ^h Sjeverna Makedonija do 2019. bila je poznata u UN-u kao Bivša Jugoslavenska Republika Makedonija zbog spora o imenu s Grčkom.