Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Socijalistička Republika
Bosna i Hercegovina
Социјалистичка Република
Босна и Херцеговина
1943-1992.
Države prije:
Flag of Yugoslavia (1918–1941).svg Kraljevina Jugoslavija
Države poslije:
Republika Bosna i Hercegovina Flag of Bosnia and Herzegovina (1992-1998).svg
Zastava Grb
HimnaHej Slaveni
Položaj na karti
Glavni grad Sarajevo
Službeni jezik srpsko-hrvatski
Državno uređenje Socijalistička republika unutar SFRJ
Površina
 -  Ukupno  51.129 km2
Stanovništvo
 -  Ukupno (1991) 4.377.033[1] 
Valuta jugoslavenski dinar
Dio serije članaka o
Historiji
Bosne i Hercegovine
Grb Bosne i Hercegovine
Portal: Bosna i Hercegovina

Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina je bila socijalistička republika u sastavu Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije. Predsjedništvo Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine, izabrano na izborima 18. novembra 1990. godine je na sjednici, 8. aprila 1992. godine, donijelo odluku o promjeni naziva Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina u novo ime države - Republika Bosna i Hercegovina.[2]

Po AVNOJ-skim dogovorima i jugoslavenskim ustavima definisana kao srpska, hrvatska i bošnjačka (tada muslimanska) zajednička teritorija, nedjeljiva po principima historijskih činjenica postojanja bosanske države definisana je republika Bosna i Hercegovina kao jedna od 6 sastavnih federalnih jedinica socijalističke Jugoslavije pod nazivom Narodna Republika Bosna i Hercegovina, a kasnije Socijalistička Republika Bosne i Hercegovine. Ovaj period je stvarao današnju Bosnu i Hercegovinu u okvirima današnji granica koje je dobila po dogovorima na zasjedanjima AVNOJ-a. Priznata je kao najrazličitija republika u okviru Jugoslavije.

Svoj najveći industrijski procvat Bosna i Hercegovina je doživjela baš u ovom periodu. Zbog toga su se na njenom grbu nalazili fabrički dimnjaci kao simbol moderne Bosne i Hercegovine temeljene na industrijskom razvoju.

Historija[uredi | uredi izvor]

Na dan 28. 4. 1945. godine na zasjedanju ZAVNOBiH-a je imenovana narodna vlada Bosne i Hercegovine. Po AVNOJ-skim dogovorima i jugoslavenskim ustavima definisana je kao srpska, hrvatska i muslimanska (bošnjačka) zajednička teritorija, nedjeljiva po principima historijskih činjenica postojanja bosanske teritorije definisana je Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina kao jedna od 6 sastavnih federalnih jedinica socijalističke Jugoslavije pod nazivom Narodna Republika Bosna i Hercegovina, a kasnije Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina. Priznata je kao najrazličitija republika u okviru bivše Jugoslavije. Imala je svoju posebnost, jer je u svom sastavu imala tri glavna južnoslavenska naroda i ostale svoje građane. Josip Broz Tito je često naglašavao da je

"Bosna nedjeljiva te da je ona isto i srpska i hrvatska i muslimanska"

.

Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina je jedinstven dio historije Bosne i Hercegovine. Jugoslavenski komunistički slogan "bratstvo i jedinstvo" uistinu je ujedinio multietničku Bosnu i Hercegovinu i u njoj stvorio jedinstven sistem kulturne, socijalne, etničke i vjerske tolerancije. Zbog svog središnjeg geografskog položaja u sklopu Jugoslavenske federacije, poslijeratna Bosna i Hercegovina je označena kao osnova za razvijanje vojne odbrane. To je značilo veliku koncentraciju Jugoslavenske narodne armije i razvoj namjenske industrije. Nekoliko godina nakon završetka Drugog Svjetskog Rata kreće se sa obnovom i izgradnjom razorene zemlje, grade se nove željezničke pruge, ceste, tvornice i hidroelektrane. Dolazi do ubrzanog razvoja industrije, posebno, metalurške, namjenske, mašinske, prehrambene, tekstilne, proizvodnje lijekova, izgradnje elektro energetskog sistema, hidrocentrala, novih gradova i tvornica, škola i visokoškolskih ustanova, bolnica, domova zdravlja, uspostava sistema zdravstvene i socijalne zaštite za cjelokupno stanovništvo. Čitav taj ubrzani privredni i prometni razvoj znači širenje postojećih gradova te nastanak novih, kao i porast broja stanovnika. u urbanim sredinama,te velike seobe iz ruralnih sredina. Važnost SR Bosne i Hercegovine u SFRJ i svijetu potvrđena je i izborom Sarajeva za domaćina Zimskih olimpijskih igara 1984..

Potkraj 1988. godine, počinje se urušavati ustavni poredak u SFRJJ. U novembru 1990. na prvim višestranačkim izborima pobijedile su tri najveće nacionalne stranke: Stranka demokratske akcije, Srpska demokratska stranka i Hrvatska demokratska zajednica. U oktobru 1991. godine Bosna i Hercegovina izglasava nezavisnost, da bi potom uslijedio i referendum za nezavisnost u februaru 1992. godine. Nakon proglašenja nezavisnosti i međunarodnog priznanja BiH, u aprilu 1992. godine je izbio rat u Bosni i Hercegovini.

Administrativna podjela[uredi | uredi izvor]

SR Bosna i Hercegovina administrativno je bila podjeljena na općine kao i ostale jugoslavenske republike. Na popisu iz 1971. godine, SR Bosna i Hercegovina sastojala se iz 107 općina, da bi se 1978. godine u Gradu Sarajevu formirale dvije nove općine Novi Grad i Stari Grad, pa je na popisima iz 1981. i 1991. godine, SR Bosna i Hercegovina imala 109 općina.

Institucije[uredi | uredi izvor]

Privreda[uredi | uredi izvor]

Energetika[uredi | uredi izvor]


Reference[uredi | uredi izvor]


History2.gif Nedovršeni članak Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina koji govori o historiji treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.