Predsjedništvo Bosne i Hercegovine
 | Ovom članku potrebna je jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija. |
| Predsjedništvo Bosne i Hercegovine | |
|---|---|
 | |
| Prebivalište | Zgrada Predsjedništva |
| Sjedište | Sarajevo |
| Mandat |
Četiri godine obnovljivo jednom u svakom pojedinačnom mandatu |
| Prvi nosilac |
Alija Izetbegović Momčilo Krajišnik Krešimir Zubak |
| Plata | 6.027 KM mjesečno[1] |
| Veb-sajt |
www |
| Bosna i Hercegovina |
|---|
|
|
Ovaj članak je dio serije o: Politici Bosne i Hercegovine |
|
| Portal:Politika |
Predsjedništvo Bosne i Hercegovine je najviši izvršno-politički organ Bosne i Hercegovine.
Historija[uredi | uredi izvor]
Historijat Predsjedništva Bosne i Hercegovine počinje 1974. godine, kada je Ustavom tadašnje Socijalističke republike Bosne i Hercegovine, u okviru SFRJ, ustanovljena nova institucija u društveno–političkom sistemu. U tadašnjem sistemu Predsjedništvo SR BiH je brojalo 9 članova, da bi, nakon prvih višestranačkih izbora u decembru 1990. godine, Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine imalo 7 članova; po dva člana iz reda bošnjačkog, srpskog i hrvatskog naroda i jedan član iz reda ostalih naroda.
Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, na osnovu sadašnjeg Ustava, definisano je kao najviša državna institucija, u kojoj funkciju kolektivnog šefa države vrše ravnopravno tri člana iz reda konstitutivnih naroda Bosne i Hercegovine: bošnjačkog, srpskog i hrvatskog. Ustavne nadležnosti Predsjedništva definisane su članom V Ustava, koji predstavlja poseban aneks Okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini koji je parafiran u Daytonskom sporazumu 21. novembra 1995. godine i zvanično potpisan u Parizu 14. decembra 1995. godine.[2]
Prvi saziv[uredi | uredi izvor]
Prvi saziv Predsjedništva Bosne i Hercegovine izabran je na Općim izborima u septembru 1996. godine, direktnim glasanjem u Federaciji Bosne i Hercegovine (bošnjački i hrvatski član) i u Republici Srpskoj (srpski član). Za člana Predsjedništva iz reda bošnjačkog naroda izabran je Alija Izetbegović, za člana Predsjedništva iz reda srpskog naroda Momčilo Krajišnik, a za člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda Krešimir Zubak. Za Predsjedavajućeg predsjedništva izabran je Alija Izetbegović.
| Sazivi Predsjedništva Bosne i Hercegovine | ||
|---|---|---|
| 1. saziv (13. oktobar 1996 – 12. oktobar 1998) |
Opći izbori 1996. | Alija Izetbegović (SDA) (B) |
| Momčilo Krajišnik (SDS) (S) | ||
| Krešimir Zubak (HDZ BiH) (H) | ||
| 2. saziv (13. oktobar 1998 – 28. oktobar 2002) |
Opći izbori 1998. | Alija Izetbegović (SDA) (B) (do oktobra 2000) Halid Genjac (SDA) (B) (od oktobra 2000. do marta 2001) Beriz Belkić (SzBiH) (B) (od marta 2001. do oktobra 2002) |
| Ante Jelavić (HDZ BiH) (H) (do marta 2001) Jozo Križanović (SDP BIH) (H) (od marta 2001. do oktobra 2002) | ||
| Živko Radišić (Sloga1) (S) | ||
| 3. saziv (28. oktobar 2002 – 6. novembar 2006) |
Opći izbori 2002. | Dragan Čović (Koalicija HDZ BiH i Demokršćana) (H) (do marta 2005) Ivo Miro Jović (HDZ BiH) (H) (od marta 2005. do oktobra 2006) |
| Mirko Šarović (SDS) (S) (do aprila 2003) Borislav Paravac (SDS) (S) (od aprila 2003. do oktobra 2006) | ||
| Sulejman Tihić (SDA) (B) | ||
| 4. saziv (6. novembar 2006 – 17. novembar 2010) |
Opći izbori 2006. | Željko Komšić (SDP BiH) (H) |
| Nebojša Radmanović (SNSD) (S) | ||
| Haris Silajdžić (SBiH) (B) | ||
| 5. saziv (17. novembar 2010 – 17. novembar 2014) |
Opći izbori 2010. | Bakir Izetbegović (SDA) (B) |
| Željko Komšić (SDP BiH) (H) | ||
| Nebojša Radmanović (SNSD) (S) | ||
| 6. saziv (17. novembar 2014 – 20. novembar 2018) |
Opći izbori 2014. | Dragan Čović (HDZ BiH) (H) |
| Mladen Ivanić (Koalicija "Savez za promjene" (SDS i SNS RS)[3] (S) | ||
| Bakir Izetbegović (SDA) (B) | ||
| 7. saziv (20. novembar 2018 – ) |
Opći izbori 2018. | Željko Komšić (DF) (H) |
| Milorad Dodik (SNSD) (S) | ||
| Šefik Džaferović (SDA) (B) | ||
| Napomene | ||
| 1 Koalicija Srpskog narodnog saveza RS, SP RS i SNSD | ||
Struktura[uredi | uredi izvor]
Predsjedništvo Bosne i Hercegovine se sastoji od tri člana (po jednog Bošnjaka, Srbina i Hrvata), koji se svakih osam mjeseci smjenjuju na mjestu Predsjedavajućeg predsjedništva tokom mandata Predsjedništva koji traje četiri godine. Članove predsjedništva neposredno bira narod na izborima, na način da za bošnjačkog i hrvatskog člana glasa biračko tijelo Federacije, a za srpskog člana Republike Srpske.
Predsjedavajućeg Vijeća ministara imenuje Predsjedništvo, a odobrava Parlamentarna skupština. Predsjedavajući zatim imenuje ministre.
Nadležnosti[uredi | uredi izvor]
Predsjedništvo je nadležno za:
- Vođenje vanjske politike Bosne i Hercegovine;
- Imenovanje ambasadora i drugih međunarodnih predstavnika Bosne i Hercegovine, od kojih se s teritorija Federacije ne bira više od dvije trećine;
- Zastupanje Bosne i Hercegovine u međunarodnim i europskim organizacijama i institucijama i traženje članstva u onim organizacijama i institucijama u kojima Bosna i Hercegovina nije član;
- Pregovora o sklapanju međunarodnih ugovora Bosne i Hercegovine, otkazivanje i uz pristanak Parlamentarne skupštine, ratificiranje takvih ugovora;
- Izvršavanje odluka Parlamentarne skupštine;
- Predlaganje godišnjeg budžeta Parlamentarnoj skupštini na preporuku Vijeća ministara;
- Izvješćivanje po zahtjevu, najmanje jedanput godišnje, Parlamentarne skupštine o troškovima Predsjedništva;
- Koordinaciju, prema potrebi, sa međunarodnim i nevladinim organizacijama u Bosni i Hercegovini;
- Vršenje drugih funkcija koje mogu biti potrebne za izvršavanje njegovih dužnosti koje mu može dodijeliti Parlamentarna skupština ili na koje pristanu entiteti.[4]
Trenutni sastav[uredi | uredi izvor]
Članovi predsjedništva izabrani na Općim izborima 7. oktobra 2018. su:
| Kandidat | Slika | Konstitutivni narod |
Stranka | Broj glasova |
%[5][6] | |
|---|---|---|---|---|---|---|
| Šefik Džaferović |  |
Bošnjaci | SDA | 212.581 | 36,61 | |
| Željko Komšić |  |
Hrvati | DF | 225.500 | 52,64 | |
| Milorad Dodik | .jpg) |
Srbi | SNSD | 368.210 | 53,88 |
Kontroverze[uredi | uredi izvor]
Najveće nedostaci Predsjedništva Bosne i Hercegovine su što ne postoji član Predsjedništva, koji predstavlja državljane Bosne i Hercegovine koji ne pripadaju trima konstitutivnim narodima ("Ostali") jer postoji enitetsko glasanje za članove Predsjedništva. Tako npr. Bošnjaci i Hrvati iz Republike Srpske ne mogu glasati za hrvatske i bošnjačke članove Predsjedništva, kao ni što Srbi iz Federacije BiH ne mogu glasati za srpskog člana Predsjedništva što dovodi do pitanja ustavnosti zbog diskriminacije građana, što je potvrđeno u procesu "Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine", jer su i Federacija BiH i Republika Srpska definisani kao entiteti sva tri konstitutivna naroda.
Također pogledajte[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ "Infographic: What are the Monthly Salaries of Presidents in the Region - Sarajevo Times" (jezik: engleski). Sarajevo Times. 25. 2. 2018.
- ^ Historija Predsjedništva na službenoj stranici
- ^ Koalicijske liste
- ^ "Ustav Bosne i Hercegovine". Arhivirano s originala, 15. 5. 2013. Pristupljeno 15. 1. 2013.
- ^ Utvrđeni rezultati općih izbora u Federaciji BiH na stranici Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine
- ^ Utvrđeni rezultati općih izbora u Republici Srpskoj na stranici Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine
