Predsjedništvo Bosne i Hercegovine
 | Ovom članku potrebna je jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija. |
| Predsjedništvo Bosne i Hercegovine | |
|---|---|
 | |
| Prebivalište | Zgrada Predsjedništva |
| Sjedište | Sarajevo |
| Mandat | Četiri godine obnovljivo jednom u svakom pojedinačnom mandatu |
| Prvi nosilac | Alija Izetbegović Momčilo Krajišnik Krešimir Zubak |
| Plata | 6.027 KM mjesečno[1] |
| Veb-sajt | www |
|
|---|
| Ovaj članak je dio serije o političkom sistemu Bosne i Hercegovine |
Predsjedništvo Bosne i Hercegovine je najviši izvršno-politički organ Bosne i Hercegovine.
Historija[uredi | uredi izvor]
Historijat Predsjedništva Bosne i Hercegovine počinje 1974. godine, kada je Ustavom tadašnje Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine, u okviru SFRJ, ustanovljena nova institucija u društveno-političkom sistemu. U tadašnjem sistemu Predsjedništvo SR BiH brojalo je devetero članova, da bi, nakon prvih višestranačkih izbora u decembru 1990. godine, Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine imalo sedmero članova; po dva člana iz reda bošnjačkog, srpskog i hrvatskog naroda i jedan član iz reda ostalih naroda.
Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, na osnovu sadašnjeg Ustava, definisano je kao najviša državna institucija, u kojoj funkciju kolektivnog šefa države vrše ravnopravno tri člana iz reda konstitutivnih naroda Bosne i Hercegovine: bošnjačkog, srpskog i hrvatskog. Ustavne nadležnosti Predsjedništva definisane su članom V Ustava, koji predstavlja poseban aneks Okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini koji je parafiran u Dejtonskom sporazumu 21. novembra 1995. i zvanično potpisan u Parizu 14. decembra 1995.[2]
Prvi saziv[uredi | uredi izvor]
Prvi saziv Predsjedništva Bosne i Hercegovine izabran je na Općim izborima u septembru 1996. godine, direktnim glasanjem u Federaciji Bosne i Hercegovine (bošnjački i hrvatski član) i u Republici Srpskoj (srpski član). Za člana Predsjedništva iz reda bošnjačkog naroda izabran je Alija Izetbegović, za člana Predsjedništva iz reda srpskog naroda Momčilo Krajišnik, a za člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda Krešimir Zubak. Za Predsjedavajućeg predsjedništva izabran je Alija Izetbegović.
Struktura[uredi | uredi izvor]
Predsjedništvo Bosne i Hercegovine se sastoji od tri člana (po jednog Bošnjaka, Srbina i Hrvata), koji se svakih osam mjeseci smjenjuju na mjestu Predsjedavajućeg predsjedništva tokom mandata Predsjedništva koji traje četiri godine. Članove predsjedništva neposredno bira narod na izborima, na način da za bošnjačkog i hrvatskog člana glasa biračko tijelo Federacije, a za srpskog člana Republike Srpske.
Predsjedavajućeg Vijeća ministara imenuje Predsjedništvo, a odobrava Parlamentarna skupština. Predsjedavajući zatim imenuje ministre.
Nadležnosti[uredi | uredi izvor]
Predsjedništvo je nadležno za:
- Vođenje vanjske politike Bosne i Hercegovine;
- Imenovanje ambasadora i drugih međunarodnih predstavnika Bosne i Hercegovine, od kojih se s teritorija Federacije ne bira više od dvije trećine;
- Zastupanje Bosne i Hercegovine u međunarodnim i europskim organizacijama i institucijama i traženje članstva u onim organizacijama i institucijama u kojima Bosna i Hercegovina nije član;
- Pregovora o sklapanju međunarodnih ugovora Bosne i Hercegovine, otkazivanje i uz pristanak Parlamentarne skupštine, ratificiranje takvih ugovora;
- Izvršavanje odluka Parlamentarne skupštine;
- Predlaganje godišnjeg budžeta Parlamentarnoj skupštini na preporuku Vijeća ministara;
- Izvješćivanje po zahtjevu, najmanje jedanput godišnje, Parlamentarne skupštine o troškovima Predsjedništva;
- Koordinaciju, prema potrebi, sa međunarodnim i nevladinim organizacijama u Bosni i Hercegovini;
- Vršenje drugih funkcija koje mogu biti potrebne za izvršavanje njegovih dužnosti koje mu može dodijeliti Parlamentarna skupština ili na koje pristanu entiteti.[3]
Trenutni sastav[uredi | uredi izvor]
Po potvrđenim rezultatima, za nove članove Predsjedništva Bosne i Hercegovine su izabrani: Denis Bećirović, Željko Komšić i Željka Cvijanović.[4]
| Kandidat | Konstitutivni narod | Stranka | Broj glasova | % | ||
|---|---|---|---|---|---|---|
|
Denis Bećirović | Bošnjaci | Socijaldemokratska partija | 330.238 | 57,37 | |
.jpg)
|
Željka Cvijanović | Srbi | Savez nezavisnih socijaldemokrata | 327.720 | 51,65 | |
|
Željko Komšić | Hrvati | Demokratska fronta | 227.540 | 55,80 | |
Spisak saziva[uredi | uredi izvor]
Kontroverze[uredi | uredi izvor]
Najveće nedostaci Predsjedništva Bosne i Hercegovine su što ne postoji član Predsjedništva, koji predstavlja državljane Bosne i Hercegovine koji ne pripadaju trima konstitutivnim narodima ("Ostali") jer postoji entitetsko glasanje za članove Predsjedništva. Tako npr. Bošnjaci i Hrvati iz Republike Srpske ne mogu glasati za hrvatske i bošnjačke članove Predsjedništva, kao ni što Srbi iz Federacije BiH ne mogu glasati za srpskog člana Predsjedništva što dovodi do pitanja ustavnosti zbog diskriminacije građana, što je potvrđeno u procesu "Sejdić i Finci protiv Bosne i Hercegovine", jer su i Federacija BiH i Republika Srpska definisani kao entiteti sva tri konstitutivna naroda.
Također pogledajte[uredi | uredi izvor]
Reference[uredi | uredi izvor]
- ^ "Infographic: What are the Monthly Salaries of Presidents in the Region - Sarajevo Times" (jezik: engleski). Sarajevo Times. 25. 2. 2018.
- ^ "Historija Predsjedništva na službenoj stranici". Arhivirano s originala, 13. 2. 2013. Pristupljeno 15. 1. 2013.
- ^ "Ustav Bosne i Hercegovine". Arhivirano s originala, 15. 5. 2013. Pristupljeno 15. 1. 2013.
- ^ "Opći izbori u BiH 2022. godine - Potvrđeni rezultati". www.izbori.ba. CIKBiH. 2022-10-22. Pristupljeno 2022-10-23.
Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]
 Bosna i Hercegovina po temama | |
|---|---|
| Historija | |
| Geografija | |
| Administracija | |
| Privreda | |
| Simboli | |
| Društvo | |
| Kultura | |
