Predsjedništvo Bosne i Hercegovine
 |
Ovom članku potrebna je jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija. Pogledajte kako poboljšati članak, kliknite na link uredi i doradite članak vodeći računa o standardima Wikipedije. |
 |
Ovaj članak govori o trenutnim događajima. Informacije unutar članka se mogu veoma brzo promijeniti kako se događaj odvija. |
| Bosna i Hercegovina |
|---|
 |
|
Ovaj članak je dio serije o: Politici Bosne i Hercegovine |
|
| Portal:Politika |
Predsjedništvo Bosne i Hercegovine je najviši izvršno-politički organ Bosne i Hercegovine.
Sadržaj
Historija[uredi | uredi izvor]
Historijat Predsjedništva Bosne i Hercegovine počinje 1974. godine, kada je Ustavom tadašnje Socijalističke republike Bosne i Hercegovine, u okviru SFRJ, ustanovljena nova institucija u društveno–političkom sistemu. U tadašnjem sistemu Predsjedništvo SR BiH je brojalo 9 članova, da bi, nakon prvih višestranačkih izbora u decembru 1990. godine, Predsjedništvo Republike Bosne i Hercegovine imalo 7 članova; po dva člana iz reda bošnjačkog, srpskog i hrvatskog naroda i jedan član iz reda ostalih naroda.
Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, na osnovu sadašnjeg Ustava, definisano je kao najviša državna institucija, u kojoj funkciju kolektivnog šefa države vrše ravnopravno tri člana iz reda konstitutivnih naroda Bosne i Hercegovine: bošnjačkog, srpskog i hrvatskog. Ustavne nadležnosti Predsjedništva definisane su članom V Ustava, koji predstavlja poseban aneks Okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini koji je parafiran u Daytonskom sporazumu 21. novembra 1995. godine i zvanično potpisan u Parizu 14. decembra 1995. godine.[1]
Prvi saziv[uredi | uredi izvor]
Prvi saziv Predsjedništva Bosne i Hercegovine izabran je na Općim izborima u septembru 1996. godine, direktnim glasanjem u Federaciji Bosne i Hercegovine (bošnjački i hrvatski član) i u Republici Srpskoj (srpski član). Za člana Predsjedništva iz reda bošnjačkog naroda izabran je Alija Izetbegović, za člana Predsjedništva iz reda srpskog naroda Momčilo Krajišnik, a za člana Predsjedništva iz reda hrvatskog naroda Krešimir Zubak. Za Predsjedavajućeg predsjedništva izabran je Alija Izetbegović.
| Sazivi Predsjedništva Bosne i Hercegovine | ||
|---|---|---|
| 1. saziv (13. oktobra 1996. - 12. oktobra 1998.) |
Opći izbori 1996. | Alija Izetbegović (SDA) (B) |
| Momčilo Krajišnik (SDS) (S) | ||
| Krešimir Zubak (HDZ BiH) (H) | ||
| 2. saziv (13. oktobra 1998. - 28. oktobra 2002.) |
Opći izbori 1998. | Alija Izetbegović (SDA) (B) (do oktobra 2000.) Halid Genjac (SDA) (B) (od oktobra 2000. do marta 2001.) Beriz Belkić (SzBiH) (B) (od marta 2001. do oktobra 2002.) |
| Ante Jelavić (HDZ BiH) (H) (do marta 2001.) Jozo Križanović (SDP BIH) (H) (od marta 2001. do oktobra 2002.) | ||
| Živko Radišić (Sloga1) (S) | ||
| 3. saziv (29. oktobra 2002. - 28. oktobra 2006.) |
Opći izbori 2002. | Dragan Čović (Koalicija HDZ BiH i Demokršćana) (H) (do marta 2005.) Ivo Miro Jović (HDZ BiH) (H) (od marta 2005. do oktobra 2006.) |
| Mirko Šarović (SDS) (S) (do aprila 2003.) Borislav Paravac (SDS) (S) (od aprila 2003. do oktobra 2006.) | ||
| Sulejman Tihić (SDA) (B) | ||
| 4. saziv (29. oktobra 2006. - 28. oktobra 2010.) |
Opći izbori 2006. | Željko Komšić (SDP BiH) (H) |
| Nebojša Radmanović (SNSD) (S) | ||
| Haris Silajdžić (SBiH) (B) | ||
| 5. saziv (29. oktobra 2010. - 28. oktobra 2014.) |
Opći izbori 2010. | Bakir Izetbegović (SDA) (B) |
| Željko Komšić (SDP BiH) (H) | ||
| Nebojša Radmanović (SNSD) (S) | ||
| 6. saziv ( oktobra 2014. - ) |
Opći izbori 2014. | Dragan Čović (HDZ BiH) (H) |
| Mladen Ivanić (Koalicija "Savez za promjene" (SDS i SNS RS)[2] (S) | ||
| Bakir Izetbegović (SDA) (B) | ||
| Napomene | ||
| 1 Koalicija Srpskog narodnog saveza RS, SP RS i SNSD | ||
Struktura[uredi | uredi izvor]
Predsjedništvo Bosne i Hercegovine se sastoji od tri člana (po jednog Bošnjaka, Srbina i Hrvata), koji se svakih osam mjeseci smjenjuju na mjestu Predsjedavajućeg predsjedništva tokom mandata Predsjedništva koji traje četiri godine. Članove predsjedništva neposredno bira narod na izborima, na način da za bošnjačkog i hrvatskog člana glasa biračko tijelo Federacije, a za srpskog člana Republike Srpske.
Predsjedavajućeg Vijeća ministara imenuje Predsjedništvo, a odobrava Parlamentarna skupština. Predsjedavajući zatim imenuje ministre.
Nadležnosti[uredi | uredi izvor]
Predsjedništvo je nadležno za:
- Vođenje vanjske politike Bosne i Hercegovine;
- Imenovanje ambasadora i drugih međunarodnih predstavnika Bosne i Hercegovine, od kojih se s teritorija Federacije ne bira više od dvije trećine;
- Zastupanje Bosne i Hercegovine u međunarodnim i europskim organizacijama i institucijama i traženje članstva u onim organizacijama i institucijama u kojima Bosna i Hercegovina nije član;
- Pregovora o sklapanju međunarodnih ugovora Bosne i Hercegovine, otkazivanje i uz pristanak Parlamentarne skupštine, ratificiranje takvih ugovora;
- Izvršavanje odluka Parlamentarne skupštine;
- Predlaganje godišnjeg budžeta Parlamentarnoj skupštini na preporuku Vijeća ministara;
- Izvješćivanje po zahtjevu, najmanje jedanput godišnje, Parlamentarne skupštine o troškovima Predsjedništva;
- Koordinaciju, prema potrebi, sa međunarodnim i nevladinim organizacijama u Bosni i Hercegovini;
- Vršenje drugih funkcija koje mogu biti potrebne za izvršavanje njegovih dužnosti koje mu može dodijeliti Parlamentarna skupština ili na koje pristanu entiteti.[3]
Trenutni sastav[uredi | uredi izvor]
Članovi predsjedništva izabrani na Općim izborima 12. oktobra 2014. su:
| Kandidat | Konstitutivni narod |
Partija | Broj glasova |
%[4] |
|---|---|---|---|---|
| Dragan Čović | Hrvati | HDZ BiH | 128.053 | 52,20 |
| Mladen Ivanić | Srbi | Koalicija "Savez za promjene" (SDS i SNS RS)[2] | 318.196 | 48,71 |
| Bakir Izetbegović | Bošnjaci | SDA | 247.235 | 32,87 |
Kontroverze[uredi | uredi izvor]
Najveće mane Predsjedništva Bosne i Hercegovine su ti što ne postoji član predsjedništva koji predstavlja ostale i što postoji enitetsko glasanje za članove predsjedništva. Tako npr. Bošnjaci i Hrvati iz Republike Srpske ne mogu glasati za svoje članove predsjedništva, kao ni što Srbi iz Federacije BiH ne mogu glasati za svog člana predsjedništva što dovodi do pitanja ustavnosti, jer su i Federacija BiH i RS definisani kao entiteti sva tri konstitutivna naroda.
