Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine

Predstavnički dom
Parlamentarne skupštine
Bosne i Hercegovine
Predstavnički dom; Parlamentarne skupštine; Bosne i Hercegovine
	VII saziv
Vrsta
Vrsta	Donji dom
Ograničenje mandata	2 godine (1996-2002); 4 godine (od 2002)
Historija
Osnovano	1996.
Prethodnik	Skupština Republike BiH
Početak saziva	14. septembar 1996.
Vodstvo
Predsjedavajući	Nebojša Radmanović, (SNSD) ; (od 6. aprila 2022.)
Zamjenici predsjedavajućeg	Borjana Krišto (HDZ BiH); Denis Zvizdić (NiP)
Struktura
Broj zastupnika	42
Političke grupe	Vlada (25) SDA (8); SNSD (6); HDZ BiH (5); DF–SD BiH (4); SP-US (2); Opozicija (17) SDP BiH (4); SDS–PDP (4); NS–NB (4); SBB BiH–PDA (2); NES (1); DNS (1); NiP (1);
Izbori
Posljednji opći izbori	7. oktobar 2018.
Sljedeći opći izbori	2022.
Mjesto zasjedanja
	Zgrada prijateljstva između Grčke i BiH; Trg BiH 1, Sarajevo, Bosna i Hercegovina
Veb-sajt
	www.parlament.ba

Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine je donji dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine i predstavničko je tijelo državljana Bosne i Hercegovine. Zajedno sa Gornjim domom, tj. Domom naroda, koji predstavlja tri konstitutivna naroda Bosne i Hercegovine (Bošnjake, Hrvate i Srbe) čini najviše zakonodavno tijelo države, Parlamentarnu skupštinu Bosne i Hercegovine.

Struktura[uredi | uredi izvor]

Predstavnički dom se sastoji od 42 poslanika,^[2] koji se biraju na Općim izborima svake četiri godine. 28 poslanika se bira iz Federacije BiH, a 14 iz Republike Srpske.^[2] Poslanici se biraju direktnim putem, na općim izborima iz njihovih entiteta, u skladu s Izbornim zakonom BiH.

Na čelu Predstavničkog doma se nalazi Predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine sa dva zamjenika, te se to rukovodstvo rotira. Članovi rukovodstva (predsjedavajući i zamjenici) moraju biti različite nacionalnosti, odnosno u rukovodstvo mora biti jedan Bošnjak, jedan Srbin i jedan Hrvat. Da bi se određeni zakon usvojio u Predstavničkom domu potrebno je najmanje 2/3 ukupnih glasova (28 glasova), a od toga mora biti najmanje 1/2 iz svakog entiteta (14 iz Federacije BiH i 7 iz Republike Srpske). Ovakav način glasanja se naziva entitetsko glasanje i utvrđen je članom 4 Ustava Bosne i Hercegovine i bio je jedna od tačaka Dejtonskog sporazuma.

Način rada i odlučivanja[uredi | uredi izvor]

Ustavom BiH određeno je da je za kvorum potrebno prisustvo 22 od 42 poslanika.

Predstavnički dom je ravnopravan s Domom naroda, što podrazumijeva da su odluke usvojene tek onda kada oba doma prihvate odluku u istom sadržaju.

Ustavom BiH odlučeno je da u Predstavničkom domu postoje dva načina odlučivanja:

odlučivanje prostom većinom
odlučivanje kvalificiranom većinom.

Poslovnik se donosi većinom glasova, a na taj način bira se i predsjedavajući i dvojica dopredsjedavajućih Predstavničkog doma, s tim da svaki od njih mora biti iz reda različitih konstitutivnih naroda. Na dužnosti predsjedavajućeg, odnosno dopredsjedavajućeg smjenjuje se svakih osam mjeseci, s tim što predsjedavajući Predstavničkog doma ne smije biti iste nacionalnosti kao i predsjedavajući Doma naroda.