Martin Raguž

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Martin Raguž
Martin Raguž.jpg
Martin Raguž
Rođenje (1958-05-02) 2. maj 1958 (61 god.)
Stolac, FNRJ
Nacionalnost Hrvat
Zanimanje političar

Martin Raguž je bosanskohercegovački i hrvatski političar, predsjednik HDZ-a 1990 i zastupnik u Domu naroda Bosne i Hercegovine.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Mladost[uredi | uredi izvor]

Raguž je iz porodice Ivana i Mare[1] u Stocu gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju maturiravši 1975. Nakon toga upisao se na Fakultet političkih nauka u Zagrebu gdje je diplomirao 1980. Nakon završetka fakulteta bio je angažiran kao stručni saradnik u tadašnjoj omladinskoj organizaciji, a kasnije se zaposlio u Skupštini općine Stolac, također kao stručni saradnik.

Rat u Bosni i Hercegovini[uredi | uredi izvor]

Raguž se politički prvi put angažira u vrijeme Općih izbora u SR Bosni i Hercegovini 1990. godine. Bio je jedan od osnivača Liberalno demokratske stranke BiH,[2], nasljednice Saveza socijalističke omladine Bosne i Hercegovine (SSO BiH)

U vrijeme izbora kandidirao se za hrvatskog člana Predsjedništva SR BiH kao kandidat Liberalno demokratske stranke BiH,[3][4] Od ukupno sedam hrvatskih kandidata, Raguž je završio posljednji s osvojenih 130.428 (5.90%) glasova, a u Predsjedništvo su izabrani Stjepan Kljujić i Franjo Boras iz HDZ-a BiH.[5]

Početkom rata u Bosni i Hercegovini 1992, Raguž je imenovan ministrom za rad i socijalnu politiku u Vladi Republike BiH gdje je djelovao u opkoljenom Sarajevu. U to vrijeme njegovo ministarstvo uspjelo je uspostaviti humanitarni sistem u Sarajevu i okolini. Početkom Bošnjačko-hrvatskog sukoba pristupio je u HDZ BiH te je prihvatio poziv Vlade Hrvatske republike Herceg-Bosne da pomogne u popravljanju humanitarnog stanja, stabilizaciji prilika i razvoju humanitarnog sistema u Herceg-Bosni.[2] Do 1. decembra 1993. radio je kao zamjenik predstojnika Ureda za prognanike, izbjeglice i raseljene osobe HR Herceg-Bosne, nakon čega je imenovan predstojnikom tog ureda zamijenivši Darinka Tadića na tom položaju.[6] Na tom položaju ostao je sve do 1994, kada je osnovano Ministarstvo za izbjeglice i socijalna pitanja Vlade Federacije BiH,[2] u kojem je radio kao zamjenik ministra sve do kraja rata 1995.[1]

Poslije rata[uredi | uredi izvor]

Nakon rata Raguž je imenovan ministrom bez resora u Vladi Federacije BiH, gdje je ostao sve do 1996, a u to vrijeme bio je zadužen za koordinaciju aktivnosti za implementaciju Dejtonskog sporazuma.[1] Između 1997. i 1998, u vrijeme mandata Krešimira Zubaka, bio je šef ureda hrvatskog člana Predsjedništva BiH.[7] Između 1999, pa sve do imenovanja za predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH 2000. bio je ministar za ljudska prava i izbjeglice u federalnoj vladi Edhema Bičakčića.[1]

Nakon općih izbora u oktobru 2000. Raguž je imenovan predsjedavajućim Vijeća ministara BiH 18. oktobra 2000. Na toj je dužnosti ostao sve 22. augusta 2001. kad ga je zamijenio Božidar Matić iz SDP-a BiH.[1][8]

HDZ 1990[uredi | uredi izvor]

Raguž je 2006. postao član HDZ-a 1990. Na općim izborima 2010. bio je kandidat za hrvatskog člana Predsjedništva BiH u koaliciji HDZ-a 1990 i HSP-a BiH. U vrijeme kampanje potpisao je inicijativu za Rekom, koja promovira izjednačavanje zločina u bivšoj Jugoslaviji te tezu o građanskom ratu u Hrvatskoj, odbacujući agresiju. Tu inicijativu potpisali su, između ostalih, i Željko Komšić, Žarko Puhovski te Vojislav Stanimirović.[9] Međutim, Raguž nije uspio dobiti izbore. Pobijedio je Željko Komšić iz SDP-a, a iza njega je druga bila Borjana Krišto iz HDZ-a BiH. Raguž je osvojio 60.266 (10,84%) glasova i završio je treći.[10]

Od predsjednika stranke Bože Ljubića počeo se udaljavati 2013. Najavio je da će se takmičiti za mjesto predsjednika HDZ-a 1990 na Četvrtom saboru stranke, koji je održan u maju 2013. Oko sebe je okupio vodstvo HDZ-a 1990 u Srednjobosanskog kantona.[9]

Na Općim izborima u Bosni i Hercegovini 2014. kandidat je HDZ 1990 za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda.[11]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b c d e Baza podataka: Martin Raguž). Centar za istraživačko novinarstvo. Pristupljeno 1. aprila 2014.
  2. ^ a b c Vrijeme je da Hrvati preuzmu odgovornost za ovu zemlju . august 2010. Pristupljeno 1. aprila 2014.
  3. ^ Šimić, 2006., str. 31.
  4. ^ Čović et al., 2010., str. 358.
  5. ^ Kasapović, 2010., str. 330.
  6. ^ Narodni list Hrvatske Republike Herceg-Bosne, br. 3, januar 1994.
  7. ^ Martin Raguž - Biography, Evropski parlament; pristupljeno: 1. aprila 2014. (en)
  8. ^ Evidencija osoba koje su vršile vodeće partijske i državne dužnosti na različitim nivoima u posljednjih 30 godina, National Security and the Future, br. 1-2, Udruga svetog Jurja, Zagreb, 2006.
  9. ^ a b HDZ1990 je "tabula rasa", bila i ostala. Ljubuški.net, 30. mart 2013; pristupljeno: 9. maja 2014.
  10. ^ Potvrđeni rezultati općih izbora 2010: Predsjedništvo BiH - hrvatski član. Centralna izborna komisija, 11. novembra 2010; pristupljeno: 9. maja 2014.
  11. ^ "Kandidati za Predsjedništvo BiH: Bošnjaci će imati najveći izbor na glasačkom listiću" Archived 12 September 2014[Date mismatch] at the Wayback Machine., radiosarajevo.ba

Literatura[uredi | uredi izvor]

  • Dragan Čović; Slavica Karačić; Niko Lozančić; Borjana Krišto; Zdenko Ćosić; Davor Čordaš; Mario Grgić; Rade Bošnjak; Marinko Čavara: Dvadeset godina Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine 1990. - 2010. Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine, Mostar, 2010. ISBN 9789958850004
  • Mirjana Kasapović: "Bosnia and Herzegovina", Elections in Europe: A data handbook, Nomos, Baden-Baden, 2010. ISBN 9783832956097
  • Tomo Šimić: "Dokumenti Predsjedništva Bosne i Hercegovine 1991. - 1994.", National Security and the Future, br. 1-2, Udruga svetog Jurja, Zagreb, 2006.