Stolac

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Za druga značenja, pogledajte Stolac (čvor).
Koordinate: 43°5′N 17°58′E / 43.083°N 17.967°E / 43.083; 17.967
Stolac
(Općina i naselje)
Stolac (collage).jpg
Flag of Stolac.svg
Zastava
Grb stolac.gif
Grb
Službeni naziv: Općina Stolac
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet Federacija Bosne i Hercegovine
Kanton Flag of Herzegovina-Neretva Canton.png Hercegovačko-neretvanski
Općina Stolac
Koordinate 43°5′N 17°58′E / 43.083°N 17.967°E / 43.083; 17.967
Stanovništvo
 - Općina 18 681 (1991)
 - Procjena 13 227 (2009 [1])
Gradonačelnik Bošković Stjepan[2] (HDZ BiH)
Vremenska zona Srednjoevropsko vrijeme
Poštanski broj 88 360
Pozivni broj (+387) 36
Matični broj 170976[3]
Matični broj općine 11606
Stolac u Bosni i Hercegovini
Web stranica: Općina Stolac

Stolac je općina i naselje koji su smješteni u jugoistočnom dijelu Bosne i Hercegovine, na krajnjem istoku Hercegovačko-neretvanskog kantona.[4]

Geografski položaj

Naselje Stolac je nastalo na obalama rijeke Bregave kojeg okružuju planine Hrgud te Vidovo polje s okolnim mjestima koja su ispisana perom bogate kulturne prošlosti. Sam prilaz Stocu sa zapadne strane je Dubravska visoravan, koja je specifična i poznata po breskvi i nadasve dubravskom vinogorju po kojem su poznata stolačka vina. Stolačko područje je svojim mediteranskim šarmom, dobrom vodom, blagim nebom, pitomim krajolikom i skladom prirodnih ljepota, privlačilo ljude od prahistorijskih vremena. Iliri i grčki pomorci, rimski patriciji, istočno gotski osvajači, slavenski velikodostojnici, osmanski plemići, venecijanske vojskovođe, austrougarski namjesnici, te mnogi poklonici sunca, svježine rijeke Bregave, kulturno historijskih valera i tajnovitih poruka iz proteklih vijekova, ostavili su ovdje svoj trag: gradine i grobove, imena na pločama-poruke za one koji će za njima doći. Stolac je prostor s najduljom i najraskošnijom historijom gradskog života u Bosni i Hercegovini, a spada u malu grupu balkanskih prostora na kojima su sačuvana materijalna svjedočenja o urbanim oblicima života kroz razdoblje dugo preko 3.500 godina, koliko su stari posljednji poznati nalazi ilirskog grada Daorsona.

Historija

Stari grad u Stocu.

Kontinuitet prisutnosti ljudske zajednice na prostoru Stoca seže 16.000 godina u prošlost. Pošto se kraj nalazi u mediteranskom podneblju uspjevale su sve vrste voća, a ponajviše grožđa. O zainteresiranosti za život na ovom prostoru od najstarijih vremena svjedoče mjesta koja ga okružuju: pećina Badanj - paleolitsko stanište, utvrđeni ilirski grad Daorson, koji izaziva divljenje svojim kiklopskim zidinama, te poznate nekropole stećaka na Radimlji, Boljunima, Rotimlji i Vidoštaku kao i sama tvrđava Stari grad.

Ime naselja doživljavalo je promjene kroz historiju. Najstariji naziv je Daorsoi, odnosno Daorson, ilirski megalitski grad u selu Osanjici iznad Stoca (IV-III vijek p. n. e.). Slijedi rimski muncipij Diluntum. Današnje ime naselja Stolac prvi put je spomenuto 1420. (loco dicto Stolac), a utvrda Vidovski 1436. Slijedi osmansko Ilce i IIstolce, potom Vidoska i konačno Stolac.

Grad spomenik. Stolac je bio grad muzej. Grad koji je sa svojom historijskom baštinom bio pod zaštitom UNESCO-a od 1980.godine. Tragovi ljudskih ruku datiraju još prije 15.000 godina što svjedoče crteži u Badanjskoj pećini. To su opisi detalja lova s jasnim likom konja (to je doba Ebeolitika). Prvi stanovnici Balkana, Iliri, ostavili su svoj trag u tvrđavi Doarson, nađeni su ostaci rimske tvrđave Diluntum. Tu je i velelepna Radimlja sa svojim kamenim spavačima, nekreolozima, stećcima. Isto tako tu je grob jevrejskog rabina Mosa Danona. To mjesto je bilo i ostalo jedno od svetišta Jevreja. Spomenici, džamije, trgovi kao i crkve, biblioteke bili su izgrađeni za vrijeme Turskog vakta. Kasnije na te građevine nadovezivali su se obilježja mediteranske kulture.

Tokom najnovijih ratnih dešavanja grad Stolac ostao je bez mnogih svojih značajki, uništena je džamija Ismail Kapetana Sarica, džamija Hadži Alije Hadžisalihovića, pravoslavna crkva iz 1870. god. Jedna od najstarijih džamija u Bosni i Hercegovini, džamija sultana Selima iz 1519, zapaljena je i srušena. tako je i sa drugim spomenicima: Silahtar Jusuf paše hamam, kuća Ali Paše Rizvanbegovića, Stara kuća (Mujina), Džulhanimina kuća, mezarja, biblioteke, Stolačka sahat-kula.

Prvi spomen Stoca u pisanim izvorima

Stolac je prvi put spomenut u pisanim izvorima 7. maja 1420. Zasad je to rodni list imena ovog grada. Prvi poznati stanovnik Stoca je izvjesni Gojak Tihosalić, koji se bavio stočarstvom. Dokument se nalazi u Državnom arhivu u Dubrovniku. Njegov sadržaj je sljedeći: Milien Budečević pred dubrovačkim knezom Nikolom Pucićem podiže tužbu protiv Vučihne i Stjepoja Vlahovića iz katuna Vučihne Vlahovića zato što su tih dana u mjestu zvanom Stolac oduzeli tri krave i vola, a koju stoku je Milien imao na čuvanju i uzgoju kod Gojaka Tihosalića iz Stoca.

"1420 die VII maii. Milien Budezeuich coram nobili et sapienti viro domino Rectore ser Nicola Jo. de Poza conqueritur supra Volcichna Vlachoeuich et Stiepoe de cathuna Volcichne Vlachouich. Eo quia his diebus propelapsis predicti violenter in loco dicto Stolaç aceperunt sibi vaccas tres et I bouem quos habebat in manibus et ad custodiam Goiachi Tichosaglich qui stat in dicto loco Stolaç" - 7.5. 1420. godine; Državni arhiv Dubrovnik; Serija: Lamenta de foris; Svezak: IV; Folija: 190.

Nasljednik Gojaka Tihosalića mogao bi biti Vukmir Gojaković koji se spominje krajem maja 1436. godine. Označen da je iz Stoca u Vidovom polju Vukmir Gojaković (Vochmir Goiacouich de Stolaç de Vidoe poglie) se tada obavezao na sedmogodišnju službu kod dubrovačkog oružara Antolina Obradovića. [5]

Kultura

Nacionalni spomenici

Stanovništvo

Nacionalni sastav stanovništva - općina Stolac

Sastav stanovništva – općina Stolac
2013.[4] 1991.[4] 1981.[6] 1971.[7]
Osoba 14 889 (100,0%) 7 420 (100,0%) 18 910 (100,0%) 19 230 (100,0%)
Hrvati 3 834 (51,67%) 6 410 (33,90%) 7 041 (36,61%)
Bošnjaci 1 3 068 (41,35%) 1 7 359 (38,92%) 1 7 113 (36,99%)
Srbi 440 (5,930%) 4 332 (22,91%) 4 900 (25,48%)
Ostali 46 (0,620%) 49 (0,259%) 56 (0,291%)
Jugoslaveni 32 (0,431%) 711 (3,760%) 63 (0,328%)
Crnogorci 33 (0,175%) 50 (0,260%)
Romi 7 (0,037%)
Albanci 6 (0,032%) 6 (0,031%)
Makedonci 3 (0,016%) 1 (0,005%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Nacionalni sastav stanovništva - naselje Stolac

Sastav stanovništva – naselje Stolac
2013.[8] 1991.[8] 1981.[6] 1971.[7]
Osoba 3 957 (100,0%) 5 530 (100,0%) 5 210 (100,0%) 3 809 (100,0%)
Bošnjaci 1 3 426 (61,95%) 1 3 113 (59,75%) 1 2 437 (63,98%)
Srbi 1 111 (20,09%) 982 (18,85%) 846 (22,21%)
Hrvati 653 (11,81%) 586 (11,25%) 421 (11,05%)
Jugoslaveni 239 (4,322%) 486 (9,328%) 43 (1,129%)
Ostali 101 (1,826%) 8 (0,154%) 22 (0,578%)
Crnogorci 28 (0,537%) 35 (0,919%)
Albanci 5 (0,096%) 5 (0,131%)
Makedonci 2 (0,038%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Mjesne zajednice

  • MZ Brštanik - obuhvata naseljena mjesta: Brštanik, Ljubljenica i Šćepan Krst,
  • MZ Burmazi - obuhvata naseljena mjesta: Bjelojevići, Burmazi i Kruševo,
  • MZ Crnići - obuhvata naseljena mjesta: Aladinići, Borojevići, Crnići - Kula, Pješivac - Greda, Pješivac - Kula, Poprati i Prenj,
  • MZ Dabrica - obuhvata naseljeno mjesto Dabrica,
  • MZ Hodovo - obuhvata naseljena mjesta: Crnići - Greda, Hodovo, Kozice, Rotimlja i Trijebanj,
  • MZ Hrgud - obuhvata naseljena mjesta: Hrgud i Predolje,
  • MZ Poplat - obuhvata naseljeno mjesto Poplat,
  • MZ Stolac - obuhvata naseljena mjesta: Barane, Do, Komanje Brdo, Ošanjići i Stolac,
  • MZ Žegulja - obuhvata naseljena mjesta: Bitunja i Žegulja.

Sport

Do 1992. godine u Stocu vladalo je veliko interesovanje za sport. Igrao se nogomet, rukomet, košarka i odbojka. FK "Iskra" Bregava takmičila se u Republickoj Ligi u sistemu tadasnje SFRJ. Danas u Stocu FK "Iskra" vise nije u funkciji, iako je za sezonu 2003/2004 klubu "omogućeno" igranje na svom Gradskom stadionu, kada je klub nastupao pod krilima 2.lige FBiH. Na utakmicama je znalo biti i do 1000 gledalaca. Jedini aktivni sportski kolektiv danas je HNK " Stolac" koji se takmiči u 2.ligi FBiH.

Poznate ličnosti

Turističke atrakcije

Nekropola Radimlja, Nekropola Boljuni, Begovina, Ošanjići, Badanj, Bregava, Vidoški - stari grad Stolac, Šarića kuća.

Stolac trenutno ima preko 35 objekata ili lokalitetana listi nacionalnih spomenika. Neki od navedenih spomenika su: Čaršijska džamija (prvi nacionalni spomenik koji je obovljen, a u potpunosti bio razoren 1993 godine od strane HVO i HV), Podgradska džamija, Ćuprijska džamija i Uzinovićka džamija, Ošanjićka crkve, Trijebanjska crkve, Poplatska crkve i crkva na Poljubi u samom Stocu.

Reference

  1. ^ Saopćenje Federalnog saveza za statistiku 9.septembar 2009. godine
  2. ^ Rezultati izbora 2008
  3. ^ "Sistematski spisak općina i naselja". fzs.ba. Pristupljeno 22. 10. 2015. 
  4. ^ a b c "Općina Stolac". nasbih.com. Pristupljeno 22. 10. 2015. 
  5. ^ „Vochmir Goiacouich de Stolaç de Vidoe poglie locauit se et opera sua usque ad septem annos proxime futuros cum Antolino Obradouich protomagistro arsanate presente et eum conducente ad standum et laborandum cum ipso, promittens idem Vochmir dicto tempore stare cum eo Antolino et ab ipso non aufugere necque recedere sed ei obedire et fideliter seruire et se et personam suam operari et exercere in factis et agendis ipsius Antolini prout sibi comissum et ordinatum fuint et res et bona ipsius autem saluare et custodire” (31. maj 1436. godine), Državni arhiv Dubrovnik, Serija: Diversa Notariae, Svezak: XX, Folija: 249.
  6. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1981.". stat.gov.rs. Pristupljeno 22. 10. 2015. 
  7. ^ a b "Nacionalni sastav stanovništva SFR Jugoslavije 1971.". stat.gov.rs. Pristupljeno 22. 10. 2015. 
  8. ^ a b "Naselje Stolac". nasbih.com. Pristupljeno 22. 10. 2015. 

Vanjski linkovi