Kanton Sarajevo

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigaciju, pretragu
Kanton Sarajevo
kanton
Flag of Sarajevo Canton.svg
Coat of arms of Sarajevo Canton.svg
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet Federacija Bosne i Hercegovine
Glavni grad Sarajevo
Površina 1.276.9[1] km2
Stanovništvo 413,593 (2013 [2])
Gustoća 323,9 /km2 
Osnovan 11. 3. 1996.
Vlada
 - Premijer Elmedin Konaković
Pozivni broj 033
Kanton Sarajevo u Bosni i Hercegovini
Web stranica: ks.gov.ba

Kanton Sarajevo (skraćeno KS) jedan je od deset kantona Federacije Bosne i Hercegovine, Bosna i Hercegovina. Sastoji se od Grada Sarajeva i pet susjednih općina.

Kanton Sarajevo graniči na sjeveru i sjeverozapadu sa Zeničko-dobojskim kantonom, sa Srednjobosanskim kantonom na zapadu, sa Hercegovačko-neretvanskim kantonom na jugu i jugozapadu, dok sa istoka graniči sa Bosansko-podrinjskom kantonom i Republikom Srpskom. Sa oko 438.443 stanovnika Kanton Sarajevo je nakon Tuzlanskog kantona po broju drugi najnaseljeniji kanton u Federaciji Bosne i Hercegovine, dok je sa 1.276,9 km2 površine sedmi u Federaciji Bosne i Hercegovine,[1] što čini 4,89% površine Federacije Bosne i Hercegovine.

Geografija[uredi | uredi izvor]

Sarajevski kanton smješten je u Sarajevskoj kotlini, koja se od istoka prema zapadu pruža u Sarajevskom polju, na čijoj nizini se nalaze centralni dijelovi Sarajeva, dok se sarajevska predgrađa i Vogošća nalaze na padinama okolnih brijegova i brda. Kroz Sarajevo od istoka prema zapadu teče rijeka Miljacka, dok u zapadnom dijelu Sarajevskog polja, u Ilidži, potiče rijeka Bosna, na čijem izvorištu se nalazi i park prirode - Vrelo Bosne. Kroz Sarajevski kanton teku rijeke Željeznica, Zujevina, Ljubina, Misoča i Stavnja. Glavni grad kantona, Sarajevo, okružen je planinama Igman, Bjelašnica, Trebević, Jahorina i Treskavica, od kojih se prve tri nalaze u Kantonu Sarajevo, a vrh Treskavice sa 2086  metara je najveća planina u Kantonu Sarajevo.[3][4]

Historija[uredi | uredi izvor]

Prije početka rata područje Sarajevskog kantona pripadalo je gradu Sarajevo, zajedno s nekim naseljima koji danas kao dio Istočnog Sarajeva pripadaju Republici Srpskoj.

Historija današnjeg Kantona Sarajevo počinje 18. marta 1994, potpisivanjem Vašingtonskog sporazuma. Sarajevski kanton bio je među pet kantona s većinskim bošnjačkim stanovništvom.

Godine 1999. Sarajevski kanton dobio je svoju zastavu i grb, koji je vertikalno razdijeljen na tamno plavo i bordo crveno, s devet osmerokrakih zlatnih zvijezda koje predstavljaju općine u kantonu, i s bijelom rozetom koja je sastavljena od ukrasa sa sarajevske katedrale i alki sa Svrzine kuće. Zastava je ostala bijela, s grbom u sredini. Također je propisana i vertikalna zastava.

Osim Bosne i Hercegovine, Sarajevo je sjedište Vlade Federacije Bosne i Hercegovine i nekoliko većine ministarstava Federacije Bosne i Hercegovine. Većina državnih institucija i preduzeća svoje sjedište ima u Sarajevu.

Politika i administracija[uredi | uredi izvor]

Kanton Sarajevo je prema zakonu jedan od deset kantona Federacije Bosne i Hercegovine, koji je jedan od dva entiteta Bosne i Hercegovine.[5]

Kanton Sarajevo ima vlastitu zakonodavnu, izvršnu i sudsku vlast. Kao i svaki od kantona u FBiH, Kanton Sarajevo posjeduje vlastiti ustav, skupštinu, vladu, simbole, te mu pripadaju niz isključivih nadležnosti (policija, obrazovanje, korištenje prirodnih resursa, prostorna i stambena politika, kultura), dok su neke nadležnosti podijeljene između kantonalne i federalne vlasti (zdravstvo, socijalna zaštita, promet).[6]

Građani Kantona Sarajevo svake četiri godine na općim izborima glasaju za ukupno 35 zastupnika u Skupštini Kantona Sarajevo. Na osnovu općih izbora trenutnu vladu Kantona Sarajeva sačinjava koalicijia između Stranke demokratske akcije (SDA), Saveza za bolju budućnost (SBB) i Bosanske patriotske stranke (BPS).[7][8]

1 Centar 2 Hadžići 3 Ilidža 4 Ilijaš 5 Novi Grad 6 Novo Sarajevo 7 Stari Grad 8 Trnovo 9 Vogošća

Na lokalnom nivou građani Kantona Sarajevo glasaju svake četiri godine na lokalnim izborima za lokalnu vlast u 9 općina. Četiri od te općine (Centar, Novi Grad, Novo Sarajevo i Stari Grad) čine grad Sarajevo, čiji se gradonačelnik bira od strane gradskog vijeća sa 28 vijećnika, od kojih su po sedam birani od strane gradskih općina. Kanton Sarajevo broji ukupno devet općina, odnosno grada Sarajeva i pet zasebnih općina.[9][10]

Općina Broj naselja Broj stanovnika (2013) Gustoća (km2) Površina (km2)
Centar (Grad Sarajevo) 6 55.181 1672,2 33.00
Novi Grad (Grad Sarajevo) 3 118.553 2511,7 47.20
Novo Sarajevo (Grad Sarajevo) 3 64.814 6546,9 9.90
Stari Grad (Grad Sarajevo) 8 36.976 719,4 51.40
Grad Sarajevo 21 275.524 1944 141,5
Hadžići 62 23.891 87,4 273.30
Ilidža 12 66.730 465,3 143.40
Ilijaš 74 19.603 63,5 308.60
Trnovo 55 1.502 4,4 338.40
Vogošća 21 26.343 367,4 71.70
Kanton Sarajevo 245 413.593 323,9 1276.9

Stanovništvo[uredi | uredi izvor]

Sarajevo, glavni grad kantona.

Demografija[uredi | uredi izvor]

Kanton Sarajevo prema popisu iz 2013. godine ima 438.443 stanovnika,[1] čime je iza Tuzlanskog kantona drugi najmnogoljudniji kanton u Federaciji Bosne i Hercegovine. Kanton Sarajevo je sa gustoćom od 344 stanovnika/km2 prvi u Federaciji Bosne i Hercegovine. Trnovo i Ilijaš (gornji Ilijaš) odlikuje planinsko-brdsko područje, čime su te dvije općine rijetko naseljena područja. Hadžići su srednje naseljena općina, dok ostatak kantona čine gradska područja, koje se smatraju najgušće naseljenim općinama u Bosni i Hercegovini.[11]

2016. godine učešće osoba starijih od 64 godine u ukupnom broju stanovnika Kantona Sarajevo iznosi 11,6%, dok učešće osoba između 0-14 godina iznosi 18,2%.[12]

Privreda i infrastruktura[uredi | uredi izvor]

Privreda[uredi | uredi izvor]

Sarajevski kanton privredno je najrazvijeniji dio Bosne i Hercegovine, koji generira preko 37% njenog BDP-a.

Za vrijeme SFRJ Sarajevo je sa 133% jugoslovenskog BDP-a bilo među najrazvijenim gradovima Jugoslavije. Najjače privredne grane tadašnjeg glavnog grada SR Bosne i Hercegovine bile su automobilska (Tvornica automobila Sarajevo), metaloprerađivačka (UNIS), građevinska (Hidrogradnja i Energoinvest), te vojna industrija (Zrak i Pretis). Većina tih preduzeća su nakon ratnih dešavanja u BiH i poslijeratne transformacije privrede ugašena ili posluju u smanjenjom kapacitetu.

Magistralni put M18 kroz Sarajevo, također poznat kao Ulica Zmaja od Bosne

Nakon kraja rata u Bosni i Hercegovni, uslijedio je jak ekonomski rast i etabliranje novih privrednih grana, tako da je najjača privredna grana tertialni (uslužni) sektor, u kojem su najjače grane turizam i trgovina. Kanton Sarajevo je veliki industrijski centar, te su glavne industrijske grane prehrambena industrija, proizvodnja duhana, automobilska industrija te proizvodnja namještaja. Kao glavni grad Bosne i Hercegovine, Sarajevo profitira kao sjedište najvećih državnih i privatnih preduzeća u BiH, kao što su Elektroprivreda Bosne i Hercegovine, BH Telecom, Prevent BH, Fabrika duhana Sarajevo i Bosnalijek. Sarajevo je sjedište Centralne banke Bosne i Hercegovine i Sarajevske berze.

Hadžići, Vogošća i Ilijaš su industrijsko orijentirane općine, a grad Sarajevo ima nizak udio industrije u ukupnoj privredi grada. Ta razlika se vidi i u stopi nezaposlenosti, koja za Kanton iznosi 22,76%. Međutim, ima velikih razlika među općinama. Tako stopa nezaposlenosti u Novom Sarajevu iznosi 18,17%, dok u Ilijašu iznosi 33,35%, a u Trnovu 69,64%.[13][14]

U Kantonu Sarajevo prosječna plata iznosi 1.036 KM (2014), koja je najveća među kantonima u Federaciji Bosne i Hercegovine. Najveća prosječna plata u Kantonu Sarajevo je sarajevskoj općini Centar (1.230 KM) te je ujedno i najveća među općinama u cijeloj Bosni i Hercegovini. Najniže mjesto po visini prosječne plate u kantonu zauzima Ilijaš sa 683 KM.[potreban citat]

Infrastruktura[uredi | uredi izvor]

Saobraćajna infrastruktura[uredi | uredi izvor]

Željeznička stanica u Sarajevu
Putevi[uredi | uredi izvor]

Kroz Sarajevski Kanton prolaze sljedeći magistralni i autoputevi:[15][16][17][18]

Osim toga, Sarajevo posjeduje i zaobilaznicu dugu 11 kilometara, koja direktno povezuje grad sa autoputem A1 i time rasterećuje gradsku gužvu. Dužina magistralnih puteva u Kantonu Sarajevo iznosi 151 km, dok dužina autoputeva iznosi oko 55 km.[19][20]

Željeznica[uredi | uredi izvor]

Sarajevo je sjedište Željeznica Federacije Bosne i Hercegovine. Centar željezničkog prometa u KS-u je Sarajevo, sa čije željezniče stanice postoje veze sa svim glavnim željezničkim linijama u BiH.

Sarajevo je početak odnosno kraj željezničkih pruga Sarajevo-Ploče i Sarajevo-Bosanski Šamac, preko kojih sve općine Kantona Sarajevo, osim Trnova, imaju priključak na željeznički saobraćaj. U KS-u postoji ukupno 19 željezničkih stanica i stajališta, od kojih dvije imaju priključak na mrežu brzih vozova (Podlugovi i Sarajevo). Ukupna dužina željezničkih pruga u Kantonu Sarajevo iznosi oko 70 kilometara.

Aviopromet[uredi | uredi izvor]

Međunarodni aerodrom Sarajevo (SJJ), smješten u naselju Butmir, je najprometniji aerodrom u Bosni i Hercegovini, sa ukupno 838.966 putnika u 2016. godini.[21]

Javni prijevoz[uredi | uredi izvor]

Centar javnog prijevoza KS-a je Sarajevo. Sa sarajevske autobuske stanice postoje linije u sve veće gradove Bosne i Hercegovine, te u brojne evropske gradove. Sa oko 500 do 800 odlazaka i dolazaka, autobuska stanica Sarajevo je najznačajnija u Bosni i Hercegovini.[22]

Željeznička stanica Sarajevo je najveća željeznička stanica u Bosni i Hercegovini. Iz Sarajeva postoji priključak na sve linije brzih vozova do Banja Luke i Mostara, a planirano je i ponovljeno uspostvljanje brze linije Sarajevo-Bihać (stanje 03.12.2017). U Kantonu postoje lokalne linije do Zenice, te brze linije do Banja Luke, Mostara i Doboja, odakle je moguće presjedanja u voz Doboj-Tuzla.[23][24]

Većina prigradskog i gradskog prijevoza u Kantonu Sarajevo obavljen je od strane preduzeća Centrotrans i GRAS Sarajevo. GRAS je i vlasnik tramvajske i trolejbuske mreže grada Sarajeva, koji čine srce javnog prijevoza grada. Sarajevo je jedini grad u Bosni i Hercegovini koji ima svoj tramvajski i trolejbuski sistem. U Kantonu Sarajevo postoji ukupno šest tramvajskih, šest trolejbuskih, 55 autobuskih, 44 minibuskih i jedna linija kosi lifta. Ukupno postoji 112 linija javnog gradskog i prigradskog prijevoza sa ukupnom dužinom od 2.267,28 kilometara. Osim toga, do 1992. godine postojala je i trebevićka žičara dužine 2,06 kilometara, koja je tokom rata u Bosni i Heregovini potpuno uništena. Otvaranje žičare, koja povezuje Sarajevo sa Trebevićem, planirana je za 2018. godinu. Osim prigradskog prijevoza, u okviru Prigradskog saobraćaja Sarajeva, postoje i brojne međukantonalne linije.[25][26]

Obrazovanje[uredi | uredi izvor]

U Kantonu Sarajevo postoji ukupno 71 osnovnih i 34 srednjih škola, te univerzitet u Sarajevu. Sarajevski univerzitet, sa 30.866 (2014) studenata, je najveći najstariji univerzitet u Bosni i Hercegovini. Osim toga, u KS-u postoji još šest privatnih univerziteta te brojne druge privatne škole.[27][28][29]

Zdravstvena infrastruktura[uredi | uredi izvor]

Glavna kantonalna bolnica u Kantonu je Univerzitetski klinički centar Sarajevo (ukcs) i najveća bolnička ustanova Bosne i Hercegovine.[30]

Politika[uredi | uredi izvor]

Zgrada vlade Kantona Sarajevo

Skupština Kantona Sarajevo[uredi | uredi izvor]

Skupštinu kantona na osnovu Općih izbora 2014. godine, sačinjava 35 zastupnika.[31]

Partija Broj
glasova
 % Mandati
SDA 52.844 25,02 10
Demokratska fronta 36.129 17,10 7
SBB BIH 35.179 16,65 7
SDP BIH 9.866 9,40 4
Naša stranka 16.271 7,70 3
BPS 10.165 4,81 2
Bosanska stranka 7.920 3,75 2

**Ova raspodjela mandata je zaključna sa rezultatima izbora ali su pojedini zastupnici istupili iz stranaka te mijenjali stranačku pripadnost tokom mandata.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b c "Kanton Sarajevo". nasbih.com. Pristupljeno 27. 11. 2017. 
  2. ^ http://www.statistika.ba/
  3. ^ Sarajevo, Zvanicni portal osnovnog i srednjeg obrazovanja Kantona. "Geografija Kantona Sarajevo". portal.skola.ba (jezik: en-US). Pristupljeno 2017-11-26. 
  4. ^ Sarajevo, Zvanicni portal osnovnog i srednjeg obrazovanja Kantona. "Rijeke, jezera, izvori Kantona Sarajevo". portal.skola.ba (jezik: en-US). Pristupljeno 2017-11-26. 
  5. ^ "Ustav Kantona Sarajevo". ks.gov.ba. Vlada Kantona Sarajevo. 11. 3. 1996. Pristupljeno 28. 11. 2017. 
  6. ^ "Zakon o federalnim jedinicama (kantonima), Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine, br. 9/96.". 
  7. ^ "Ustav Kantona Sarajevo | Skupština Kantona Sarajevo". skupstina.ks.gov.ba. Pristupljeno 27. 11. 2017. 
  8. ^ "Nestabilnost vladajuće koalicije evidentna i u Kantonu Sarajevo". federalna.ba. Pristupljeno 27. 11. 2017. 
  9. ^ "Gradsko vijeće | Gradsko vijeće Grada Sarajeva". gradskovijece.sarajevo.ba. Pristupljeno 27. 11. 2017. 
  10. ^ Hercegovine, Nezavisna Agencija za Statistiku Bosne i. "Statistike za Kanton Sarajevo - NASBIH". nasbih.com (jezik: njemački). Pristupljeno 27. 11. 2017. 
  11. ^ Hercegovine, Nezavisna Agencija za Statistiku Bosne i. "Regionalne Statistike - NASBIH". nasbih.com (jezik: njemački). Pristupljeno 2017-11-27. 
  12. ^ "Demografska analiza FBiH po kantonima". Zavod za planiranje razvoja Kantona Sarajevo. Februar 2017. Pristupljeno 01.12.2017.  Provjerite vrijednost datuma kod: |date=, |accessdate= (pomoć)
  13. ^ Faktor.ba. "Sarajevo nekada bilo industrijski centar: Šta je ostalo od industrijskih zona u KS" (jezik: engleski). Pristupljeno 1. 12. 2017. 
  14. ^ "Zapošljavanje i nezaposlenost na području Kantona Sarajevo oktobar/listopad 2017. godine". szks.ba. Zavod za zapošljavanje Kantona Sarajevo. Pristupljeno 1. 12. 2017. 
  15. ^ "M5 (Bosnië-Herzegovina) - Wegenwiki". www.wegenwiki.nl (jezik: holandski). Pristupljeno 2017-12-03. 
  16. ^ "M18 (Bosnië-Herzegovina) - Wegenwiki". www.wegenwiki.nl (jezik: holandski). Pristupljeno 2017-12-03. 
  17. ^ "M17 (Bosnië-Herzegovina) - Wegenwiki". www.wegenwiki.nl (jezik: holandski). Pristupljeno 2017-12-03. 
  18. ^ "M17 (Bosnië-Herzegovina) - Wegenwiki". www.wegenwiki.nl (jezik: holandski). Pristupljeno 2017-12-03. 
  19. ^ "Mreža Magistralnih Cesta u FBiH". BIHAMK.BA (jezik: bosanski). Pristupljeno 2017-12-02. 
  20. ^ "Sarajevska zaobilaznica konačno spojena s ulicom Safeta Zajke (FOTO)". Klix.ba (jezik: bs-BA). Pristupljeno 2017-12-03. 
  21. ^ "Statistika arhiva". sarajevo-airport.ba. Međunarodni aerodrom Sarajevo. Pristupljeno 2017-12-03. 
  22. ^ "Autobuska stanica: Krpljenje postojećeg ili gradnja novog objekta". Radio Sarajevo. Pristupljeno 2017-12-03. 
  23. ^ "Talgo voz povezao Sarajevo i Banju Luku preko Doboja". Klix.ba (jezik: bs-BA). Pristupljeno 2017-12-03. 
  24. ^ "Za elektrifikaciju Unske pruge potrebno 2,3 miliona maraka". Klix.ba (jezik: bs-BA). Pristupljeno 2017-12-03. 
  25. ^ "Mreža linija javnog prijevoza putnika u Kantonu Sarajevo". ms.kov.gov.ba. Komisija za izradu prijedloga mreže linija javnog prijevoza putnika u Kantonu Sarajevo. Pristupljeno 2017-12-03. 
  26. ^ "Skaka: Na Trebević bi se moglo žičarom već po cijeni od 5 KM". Radio Sarajevo. Pristupljeno 2017-12-03. 
  27. ^ "Spisak srednjih škola u Bosni i Hercegovini". skolegijum.ba. skolegijum.ba. Pristupljeno 2017-12-04. 
  28. ^ "Spisak osnovnih škola u Bosni i Hercegovini". skolegijum.ba. skolegijum.ba. Pristupljeno 2017-12-04. 
  29. ^ "Univerzitet u Sarajevu - O Univerzitetu". old.unsa.ba. Pristupljeno 2017-12-04. 
  30. ^ "Historija UKCS-a". www.ukcs.ba. Pristupljeno 2017-12-04. 
  31. ^ Zvanični rezultati Općih izbora u Federaciji BiH za kantonalne skupštine

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]