Teočak

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Koordinate: 44°36′10.9″N 18°58′57.9″E / 44.603028°N 18.982750°E / 44.603028; 18.982750
Teočak
Općina
Panorama Teočaka
Panorama Teočaka
Grb-teocak.gif
Grb
Službeni naziv: Općina Teočak
Država  Bosna i Hercegovina
Entitet Federacija Bosne i Hercegovine
Kanton Flag of Tuzla Canton.svg Tuzlanski
Općina Teočak
Koordinate 44°36′10.9″N 18°58′57.9″E / 44.603028°N 18.982750°E / 44.603028; 18.982750
Površina
 - Općina 29 km2
Stanovništvo
 - Općina 7.607 (2013)
Gustoća
 - Općina 262.31 /km2 
Gradonačelnik Tajib Muminović[1] (Koalicija SDA/SBB)
Vremenska zona Srednjoevropsko vrijeme
Poštanski broj 75 414
Pozivni broj (+387) 35
Matični broj općine 11339[2]
Teočak u Bosni i Hercegovini
Web stranica: Općina Teočak

Teočak je općina u Tuzlanskom kantonu, Bosna i Hercegovina. Općina je osnovana nakon referenduma 1992. godine na kome su se građani opredijelili da se odvoje od općine Ugljevik.

Geografija

Geografski položaj općine Teočak

Teočak je smješten na sjeveroistočnim padinama planine Majevice, na nadmorskoj visini od 300 do 600 metara.

Geografski položaj

Ugljevik
Lopare
Ugljevik Ugljevik
Lopare Susjedne općine Ugljevik
Lopare
Sapna
Sapna Ugljevik
Sapna

Historija

Kamene kugle ispred džamije u Teočaku

Teočak je u dalekoj prošlosti imao veoma važnu ulogu zbog svoje tvrđave i strateškog položaja. Teočak ima takav položaj da se iz njega vide Drina i Sava, Bijeljina i Brčko i mnoga naselja Semberije. U Starom Teočaku su ostaci tvrđave, a uz nju i naselja. Pod samom tvrđavom je džamija za čiju gradnju se spominje ime sultana Mehmeda II, poslije zauzimanja tvrđave od Ugara početkom 1474. godine, kada se u osmanlijskoj vlasti spominju tuzlanska područja. Do danas su u Teočaku očuvane priče o mađarskoj i rimskoj crkvi i samostanu. U Teočaku su bile dvije nekropole stećaka Mramor i Harci, koje svjedoče o bosanskoj posebnosti, a i do danas su neki od stećaka očuvani.

U vremenu srednjeg vijeka promjene državnog okruženja na ovom prostoru bile su toliko da se teško može reći ko je ovdje bio češće gospodar: Ugarski kraljevi, srpski despoti ili bosanski vladari. Kada su se prvi put pomenuli u srednjem vijeku ovi krajevi - župa Soli (Tuzla)- bili su dio Srbije. Držao ih je srpski kralj Dragutin od 1284. godine, a njega nasleđuju njegovi sinovi: Vladislav i Uroš. Pravoslavni ruski plemić Rotislav Mihailovič, zet mađarskog kralja Bele, vlada ovim krajevima od 1255-1264. godine. Zna se pouzdano da su ovdje vladali i srpski despoti Stefan Lazarević i Đurađ Branković. Kao primjer krajnje nestabilnih i burnih vremena pred tursko osvajanje, možemo navesti grad Srebrenicu koja je samo od 1411-1463. godine čak 13 puta mijenjala gospodara.

Sličnu sudbinu dijelio je i najznačajniji srednjovjekovni lokalitet u ugljevičkom kraju, a to je utvrđeni grad Teočak. Teočak se u istorijskim izvorima prvi put spominje oko 1432. godine upravo u vezi sa srpskim despotom Đurađem Brankovićem (1427-1456), kada ga on preuzima od Mađara (kada je dobio pravo da upravlja nad zapadnim Podrinjem) i vrši u njemu dograđivanja (o čemu u narodu još žive razne priče i legende o zidanju, kuluku, vodovodu kojim je teklo mlijeko i sl.). Tom prilikom, vjerovatno sasvim malo utvrđenje prerasta u utvrđeni grad Teočak. Po obliku trougaone osnove podsjeća na Smederevo. Poslije pada Bosne 1463. godine, Mađari su držali Teočak do 1521. kada su i njega zajedno sa Srebrenikom (Srebrenička banovina) zauzeli Turci.

Jedno vrijeme Teočak je bio čak glavni grad novoproklamovanog kralja. Desilo se to što su u jednom trenutku i Turska i Ugarska igrale na kartu postojanja Bosanske države pa su obje države imenovale tobože "kraljeve Bosne". Turci su imenovali Matiju Vojsalića za "kralja Bosne" i držali ga s tom titulom samo 1476. godine, upravo iste godine kada je hrišćanska vojska privremeno povratila Srebrenicu. Naime, Ugarska je za "kralja Bosne" imenovala uglednog mađarskog velikaša Nikolu Iločkog koji se od 1438. godine javlja kao mačvanski ban, i prebacila ga u "glavni grad" Jajce 1471. godine. Ubrzo potom od 1472-1477. "kralj Nikola Iločki" biva prebačen u Teočak gdje stoluje pet godina, nakon čega biva ukinuta ta titula, a dalje se cijela administracija prepušta Srebreničkoj banovini.

Stanovništvo

Nacionalni sastav stanovništva - općina Teočak

Sastav stanovništva – općina Teočak
2013.[3] 1991.[3]
Osoba 7 607 (100,0%) 2 321 (100,0%)
Bošnjaci 1 2 306 (99,35%)
Ostali 10 (0,431%)
Srbi 3 (0,129%)
Hrvati 1 (0,043%)
Jugoslaveni 1 (0,043%)
  1. 1 Modalitet Muslimani se danas označava kao modalitet Bošnjaci.

Džamije

Džamija i ostaci srednjovijekovnog grada Teočaka
  • Bilalići - Džamija Bilalići
  • Stari Teočak - Nova džamija
  • Teočak - Džamija Centar
  • Teočak - Fethija džamija
  • Jasikovac - Džamija Jasikovac
  • Husejnovići - Džamija Husejnovići

Sva ova naselja su i džemati koji imaju po jednu izgrađenu džamiju, izuzev Starog Teočaka koji ima dvije džamije, tako da je ukupan broj džamija u Teočaku sedam.

Reference

  1. ^ "Rezultati lokalnih izbora 2016. za načelnika za općinu Teočak". izbori.ba. Pristupljeno 12. 11. 2016. 
  2. ^ "Sistematski spisak općina i naselja". fzs.ba. Pristupljeno 11. 1. 2016. 
  3. ^ a b "Općina Teočak". nasbih.com. Pristupljeno 11. 1. 2016. 

Vanjski linkovi