Albanci

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Albanci
Shqiptarët
Ukupna populacija
7,5 – 12,2 milliona (približno)
Vjera
sunitski muslimani, bektašije, katolici, pravoslavci, ateisti
Vezane etničke grupe
Indoevropski

Albanci (albanski: Shqiptarët) su narod u jugoistočnoj Evropi koji dijele zajedničko albansko porijeklo, kulturu, historiju i jezik.[1] Porijeklo Albanaca nije sasvim sigurno. Većina albanskih i dio ostalih historičara tvrde da su oni potomci Ilira koji su ovdje dugo živjeli i bili autohtono stanovništvo. Prvi pomen etnonima Albanoi dogodio se u 2. vijeku n. e. od Ptolomeja opisujući ilirsko pleme koje je živjelo oko današnje centralne Albanije.[2][3] Prvo sigurno spominjanje Albanaca kao etničke grupe potiče od hroničara iz 11. vijeka Michael Attaleiatesa koji ih opisuje da žive u Draču. Većina Albanaca živi u Albaniji i na Kosovu. Albanci čine i oko 25,2% stanovništva u Makedoniji, a veliki broj Albanaca kao nacionalna manjina živi i u Grčkoj, Turskoj i Italiji. Albanci imaju mnogobrojnu dijasporu u zemljama zapadne Evrope, Sjeverne Amerike i Australiji. Većina Albanaca su muslimani (suniti i bektaši), a dio ih je i pravoslavnih, katolika i ateista.

Albanci govore albanskim jezikom i pišu latinicom, te kao narod pripadaju evropskom historijsko-civilizacijskom krugu sa orijentalnom kulturom.

Za Albance postoji više naziva na različitim jezicima. Oni sebe nazivaju "Shqiptarë", iz čega je i nastao južnoslavenski oblik "Šiptar", koji se danas uglavnom smatra neprimjerenim.

Naziv "shqiptar" Albanci tradicionalno povezuju sa albanskom riječi "shqiponjë", što znači orao, a sam korijen te riječi bi opet mogao imati veze sa riječi "shqiptoj" , što znači "govoriti, izgovarati, klicati", najvjerovatnije od protoalbanske riječi "shqip" koja je nekad označavala krik ili poklič orla.

Drugi narodi ih nazivaju Arnauti (Turci), Arbanasi (Grci), Albanci (Slaveni), Albanezi (Italijani), Albanians (Englezi).  

Korelacija između korijena riječi "alb", latinske riječi "alba" , što znači "bijelo", s jedne strane, i činjenicu da u albanskoj narodnoj nošnji dominira bijela boja, koja je također prisutna  i u albanskoj  tradicionalnoj umjetnosti, folkloru, pa i uzrečicama i izrekama npr. "Ardhshi të bardhë" (bukvalni prijevod: "(Dobro)došli bijeli" tj. "Došli bijela (čista) obraza"), u obraćanju najavljenim gostima, ili "Faqe bardhë" (bijel/čist obraz), "Fatbardhë" (bijele tj. čiste sreće, "sretan", itd.). Na albaskom jeziku riječ za bijelo je "bardhë".

Historija[uredi | uredi izvor]

Na području današnje Albanije su jako dugo živjeli autohtoni Iliri. Albanci vjerovatno dobijaju ime od starog ilirskog plemena koji se zvao Albanoi.

Po narodnoj priči oni potiču od crnog orla te sebe nazivaju Shqiptare, što prevedeno na bosanski znači „narod orla“. Njihovo nacionalno ime se prvi put spominje oko 11. vijeka i ostaje u upotrebi sve do danas.

Kultura[uredi | uredi izvor]

Jezik[uredi | uredi izvor]

Albanski jezik je član indoeuropske porodice jezika. Gegijskim dijalektom, po jednom podatku, govori 2,8 milijuna ljudi. Rasprostranjen je na Kosovu, zapadnoj Makedoniji i sjevernoj Albaniji. Toskijski govori oko 3 milijuna ljudi u južnoj Albaniji, susjednoj Grčkoj, te u Turskoj i Italiji. Oba ova dijalekta imaju pisanu tradiciju. Toskijski se pisao grčkim pismom, a gegijski latinskim. U tursko vrijeme koristio se arapski alfabet. Od 1909. godine albanski jezik, baziran na toskijskom dijalektu, piše se latinskim pismom.

Vjera[uredi | uredi izvor]

Najveći broj Albanaca su muslimani, većina pripadaju Sunitskom islamom a jedna mala manjina Bektašijskom islamom. Na sjevernim djelima Albanije, južnim djelima Kosova i istočnim djelima Crne Gore žive albanci koji pripadaju katoličkoj vjeroispovijesti, a na jugu Albanije i sjeverne Grčke albanci pravoslavne vjeroispovijesti.

Galerija[uredi | uredi izvor]

Poznati Albanci[uredi | uredi izvor]

  • Majka Tereza (1910–1997), dobitnica nobelove nagrade i beatifikovana časna sestra
  • Ferid Murad (1936), američki doktor i farmakolog, albanskog porijekla, dobitnik nobelove nagrade.
  • Inva Mula, albanska operna sopranistica i solistička i komorna muzičarka
  • Avni Mula, albanski kompozitor i muzičar, otac čuvene operne sopranistice Inva Mula.
  • Ismail Qemali Bey Vlora (izgovor: Ismailj Ćemali Bej Fljora, turski: Ismail Kemal; Valona, 16. januar 1844 – Bari, 24. januar 1919) bio je albanski političar i državnik u Osmanskom carstvu koji se borio za ideje albanskog narodnog preporoda. Imao je vodeću ulogu u proglašenju nezavisnosti Albanije 1912 i privremenoj vladi Albanije.
  • Gjergj Kastrioti Skenderbeg (1405–1468), nacionalni heroj iz vremena otpora turskim osvajanjima.
  • Lekë Dukagjini (1410–1481), albanski knez koji se borio protiv Osmanlijskog carstva, poznat po svom zakoniku (kanunu).
  • Pjeter Bogdani (1630–1689), autor rane albanske književnosti
  • Gjergj Fishta, albanski fratar i književnik, prevodilac, rilindas, franjevac.
  • Muhamed Ali Pasha (1769–1849), valija Egipta i Sudana, smatra se osnivačem modernog Egipta.
  • Alexandar Moissi (1879–1935), poznati njemački i austrijski glumac albanskog porijekla.
  • Shtjefen Gjeçovi, katolički svećenik, misionar, etnograf i arheolog.
  • Isa Boletini (Boljetin, u blizini Mitrovice, 23. januar 1864 – Podgorica, 23. januar 1916) bio je albanski borac za nezavisnost i vodeća ličnost gerilskog otpora protiv Turske, Srbije i Crne Gore. Među Albancima je poznat kao Heroj Kosova.
  • Teofan Fan Stilian Noli, poznatiji kao Fan Noli (1882–1965), osnivač Albanske pravoslavne crkve.
  • Muhamed Nasirudin al-Albani (1914–1999), uticajni islamski teolog.
  • Sterjo Spase (1914–1989), makedonski pisac albanskog porijekla
  • Abdurahman Shala, jugoslavenski glumac albanskog porijekla
  • Bekim Fehmiu, jugoslavenski glumac albanskog porijekla
  • Faruk Begolli, jugoslavenski glumac albanskog porijekla
  • Istref Begolli, jugoslavenski glumac albanskog porijekla
  • Nexhmije Pagarusha, poznata jugoslavenska pjevačica.
  • Ramiz Sadiku (1915–1943), narodni heroj Jugoslavije.
  • Ilinden Spase (1934), makedonski pisac albanskog porijekla
  • Ibrahim Rugova (1944–2006), intelektualac i političar, prvi predsjednik Demokratske lige Kosova.
  • Joseph J. DioGuardi (1940), američki senator albansko-italijanskog porijekla i vođa Albansko-američke građanske lige.
  • John Belushi (1949) i James Belushi (1954), američki glumci albanskog porijekla.
  • Anna Oxa (Iliriana Hoxha), italijanska pjevačica albanskog porijekla.
  • Ismail Kadare, albanski pisac, dobitnik odličjâ francuske Legije časti, nagrade Prix mondial Cino Del Duca 1992,nagrade Man Booker International 2005, i nagrade Princ od Asturije 2009.
  • Eliza Dushku, američka glumica albanskog porijekla
  • Rita Ora, britanska pop zvijezda, tekstopisac i glumica albanske narodnosti.
  • Adem Jashari (28. novembar 1955 – 6. mart 1998), osnivač i vođa albanske OVK
  • Enver Hodža (1908–1985), predsjednik Narodne republike Albanije
  • Dua Lipa, britanska pop zvijezda albanskog porijekla sa Kosova
  • Bebe Rexha, američka pop zvijezda albanskog porijekla
  • Peter Malota, americki karatista i glumac
  • Stan Dragoti, americki resiser
  • James Belushi, poznati američki glumac

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Gëzim Krasniqi. "Citizenship in an emigrant nation-state: the case of Albania" (PDF). University of Edinburgh. str. 9–14. Arhivirano s originala (PDF), 2. 6. 2013. Pristupljeno 7. 8. 2012.
  2. ^ Law, Gwillim (1999). Administrative Subdivisions of Countries (jezik: engleski). McFarland. str. 20. ISBN 9781476604473.
  3. ^ Plasari 2020, str. 10–11

Dodatna literatura[uredi | uredi izvor]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]


Nedovršeni članak Albanci koji govori o narodima treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.