Mauri

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Maurska nošnja

Antičko doba[uredi | uredi izvor]

U antičko doba, Mauri je bilo ime jednog od berberskih plemena, koje je nastanjivalo, približno, područja današnjeg Maroka i Alžira. Prema njima je dobila ime rimska provincija Mauritanija.


Srednji vijek[uredi | uredi izvor]

U Srednjem vijeku, naziv "Mauri" ili Mori primjenjuje se na narod koji je nastao miješanjem antičkih Maura s Kartažanima, Rimljanima, Vandalima i Arapima. U doba arapskih osvajanja, krajem 7. vijeka p. n. e., brzo prelaze na islam. Većina tog historijskog naroda u toku sljedećih vijeka apsorbirani su u arapsku naciju.


Danas[uredi | uredi izvor]

Imenom Mauri danas se nazivaju islamizirani stanovnici sjeverozapadne Afrike, većinom nomadski stočari. Od njih potiče ime države Mauritanije, čije sjeverne dijelove nastanjuju. Dijele se na niz plemena: Trarza, Brakna, Adrar, Abakak i dr.

Historija[uredi | uredi izvor]

Početkom 8. vijeka Mauri prelaze na Pirinejsko poluostrvo i ruše državu Vizigota. Osvajaju gotovo cijelo poluostrvo i zasnivaju visoku kulturu, koja opstaje tokom sljedećih osam vijekova. Hrišćani sve islamske doseljenike nazivaju moriski (španski: morisco).

Nakon uspjeha hrišćanske rekonkviste, koja završava osvajanjem Granade godine 1492, većina moriska protjerana je u sjevernu Afriku. Ostali pod pritiskom prihvaćaju hrišćanstvo, ali potajno često zadržavaju svoju vjeru i običaje. Zbog toga su izloženi bijesu naroda i progonu španske inkvizicije. Na njih se, kao i na pokrštene Židove, primjenjivao pogrdan naziv Marani (možda prema španskom marranos: gadovi, svinje).

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]