Islam

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Za druga značenja pojma Islam pogledajte Islam (čvor).

Islam (arapski: الإسلام al-islām) "predanost jednom Bogu" je monoteistička religija koja je nastala na Arapskom poluotoku u VII. vijeku, danas je druga najrasprostranjenija religija na svijetu sa 1.57 milijarde sljedbenika. Također je religija sa najbržom tendencijom širenja u svijetu ([1]). Muslimani vjeruju u postojanje samo jednog Boga (Allaha s.w.t.) te vjeruju da je Muhammed (Božiji mir i blagoslov na njega) Njegov rob i poslanik. Zajedno sa judaizmom i kršćanstvom Islam je jedna od tri abrahamske ili ibrahimske religije.

Etimologija[uredi | uredi izvor]

Na arapskom jeziku, islām znači "predanost" (jednom Bogu, Allahu s.w.t.) i opisan je kao Dīn (arap. dîn el-islâm), što znači "način života" ili "religija". Etimološki, derivirano je iz istog korijena kao i Selām, "mir" (čest pozdrav među muslimanima). Riječ musliman je također povezana sa riječju Islām i znači "onaj koji se predaje Bogu".

Prema podacima iz 1996. svaki četvrti stanovnik zemaljske kugle je musliman, a u brojkama to je preko 1.482.597 000 muslimana od ukupno 5.777.940.000 ljudi na Zemlji ili u procentima 26%. Gledajući po kontinentima, muslimana ima najviše u Aziji (1.022.692.000), ali je interesantno da oni nisu većina na tom kontinentu, nego ih ima 30%. Pravi "muslimanski kontinent" je, ustvari, Afrika gdje muslimani predstavljaju nadpolovičnu većinu, tačnije 59%, a ima ih ukupno 426.282.000. Muslimani su apsolutna većina u čak 59 država svijeta, a država sa najvećim brojem muslimana je Indonezija sa 196.288.020 muslimana ili 95% od ukupnog broja stanovnika. Odmah iza su velike muslimanske zajednice u Pakistanu, Egiptu, Sudanu, Turskoj itd. Zanimljivi su podaci o muslimanskim "manjinama" u najmnogoljudnijim zemljama svijeta, Kini gdje ih ima 133.100.545 ili 11%, i Indiji 133.295.027 ili 14%. Muslimani su apsolutna većina u zemljama kao što su Maldivi, Mauritanija i Džibuti.

Godišnja stopa porasta broja muslimana je 6,40% što je zaista mnogo, a radi poređenja, kršćani imaju stopu porasta 1,46%. Prema ovome u 1997. godini muslimana je bilo 1.577.483.000, a procjena za 1998. je 1.678.442.000. Možda je najbolji pokazatelj velikog porasta broja muslimana podatak da se u posljednjih pedeset godina taj broj povećao za nevjerovatnih 500% dok se broj kršćana za isto vrijeme povećao za samo 47%, hindusa za 117% i budista za 63%. Svakako da je najveći uzrok ovome izrazito veliki natalitet kod muslimana, ali je sigurno da ovom broju značajno doprinosi i primanje islama od strane nemuslimana što svjedoče podaci o velikom porastu broja muslimana na Zapadu.

U periodu od 1989. do 1998. broj muslimana u Evropi se povećao za 142,35%, u Sjevernoj Americi za 25% i Australiji za 257,07%, međutim što se Australije tiče, ovaj procenat i nije toliko značajan s obzirom da tamo do prije dvadeset godina gotovo da i nije bilo muslimana. Bitno je još napomenuti da su muslimani u najjačim zapadnim zemljama (SAD, Velikoj Britaniji i Francuskoj) druga najveća vjerska grupa.

Svi podaci su uzeti od WAMY (World Assembly of Muslim Youth), a oni ih prenose od UN-a i iz CIA World Facts Book.

Vjerovanja[uredi | uredi izvor]

Sljedbenici islama, poznati kao Muslimani vjeruju da je Bog (ili, Arapski : Allāh) poslao svoju direktnu objavu čovječanstvu Muhammedu, sallallahu alejhi ve sellem, preko meleka Džibrila (Gabrijela) kao što je poslao objave ostalim poslanicima, Ademu, Nuhu, Ibrahimu, Musāu i Isāu (Božiji mir i blagoslov na njih). Muslimani vjeruju da je Kur'an posljednja od Allahovih s.w.t. knjiga objavljenih čovječanstvu, da je potpuno tačna (bez grešaka) i da je nepromjenjiva, što obećava i Allah s.w.t. a u djelo sprovode ljudi koji Kur'an znaju napamet, ti ljudi zovu se hafizi. Budući da su prethodne knjige koje je Allah s.w.t. slao ljudima, a to su: Suhufi - Ibrahimu a.s., Tevrat - Tora- Musau a.s. (Mojsiju), Zebur - Davud a.s., Indžil (Evanđelje) izmijenjene od strane ljudi ili djelimično zaboravljene (prepričavane) Allah s.w.t. je poslao Kur'an da bi ukazao čovječanstvu na pravi put . Kur'an se do danas sačuvao u izvornom obliku, zahvaljujući izuzetnoj pažnji da se ne izmijeni niti slovo u njemu.

Muslimani drže da je islam ista ona vjera koju su vijekovima propovijedali Božiji poslanici sve od Adema a.s, i da je Kur'an (sveta knjiga muslimana) posljednja Božja objava a Muhammed s.a.v.s. posljednji Božiji poslanik. Islamsko učenje vidi Kršćanstvo i Judaizam kao derivacije učenja određenih poslanika - Ibrahima a.s. (Abrahama); i u tome prepoznaje njihove zajedničke Abrahamske korijene, a Kur'an ih naziva "Ljudima Knjige" (Ehl al-Kitab). Islam ima tri primarne grane podjele nastale iz razilaženja u podjeli vlasti nakon smrti Muhammeda s.a.v.s, te tri podjele su : Sunniti, Šiiti, Haridžijski*. (Riječi Sunnit, Šiit ili Haridžija ne spominju se u Kur'an ili hadisu)


Temelj islamskog vjerovanja nalazi se u Šehadetu (svjedočenju) da nema drugog Boga sem Allaha s.w.t. i da je Muhammed s.a.v.s. Božiji rob i Božiji poslanik. Pripadnost islamu iskazuje se slijedećim riječima (transkript Arapskog pisma), da bi neko postao Musliman mora jezikom izgovoriti i srcem vjerovati slijedeće riječi :


Ešheddu en la illahe ilallah we ešheddu enne Muhammeden abd'uhu we resuluhu.
("Srcem vjerujem i jezikom očitujem da nema drugog Boga osim Allaha, i vjerujem i očitujem da je Muhammed Božiji rob i Božiji poslanik.")

Šest osnovnih članova vjerovanja[uredi | uredi izvor]

On je znalac svega.

Postoji šest osnovnih vjerovanja koja dijele svi muslimani:

  1. Vjerovanje u Boga. (Amentu billahi)
  2. Vjerovanje u meleke. (we melaiketihi)
  3. Vjerovanje u Božje knjige. (we kutubihi)
  4. Vjerovanje u sve Božje poslanike. (we rusulihi)
  5. Vjerovanje u Sudnji dan. (we'l jewmil ahiri)
  6. Vjerovanje u sudbinu*, vjerovanje da sve što biva, biva sa Allahowom swt voljom i određenjem (we bil kaderi hajrihi we šerrihi minAllahi teala)

Spojeno u jednu rečenicu glasi:

"Amentu billahi we melaiketihi we kutubihi we rusulihi we'l jewmil ahiri we bil kaderi hajrihi we šerrihi minAllahi teala."
"Ja vjerujem u Allaha i meleke i Knjige i poslanike i Sudnji dan i vjerujem da sve što biva, biva sa Allahovom voljom i određenjem."

Osnovni principi islama[uredi | uredi izvor]

Dvije najveće podgrupe muslimana su sunniti i šiiti. Sunniti sačinjavaju veliki postotak muslimanskog svijeta iako je moguće pronaći velike većine Šiita koje žive u zemljama Bliskog Istoka kao što su Iran ili Irak. Ipak, u Saudijskoj Arabiji sunniti su većina.

Osnovni uslovi za pripadnost islamu kod sunnitskih muslimana nazivaju se još i islamskim šartima, dok kod šiitske manjine postoji blago različita terminologija koja opisuje pet osnovnih vjerovanja, tzv. "Korijeni religije". Svi muslimani se slažu sa stavom da su i Sunnitska i Šiitska osnovna vjerovanja ispravna.

Vjernici tokom molitve, džamija u Damasku
  • Šehadet: Svjedočenje da niko osim Allaha swt nije vrijedan obožavanja i da je Muhammed savs Njegov rob i poslanik.
  • Namaz: Obavljanje pet dnevnih namaza. (salah).
  • Zekat: Davanje Zekata (milostinja)
  • Post: Post svakog dana mjeseca Ramazana od zore pa do zalaska sunca.
  • Hadždž: Hodočašće u Mekku za vrijeme mjeseca Zul Hidže koje je obavezno jednom za vrijeme života onima koji imaju mogućnost da ga obave.

Šiiti i Sunniti se također slažu sa slijedećim vjerovanjima, iako ih klasificiraju drugačije :

Vjerovanja Šiita u čiju obaveznost ne vjeruju Sunniti :

Kratka historija[uredi | uredi izvor]

Muhammed a.s. je rođen u Meki oko godine 570. Oko godine 610. počeo je propovijedati poruke koje dobija od Boga i koje su kasnije skupljene u knjizi Kur´an. Sve propovijedi tvrde da je Bog (Allah) jedan, milostiv i svemoćan, kao i da nadzire tok događaja. Na Sudnji dan on će ljudima suditi prema njihovim djelima i poslati ih u dzennet ili dzehennem. Bogati sloj pobunio se protiv nove religije, i to zbog osude njihovog ponašanja u Kur´anu, i počeo progoniti Muhammeda a.s. a i njegove sljedbenike. 622.g. Muhammed a.s. se iz Meke seli u Medinu i taj čin zvan hidžra označava početak islama kao vjere. Tu su ustanovljeni glavni obredni oblici, a to su postovanje (molitva), vjerski doprinos, post (mjesec ramazan) i hodočašće u Mekku.

Poslanikova džamija u Medini

Nakon smrti, Muhammed a.s. je ostavio iza sebe, kako novu religiju tako i državu.

Država je u početku bila savez plemena ili rodova, ali kako se širila tako je bila sve organiziranija. Državni poglavar bio je halifa, nasljednik, odnosno zamjenik Muhammeda a.s. Kako su Arapi bili nomadski i ratnički narod, učestali su njihovi napadi i osvajanja susjednih zemalja. U dvanaest godina nakon Muhammedove a.s. smrti osvojeni su Sirija, Irak, Libija i Iran. Ta ekspanzija nastavila se čitav vijek, na zapadu su osvojili sjevernu Afriku do Atlantika, prešli u Španjolsku, došli su do Carigrada i Pakistana. U svim tim zemljama je do 17. vijeka polahko, ali sigurno islam postao glavna religija.

Islam se širio miroljubivim načinom: muslimanski trgovci s karavanama deva unijeli su ga u Sjevernu Afriku, pomorci na istočnu obalu Afrike, iz Indije se proširio na Indoneziju, Maleziju i Filipine.

Novo razdoblje u historiji islama počinje 1500. kada se Vasco da Gama iskrcao u Indiji, čime počinje evropski uticaj na taj dio islamskog svijeta. Puna snaga zapadnog ekonomskog uticaja osjetila se s industrijskom revolucijom, a vojna s Napoleonovim prodorom u Egipat.

Kur'an[uredi | uredi izvor]

Glavna stranica: Kur'an

Kur'an (arapski: القرآن al-qur'ān) u prenesenom prijevodu "čitanje"; također zvan Al Qur'ān Al Karīm; je sveta knjiga islama. Muslimani vjeruju da je Kur'an objava Božijih riječi i kulminacija Božje objave čovječanstvu, preko Božjeg poslanika Muhammeda a.s. u periodu od 23 godine preko meleka Džibrila.

Objava Kur'ana[uredi | uredi izvor]

"U ime Allaha, Milostivog, Samilosnog! [...] Ova Knjiga, u koju nema nikakve sumnje, uputstvo je svima onima koji se budu Allaha bojali..."

Kur'an je sveta Božja knjiga koja je objavljena Božjem poslaniku Muhammedu (s.a.v.s.). Objava je počela u mjesecu Ramazanu. Božiji poslanik Muhammed (s.a.v.s.) je kao i obično meditirao u pećini Hira, kad mu se melek Džibril ukazao i počeo sa : "Čitaj u ime Gospodara svoga koji stvara!" Tada je Muhammed a.s odgovorio da ne zna da čita, ali je Džibril nekoliko puta ponovio "Čitaj!" To je bio Muhammedov a.s prvi susret sa Džibrilom. Objava Kur'ana u potpunosti trajala je 23 godine, jedan dio objavljen je u Mekki, dok je drugi dio objavljen u Medini. U početku ljudi su Ga učili napamet a kasnije su počeli i da Ga zapisuju. Noć kada je Allah swt upotpunio Kur'an zove se Lejletul kadr (Noć kadr).

Kur'an je najčitanija knjiga na svijetu. Ima preko 2 miliona hafiza, tj. ljudi koji znaju čitav Kur'an napamet. Rekao je Allahov Poslanik, s.a.v.s.: "Najbolji među vama su oni koji uče Kur'an i druge podučavaju njemu."

Kur'an kao uputa[uredi | uredi izvor]

Opisan je kao Uputa za bogobojazne. U Kur'anu stoji: "Ramazan je mjesec u kojem je počelo objavljivanje Kur'ana, koji je uputa za sve ljude." Što se tiče bogobojaznih njima je Kur'an uputa, jer oni uzimaju korist od njega i slijede "svjetlo koje iz njega svijetli". Što se tiče drugih, Kur'an je uputa za njih zato što im objašnjava pravi put, oni mogu da ga slijede ili ne, ali ipak znaju da je to Allahov govor.

Postoje dvije vrste upute:

  • Uputa nadahnuća tj. da čovjek bude nadahnut od Allaha dz.s. u slijedjenju pravog puta. Ograničena je samo na vjernike.
  • Uputa objašnjenja i namjeravanja tj. da čovjeku bude objašnjen pravi put, dobro i zlo, šteta i korist. Ova uputa je opća za sve ljude.

Muslimani smatraju da Kur'an upućuje ka onome sto je najispravnije tj. upućuje ka putu koji je najispravniji, najnepristrašniji i najpravedniji. Kaže Allah dž.š: "Zaista ovaj Kur'an upućuje ka onome što je najispravnije i donosi radosne vijesti vjernicima koji čine dobra djela da ih čeka velika nagrada." (El-Isra, 9.)

Šerijat[uredi | uredi izvor]

Glavna stranica: Šerijat

Vjerski zakon islama zove se Šerijat. On je utemeljen na božjoj objavi, i izveden je iz četiri glavna izvora. Prvi je Kur´an, za kog se vjeruje da je oduvijek postojao na nebu, a onda ga je melek Džibril (anđeo Gabrijel) postupno objavljivao Muhammedu a.s., kako su to prilike zahtijevale. Zatim su tu Sunna, knjiga predaja o Muhammedu a.s. i njegovom životu, Idžma, suglasnost zajednice i Kijas, zaključivanje iz prva tri izvora. Ishodište mu je zapravo u predislamskom običajnom pravu, a podijeljen je u pet kategorija: ono što je Allah naredio, ono što je Allah preporučio, ali nije propisao kao obavezno, ono što je Allah ostavio zakonom neodređeno, ono što je Allah otklonio, ali ne i izričito zabranio i ono što je Allah izričito zabranio. Pojam Šerijata puno je širi od bilo kojeg zapadnjačkog poimanja prava, jer pokriva sva područja života. Kasnije, u 19. vijeku, moć Šerijata slabi, i to prvo zbog evropskog uticaja, a drugo zbog ublažavanja strogih porodičnih zakona. Polahko se osjeća i već dešava lagani proces prilagođavanja novom vremenu, ali i pritisaka posebno zapadnih zemalja koji vode velike kampanje i negoduju posebno kada je u pitanju odnos prema ženama, običajima njihovog obrezivanja, te običaja i zakona kažnjavanja kamenovanjem koje se dešavalo još ponegdje u nekim zemljama Afrike.

Islam ima tri osnovne grupe vjernika: Sunite, Šije (šiiti) i Haridžije. Do raskola (u učenju!) je došlo kada se postavilo pitanje ko će naslijediti Muhammeda a.s. Suniti (koji čine većinu od oko 90% Muslimana) tvrdili su da niko ne može naslijediti Muhammeda a.s., jer je Kur´an oblikovao i dovršio objavu Božjeg vodstva. Muhammedov a.s. nasljednik zato može biti samo čuvar nasljeđa, on će biti kalif s podređenom vlašću kao vođa vjernika, a bira ga zajednica postupkom idžme. Za šijitske muslimane glavna je osoba vjerske vlasti imam, koji je nasljednik zato jer ima sposobnost nadahnutog i nepogrešivog tumačenja Kur´ana, a šijiti govore o sebi kao o pozvanom i određenom narodu. Najvažnija mistična tradicija, sufizam, pridonosi sjedinjenju šijitske i sunitske svijesti.

Neka od dostignuća arapskih, odnosno muslimanskih učenjaka i mislilaca koriste i nalaze se u temeljima zapadne civilizacije. Na Zapad su posredovala učenja koja su usvojena na Istoku, djela grčkih, perzijskih i indijskih pisaca, medicinski priručnik Avicene, koji se donosi na Zapad kao dostignuća perzijskih liječnika, decimalni sistem, astronomija. Zapad je ponovo otkrio Aristotela i usvojio njihov stil u arhitekturi i umjetnosti. Islamski stil osjetljiv je na ukrase i nastoji preokrenuti stvarni izgled stvari u apstraktni. 1258. Mongoli razaraju Bagdad, što se označava kao početak općeg stagniranja širenja Islamskog carstva.

U ime Allaha Samilosnog Milostivog

Tako mi onih što dahčući jure pa varnice frcaju, i zorom napadaju, i dižu tada prašinu pa u njoj u gomili upadaju, čovjek je zaista Gospodaru svome nezahvalan.I sam je on toga doista svijestan, i on je zaista za bogatstvom pohlepan. A zar on ne zna da će kada budu oživljeni oni koji su u grobovima, i kada izađe na vidjelo ono što je u srcima, Gospodar njihov toga dana sve znati o njima. A, "Allah je velik!"

Sura: Al - Adiyat

U ime Allaha Samilosnog Milostivog

Da li je doprla do tebe vijest o teškoj nevolji, kada će se neka lica potištena, premorena, napaćena u vatri uzarenoj pržiti, sa vrela užarenog piti, kada drugog jela osim trnja neće imati, koje neće ni ugojiti ni glad utoliti. Neka lica toga dana bit će sretna trudom svojim zadovoljna, u dženetu izvanrednome, u kome prazne besjede neće slušati.

U njemu su: Izvor-vode koje teku, u njemu su i divani skupocjeni, i pehari postavljeni, i jastuci poređani, i ćilimi rašireni. A, zašto oni ne pogledaju kamile kako su stvorene, i nebo kako je uzdignuto, i planine kako su postavljene, i zemlju kako je prostrta! Ti poučavaj, tvoje je da poučavaš, i vlasti nad njima nemaš. Istinu je rekao uzvišeni Allah! Sura: Al - Gasiya 1 do 22 ajet-a

Islam širom svijeta[uredi | uredi izvor]

Rasprostranjenost islama u svijetu

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ NTV News, 2004

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Multimedijalni sadržaji[uredi | uredi izvor]

Commons logo
U Wikimedijinom spremniku se nalazi još materijala vezanih uz: