Džennet

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Ambox warning blue construction.svg Trenutno se vrše izmjene na stranici.
Molimo ostale korisnike da ne uređuju sadržaj stranice dok je prikazano ovo obavještenje kako bi se izbjegao konflikt s izmjenama. Ako imate komentare i pitanja u vezi sa stranicom, koristite stranicu za razgovor.
Napomena: Ovaj šablon možete ukloniti ako nije bilo izmjena u posljednja tri dana.
Posljednju izmjenu napravio je korisnik BosnianWikiS (razgovor · doprinosi), 11. 12. 2018. u 22:00.

Džennet ili dženet (arapski: جنّة) islamski je izraz za raj, što u doslovnom prijevodu znači vrt ili bašta. Suprotan je Džehennemu.

Koncept dženneta[uredi | uredi izvor]

Koncept dženneta u islamu je različit od predstavljanja raja u kršćanstvu i judaizmu a razlika je između ostalog u sljedećem:

  • Kršćani vjeruju da je raj iz kojeg je Adam istjeran sa Evom na Zemlja. Većina muslimanskih učenjaka tvrdi da je to mjesto izvan Zemlje.
  • Određeni dio kršćanskih zajednica vjeruje da je život u raju izričito duhovne prirode (bestjelesni), dok muslimani tvrde da nakon života na ovome svijetu čovjek ima duhovnu fazu (Berzeh) ali da na Sudnjem Danu će se sastati tijelo i duh, i da će čovjek u raju doživljavati i duhovne i tjelesne užitke.
  • Kršćani i muslimani imaju različita viđenja razloga ulaska u Raj.

Džennet u Kur'anu i hadisu[uredi | uredi izvor]

Opis Dženneta u Kur'anu[uredi | uredi izvor]

Džennet se spominje na mnogo mjesta u Kur'anu. Neki od tih opisa su:

  • I nastojte da zaslužite oprost Gospodara svoga i Džennet prostran kao nebesa i Zemlja, pripremljen za one koji se Allaha boje. Sura Ali Imran, 133. ajet;
  • A one koji se Gospodara svoga boje čekaju odaje, sve jedne iznad drugih sagrađene ispod kojih će rijeke teći - obećanje je Allahovo, a Allah neće obećanje prekršiti.[1] Ez-Zumer, 20. ajet;
  • A oni koji su se Allaha bojali, oni će na sigurnu mjestu biti, usred bašča i izvora, u dibu i kadifu obučeni i jedni prema drugima. Eto, tako će biti i Mi ćemo ih hurijama, krupnih očiju, ženiti. U njima će moći, bezbjedno, koju hoće vrstu voća tražiti; u njima, poslije one prve smrti, smrt više neće okusiti i On će ih patnje u ognju sačuvati, blagodat će to od Gospodara tvoga biti; to će, zaista, biti uspjeh veliki! Ed-Duhan, od 51. do 57. ajeta
  • A Dženet će biti primaknut čestitima, neće biti ni od jednog daleko: "Ovo je ono što vam je obećano, svakome onome koji se kajao i čuvao, koji se Milostivoga bojao, iako Ga nije vidio, i koji je srce odano donio. Uđite u njega, u miru, ovo je Dan vječni!" U njemu će imati što god zažele - a od nas i više. Kaf, od 31. do 35. ajeta;
  • "Primjer Dženneta, koji je obećan onima koji se Allaha boje jeste: u njemu su rijeke od vode neustajale i rijeke od mlijeka nepromijenjena okusa, i rijeke od vina, prijatna onima koji piju, i rijeke od meda procijeđenog, i gdje ima voća svakovrsnog i oprosta od Gospodara njihova - zar je to isto što i patnja koja čeka one koji će u vatri vječno boraviti, koji će se uzavrelom vodom pojiti, koja će im crijeva kidati![2] Muhammed, 15. ajet;
  • A one koji vjeruju i dobra djela čine obraduj džennetskim baščama kroz koje će rijeke teći; svaki put kada im se iz njih da kakav plod, oni će reći: „Ovo smo i prije jeli", - a biće im davani samo njima slični. U njima će čiste žene imati, i u njima će vječno boraviti. El-Bekara, 25. ajet;
  • Oni koji su u ajete Naše vjerovali i poslušni bili - uđite u džennet, vi i žene vaše, radosni! 'Oni će biti služeni iz posuda i čaša od zlata. U njemu će biti sve što duše zažele i čime se oči naslađuju, i u njemu ćete vječno boraviti. „Eto, to je džennet koji vam je darovan kao nagrada za ono što ste radili, u njemu ćete svakovrsnog voća imati od kojeg ćete neko jesti. Ez-Zuhruf, od 69. do 73. ajeta.

Džennet u hadisu[uredi | uredi izvor]

Neće ući u Dženet onaj od čije zlobe nije siguran njegov komšija

Hadis

U mnogo hadisa, posljednji poslanik Muhamed s.a.v.s. je podsticao svoje sljedbenike na poslušnost Allahu, prijeteći im kaznom u džehenemu koji je suprotnost džennetu i obećavajući dženetske vrtove onima koji ispunjavaju islamske obaveze.

Neki od hadisa u kojima se spominje džennet su sljedeći hadisi:

  • Džennet ima osmera vrata, jedna od njih se zovu "Rejan" na koja ce ulaziti samo postači[3]
  • Rekli smo (ashabi): O Allahov Poslaniče! Pričaj nam nešto o Dženetu i njegovoj konstrukciji, a on je rekao: "Njegovi zidovi su od zlata i srebra, a sastav građe od miska, kamenje je od bisera, dragog kamenja. Zemlja je mirisna. Ko u njega uđe osjetit će svu ljepotu i neće osjećati tugu. Trajno će živjeti i neće umirati. Njegova odjeća se neće mijenjati niti će njegova mladost prolaziti.
  • U Džennetu ima stotinu predjela (oblasti), kada bi se svi ljudi smjestili u jedan njegov dio ne bi ga popunili[4]
  • U Dženetu ima stotinu spratova koje je Allah obećao za one koji se bore na njegovu putu. Prostor između dva sprata je kao prostor između nebesa i zemlje. Ako tražite od Allaha Dženet onda molite Ga za Firdeus, a to je središte, odnosno najviši nivo dženneta. Odatle izviru dženetske rijeke, iznad toga je Allahovo prijestolje 'Arš.'[5]
  • U Džennetu ima odaja koje su prozirne; iz vana se vidi unutrašnjost, a unutrašnji dio se vidi spolja. Allah je ove odaje pripremio za one koji nahrane gladne, redovno poste i klanjaju noćni namaz kada drugi ljudi spavaju.[6]

Razlozi ulaska u Džennet[uredi | uredi izvor]

Kur'anski ajeti koji govore o ulasku ljudi u Dženet, skoro svaki puta kažu da će to biti "oni koji vjeruju i čine dobra djela". Islamski učenjaci su složni da "oni koji vjeruju" znači oni koji vjeruju u 6 imanskih šarta, (6 vjerskih uslova), a to su :

  • Vjerovanje u Allaha (Monoteizam),
  • Vjerovanje u Meleke (Anđele),
  • Vjerovanje u svete knjige,
  • Vjerovanje u sve Poslanike,
  • Vjerovanje u Sudnji Dan,
  • Vjerovanje u sudbinu (Da je sve Božija odredba).

Nakon vjerovanja navodi se "oni koji čine dobra djela". Koncept dobročinstva je širok u Islamu, pa se u klasičnom islamskom djelu "Trideset uzroka ulaska u Dženet" od arapskog učenjaka Dar ibnul Mubareka, navodi da su to :

  • Lijepo ponašanje, ostavljanje prepirke, ostavljanje laži pa makar i u šali, odlazak na zajedničku molitvu, mnogo sedždi, širenje Selama, hranjenje gladnih, održavanje rodbinskih veza, Namaz noću, ispunjavanje obećanja, izvršavanje obaveza, čuvanje stidnih mjesta, obaranje pogleda od onoga što je zabranjeno, čuvanje ruku od zabranjenih stvari, izdržavanje siročeta, oprost duga onome kome je teško da ga vrati i druga djela.

Viđenje Allaha u Džennetu[uredi | uredi izvor]

Većina Islamskih učenjaka se slaže da će vjernici vidjeti Boga u Raju, i za to navode Hadis od Poslanika u kome se kaže:

  • "Džerir ibn Abdulah pripovjeda:"kada smo jedne noći sjedili sa Allahovim poslanikom, on pogleda u pun mjesec i reče:" Vi ćete vidjeti vašeg Gospodara jasno kao što vidite ovaj Mjesec, a gledajući u Njega, nećete osjetiti tegobu"[7]
O robovi Moji, za vas danas straha neće biti, niti ćete i za čim tugovati; oni koji su u Naše ajete vjerovali i poslušni bili - uđite u Džennet, vi i vaše žene,radosni! Oni će biti služeni iz posuđa i čaša od zlata, u njemu će biti sve što duše zažele i čime se oči naslađuju i u njemu ćete vječno boraviti. Eto to je Džennet koji vam je darovan kao nagrada za ono što ste radili.

Kur'an

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Ibn Kesirov tefsir sure Ez-Zumer". www.ummet.at. Pristupljeno 11. 12. 2018. 
  2. ^ Ibn Kesirov tefsir sure Muhammed Pristupljeno 11.12.2018.
  3. ^ Mutefekun Alejh
  4. ^ Ahmed i Tirmizi
  5. ^ Buharija
  6. ^ Taberani
  7. ^ Mutefekun Alejh