Sudnji dan (islam)

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Jevmul-din (ar.يوم الدين‎) (doslovno Dan vjere ili Sudnji dan), naziva se još i Jevmul-kijame (ar. يوم القيامة‎) (Dan proživljenja) i Es-Saa (Sat).

Slijed događaja u kojem će nastupiti uništenje svega što postoji i usmrćenje svih živih bića nakon čega slijedi ponovno proživljenje, a zatim suđenje ljudima i džinima za djela koja su činili u životu. Ništa neće biti izostavljeno, ni jedan atom dobra ili zla. Allah će svakom čovjeku pojedinačno apsolutno pravedno suditi. Oni koji su činili dobra djela ući će u džennet, a oni koji budu činili zlo bit će kažnjeni džehennemom.

Kur'an na mnogo mjesta govori o Sudnjem danu pa kaže da će tog dana doći do velikog zemljotresa, da će se čovjek čuditi govoreći "šta joj je", brda će se rastaviti i razliti kao rastopljen med, Sunce će stati, a potamnjeli Mjesec spojit će se s njim, zvijezde će pasti izgubivši svoj sjaj, brda će se razbiti u čestice, grobovi će se otvoriti, truba (rog) odjeknut će i svaka duša doći će pred Stvoritelja, nevjernici će biti modri, izudarani, slijepi, a vjernici sretni i radosni. Zatim će se truba opet začuti i svi će stajati pred svojim Gospodarom i dobiti knjigu svojih djela.

"I vidjet ćeš sve narode kako na koljenima kleče; svaki narod biće prozvan prema svojoj Knjizi: "Danas ćete biti nagrađeni ili kažnjeni prema tome kako ste postupali!" (Kur'an, 45:28)