Džin (islam)

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Kur'anska stranica, sura Džin, 16. vijek

Džin (arapski جني) je natprirodno stvorenje nevidljivo za ljudsko oko.

Islamski pogled[uredi | uredi izvor]

U Kur'anu se džini spominju na nekoliko mjesta i jedna cijela sura nosi ime džin. Kur'an spominje da "je čovjeka od sasušene ilovače, kao što je grnčarija, stvorio, a džina od plamene vatre". Otac ljudi je Adem, a otac džina je Iblis. Po nekim islamskim učenjacima (Ibn Kesir) džini su na zemlji živjeli prije ljudi. Džinima će biti suđeno na sudnji dan kao i ljudima.

Klasifikacija i karakteristike[uredi | uredi izvor]

Društveno uređenje džina je identično čovjekovom; posjeduju pravni sistem, vjenčaju se i imaju sahrane. Muhammed je podijelio džine na tri vrste: one koji imaju krila i lete, one koji nemaju udove i kreću se pužući i na one koji imaju sposobnost pretvaranja u zmije i pse u pojavnom svijetu. Ibn Mesud, Poslanikov prijatelj, prenosi da u noći kada su džini došli i slušali Kur'an od Poslanika pojavili si se u različitim formama; lešinara, zmija a drugi u obliku visokih ljudi u bijelim haljinama.

  • "O dostojanstvenici, ko će mi od vas donijeti njen prijesto prije nego što oni dođu da mi se pokore?" "Ja ću ti ga donijeti" reče Ifrit, jedan od džina" prije nego iz ove sjednice svoje ustaneš, ja sam za to snažan i pouzdan." "A ja ću ti ga donijeti" reče onaj koji je učio iz Knjige " prije nego što okom trepneš." I kad Sulejman vidje da je prijesto već pored njega postavljen, uzviknu: "Ovo je blagodat Gospodara moga, koji me iskušava da li ću zahvalan ili nezahvalan biti. A ko je zahvalan u svoju korist je zahvalan, a ko je nezahvalan pa, Gospodar moj je neovisan i plemenit. Promijenite izgled njenog prijestolja da vidimo hoće li ga ili neće prepoznati!" (Kur'an)